Poziv na 2. press konferenciju: 17. Vriska – riječkog sajma knjiga i festivala autora
📣 Poštovani predstavnici medija,
s velikim zadovoljstvom pozivamo vas na konferenciju za novinare povodom 17. izdanja Vriska, riječkog sajma knjiga i festivala autora.
🎯 Press konferencija održat će se u utorak 10. rujna 2024. godine, s početkom u 12.00 sati, u knjižari V.B.Z. na adresi Korzo 9, Rijeka.
Tom će prilikom programski voditelji Vriska detaljno predstaviti bogat program ovogodišnjeg festivala, koji uključuje više od 50 kulturnih događanja te okuplja stotinjak domaćih i inozemnih autora i gostiju.
📅 Festivalski dio Vriska održavat će se od 14. do 21. rujna 2024. godine, na različitim lokacijama unutar riječke kulturne scene, uključujući Art-kvart “Benčić”, Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), Dječju kuću, Gradsku knjižnicu Rijeka, Dnevni boravak, Hotel Bonavia te V.B.Z.-ove knjižare. Program će obuhvatiti sadržaje za sve uzraste, s posebnim naglaskom na kvalitetne književne i kulturne aktivnosti.
Na konferenciji ćete imati priliku saznati sve relevantne informacije o sudionicima, programu i popratnim događanjima te se pripremiti za praćenje ovogodišnjeg festivala.
Veselimo se vašem dolasku i zajedničkom predstavljanju programa 17. Vriska!
S poštovanjem, Organizacijski tim Vriska
Vrisak podržavaju: Grad Rijeka, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, program Kreativna Europa Europske unije
Partneri: Grand hotel Bonavia, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Dječja kuća, Dnevni boravak, Gradska knjižnica Rijeka i Hrvatska gospodarska komora – Zajednica nakladnika i knjižara.
s veseljem najavljujemo 17. Vrisak, riječki sajam knjiga i festival autora, koji će se ove godine održati od 14. do 21. rujna. Pripremite se za književni rock’n’roll jer ovaj festival nudi ponešto za svakoga – od strastvenih čitatelja do onih koji tek otkrivaju čarobni svijet knjiga. No sajamski dio počinje već danas!
📅 Od 2. do 14. rujna posjetite naš šator na Korzu (Trg 128. brigade) i pronađite velik izbor knjiga uz sajamske popuste!
📍 Za vrijeme festivala, od 14. do 21. rujna, potražite knjige po sniženim cijenama u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU).
📚 Sajamski dio Vriska traje od 2. do 30. rujna, u svim V.B.Z.-ovim knjižarama te na prodajnim punktovima u gradu. Očekuju vas popusti do čak 80 % na knjige domaćih i stranih izdavača!
Pronađite svoje sljedeće omiljeno štivo i iskoristite odlične popuste!
Knjige po super cijenama
Vrisak ponovno okuplja više od 20 najvećih hrvatskih izdavača, među kojima su V.B.Z., Fraktura, Naklada Ljevak, Znanje i mnogi drugi. U ponudi ćete pronaći najveće hitove, klasike, krimiće, trilere, poeziju, slikovnice i knjige za djecu i mlade. Prava prilika da obnovite svoju biblioteku ili pronađete savršen dar za dragu osobu.
Cool književna avantura
Nemojte propustiti ovaj kulturni događaj koji svake godine privlači sve više posjetitelja. Zapišite datume u svoje planere, zaokružite ih na kalendaru i namjestite podsjetnike na mobitelima, jer svečano otvorenje festivalskog dijela Vriska u Rijeci nešto je što se ne propušta. Počinjemo u subotu 14. rujna u 19.30 sati, u Art-kvartu Benčić.
Vidimo se na 17. Vrisku, gdje ćemo zajedno slaviti knjige, autore i umjetnost u svim njezinim oblicima. Jer knjige su uvijek in, a Vrisak je mjesto gdje književnost i zabava idu ruku pod ruku!
Najava 17. Vriska, polufinalisti V.B.Z.-ove nagrade i otvorenje najveće knjižare u Hrvatskoj
Rijeka, 27. lipnja 2024. ‒ Izvještaj s press konferencije:
VBZ i Vrisak dovode u Rijeku dvije svjetske književne zvijezde Aleksandra Hemona i Borisa Akunina
Na današnjoj press konferenciji 17. Vriska, održanoj u Rijeci, službeno je najavljen bogat ovogodišnji program, objavljeni su polufinalisti V.B.Z.-ove književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman, a najavljeno je i otvorenje najveće knjižare u Hrvatskoj. Ovaj događaj okupio je predstavnike medija, kulturnih institucija i ljubitelje književnosti.
