Strani autor 2021

Autor

Barbara Yelin

Barbara Yelin rođena je u Münchenu 1977. godine. Završila je studij primijenjenih umjetnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Svoje prve stripove objavila je u Francuskoj. U domovini je postala poznata 2010. godine, nakon objavljivanja grafičkog romana Gift. Njezin grafički roman Irmina objavljen je 2014. istodobno u Francuskoj i Njemačkoj, uz mnoge pohvale i nagrade. U suradnji s piscem Thomasom von Steinaeckerom 2017. godine objavila je grafički roman Ljeto njezina života.

Za svoj rad primila je brojne nagrade: 2015. Bavarsku umjetničku nagradu za književnost i nagradu PENG za najbolji njemački grafički roman (Irmina), 2016. nagradu Max i Moritz  za najboljeg strip-crtača njemačkoga govornog područja, iste je godine na Međunarodnom salonu stripa u Erlangenu proglašena „najboljom strip-umjetnicom njemačkoga govornoga područja“, 2018. primila je nagradu Rudolph-Dirks za najbolji grafički roman (Ljeto njezina života), a 2021. nagradu Ernst Hoferichter za književnost.

Živi i radi u Münchenu.

★★★★★

Irmina

Grafički roman „Irmina“, koji se temelji na biografiji autoričine bake, priča je  o mladoj ženi i njezinoj postupnoj kapitulaciji pred nacističkom ideologijom.

Sredinom 1930-ih, ambiciozna Njemica Irmina, djevojka sa stavom i idealima, seli se u London. Ondje upoznaje Howarda s Barbadosa, jednog od prvih crnih studenata na Oxfordu i između njih rađa se ljubav. Ta veza naglo se prekida kad je Irmina prisiljena vratiti se u Hitlerovu Njemačku. Ondje pronalazi posao u Ministarstvu rata i nada se povratku u Englesku. No, pisma koja šalje Howardu vraćaju joj se i Irmina se naposljetku udaje za simpatizera nacizma. Oboje ignoriraju ono što se događa u Njemačkoj i šutke prihvaćaju nacistički režim… U „Irmini“, višestruko nagrađivanom i hvaljenom grafičkom romanu koji savršeno dočarava atmosferu predratne i ratne Njemačke, Barbara Yelin istražuje kako je i zašto Irmina, nekad hrabra kršiteljica pravila, potiho prihvatila nacizam.  „Irmina“ je važan grafički roman i pravovremeni podsjetnik na sve opasnosti, nekada i danas, takvog izbora, šutnje i pasivnosti.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Autor

Réka Mán-Várhegyi

Réka Mán-Várhegyi (1979.) provela je djetinjstvo u Târgu Mureșu u Rumunjskoj. U Mađarsku se preselila nakon pada komunističkog režima 1990. i od 1992. državljanka je te zemlje. Iako je studirala estetiku i sociologiju i specijalizirala se za etničke i manjinske studije, već niz godina radi kao urednica dječjih knjiga u Budumpešti.

Njezinu prvu zbirku kratkih priča Boldogtalanság az Auróra-telepen (Nesreća u stambenom naselju Aurora, 2014.) kritika je opisala kao iznenađujuće zreo književni prvijenac. Osim te zbirke i romana Magnetno brdo (2018.), Mán-Várhegyi napisala je nekoliko dječjih knjiga i knjigu za mlade. Dobitnica je Nagrade Tibor Déry (2018.) i Nagrade Europske unije za književnost (2019.).

★★★★★

Magnetno brdo

Magnetno brdo zovu „knjigom mađarskog #metoo pokreta“, a dobio je i Nagradu Europske unije za književnost. Riječ je o kompleksnom psihološkom i socijalnom romanu koji dotiče brojna pitanja, od ženskog identiteta do odgovornosti intelektualca u današnjoj Mađarskoj.

U ljeto 1999. perspektivna sociologinja Enikő Börönd napušta supruga u New Yorku i vraća se u rodnu Budimpeštu s namjerom da napiše opsežan sociološki rad o mađarskoj etnoduši iz perspektive marginaliziranih skupina. Predajući feminističku kritiku na sveučilištu, Enikő se sudara s brojnim predrasudama u tamošnjem znanstvenom miljeu, a uskoro ulazi i u vezu s Tamásom Bogdánom, omiljenim sveučilišnim profesorom podrijetlom iz zatvorene provincijske zajednice. Bogdán, pripadnik prve generacije intelektualaca u svojoj obitelji, nosi se s vlastitim psihološkim i socijalnim blokadama. Njegov odnos s Enikő, čije je klasno zaleđe potpuno drugačije, prerasta u složenu intimnu vezu koju osim profesionalnih razmimoilaženja obilježavaju sumnja, ljubomora i krivnja.

Njihova se priča pretapa s pričom studentice Réke, nesigurne mlade žene koja piše roman i privuče Bogdánovu pažnju. Réka je podrijetlom iz Békásmegyera, proleterskog naselja zasebna identiteta, gdje postoji Magnetno brdo koje, prema legendi, svoje stanovnike drži prikovanima tako da ga nikada ne mogu napustiti.

Réka Mán-Várhegyi napisala je izuzetan i slojevit roman o problemima marginalnosti – socijalnoj i intelektualnoj, o feminizmu, ženskom pisanju i seksualnosti, kompleksnosti ženskih, obiteljskih i međugeneracijskih odnosa te svim izazovima s kojima se žene suočavaju u hijerarhijski ustrojenom društvu kojim dominiraju muškarci. To je i roman o prošlosti koja nas definira, ali i o mogućnosti da se stvari promijene.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.