Autorica
Magdalena Blažević
Magdalena Blažević rođena je i odrasla u Žepču. Diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost. Kratke priče su joj objavljene u književnim časopisima i na književnim portalima: “Balkanski književni glasnik”, “Riječi”, “Život”,” Ajfelov most”, “Strane”, “Astronaut” itd. Neke od njih prevedene su na engleski, ruski i makedonski jezik. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju priču. Živi i radi u Mostaru.
★★★★★
U KASNO LJETO
Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina.
U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. “U kasno ljeto” roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove.
★★★★★
SVETKOVINA
Rijetko se pojavi pripovjedač – u ovom slučaju pripovjedačica – s moćnim, snažnim glasom kakav ima Magdalena Blažević. Njezine kratke priče natopljene su bremenom boli, tuge, čemera i ženske perspective. One dolaze iz srca tamnog vilajeta, no bez ikakve sumnje pripovijedaju univerzalno žensko iskustvo. Djevojke i žene u mikrokozmosu Svetkovine junakinje su i žrtve, one su te koje stvaraju svijet, bez njih ništa nije moguće, ali jednako tako one ne mogu svoj svijet obraniti pred muškim nasiljem, ratobornošću, primitivizmom. Žene Magdalene Blažević i djevice su i vještice, one su te koje omogućuju da se svijet rađa i stvara, da se održava, ali i da se urušava.
U prvijencu “Svetkovina” autorica je brižno probrala dvadeset pet priča, koje kroz različita, prije svega ženska, iskustva govore o međuljudskim odnosima, o obiteljskim tajnama, o smrti, o rijeci koja odnosi živote, o ludilu, seksualnosti i putenosti. Stilski izbrušene i filigranski precizne, ove priče ulaze u zakutke čovjekovih misli, one dijelove koje kontrolira id, bez kojih nema vrhunske umjetnosti. “Svetkovina” je niska opala: Magdalena Blažević uspijeva u svakoj priči iznova, poput toga dragoga kamena, pokazati sve boje spektra, a ne samo dominantnu crnu.