Najava 17. Vriska
Press konferenciju otvorio je programski direktor Vriska Drago Glamuzina, koji je pozdravio prisutne sudionike i predstavnike medija. U svom uvodnom govoru Glamuzina je naglasio važnost festivala Vrisak za kulturni život Rijeke, ističući da festival već 17 godina zaredom dovodi najbolje književnike iz regije i svijeta u ovaj grad.
Plamena Šarlija, voditeljica Odsjeka za kulturu Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke, izrazila je zadovoljstvo zbog toga što je Festival iz godine u godinu sve uspješniji, i što se u njega uključuje sve više gradskih institucija. Šarlija je naglasila koliko je važno za grad Rijeku imati jedan ovakav festival te istaknula napore Grada u daljnjem povezivanju kulturnih institucija i podršci festivalu Vrisak.
Direktorica hotela Bonavia Vlatka Stanić najavila je novu suradnju između Vriska i hotela Bonavia, koji je od ove godine jedan od službenih partnera festivala te istaknula kako će to dodatno obogatiti program festivala i omogućiti još bolju promociju književnosti i kulture u Rijeci.
Festivalski dio Vriska održat će se od 14. do 21. rujna 2024. godine u prostorima Art-kvarta Benčić, s bogatim programom za sve uzraste. U jutarnjim satima očekuju vas Vrisak Junior u Dječjoj kući, filmske projekcije u Art-kinu, okrugli stolovi i potpisivanja u V.B.Z.-ovim knjižarama na Korzu i u Muzeju grada Rijeke, večernje promocije knjiga u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti i Gradskoj knjižnici Rijeka te svečana dodjela V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman godine u srcu Art-kvarta Benčić.
Sajamski dio ponovno će se održati u V.B.Z.-ovim knjižarama te na književnim punktovima u centru grada, na Korzu, gdje će posjetitelji moći pronaći knjige domaćih i stranih izdavača s popustima do 80 posto.
Drago Glamuzina predstavio je novi vizualni identitet festivala Vrisak, čiji je dizajn kreirala mlada dizajnerica, Lana Deković. Deković se zahvalila na prilici te predstavila svoju ideju i koncept dizajna koji će pratiti ovogodišnji festival.
Glamuzina je potom najavio neke od glavnih gostiju ovogodišnjeg festivala, uključujući svjetsku književnu zvijezdu Borisa Akunina, mladu britansku spisateljicu Elizu Clark te domaće i regionalne zvijezde Zorana Predina, Lanu Bastašić, Kristiana Novaka, Magdalenu Blažević, Semezdina Mehmedinovića, Lidiju Dimkovsku, Srđana Valjarevića, dobitnika ovogodišnje Ninove nagrade Stevu Grabovca i druge.
Ovi će ugledni autori sudjelovati u bogatom programu koji obuhvaća razne književne večeri i čitanja, filmske projekcije, panel diskusije i radionice.
Polufinalisti VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman
Na kraju svog obraćanja, Glamuzina je objavio 13 polufinalista V.B.Z.-ove književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagrada, koja iznosi 15.000 eura, bit će dodijeljena najboljem romanu u rukopisu, a proglašenje dobitnika održat će se na otvorenju Vriska 14. rujna.
Polufinalisti ovogodišnje nagrade su:
1. Oblaci mi neće nauditi (šifra: Long Village)
2. 29 tužnih činjenica (šifra: Šaraj, ne kradi)
3. Joe Magarac (šifra: RA-1234)
4. Kako je čovjek postao majmun (šifra: MP Corp)
5. Kaffe Bar Sunce (šifra: Krkanlezijanac)
6. Je li šuma još uvijek ovdje (šifra: Žaki)
7. Otac u prozoru (šifra: Ken Parker)
8. U koži krokodila (šifra: Koža krokodila)
9. Grobar pasa (šifra: Jazavčar)
10. Ševa (šifra: Cvjetomor)
11. Inspektor (šifra: Iva Mars)
12. Quasi una fantasia (šifra: Popokatepetl)
13. Ljeti, na istok! (šifra: Kuća)
Otvorenje najveće knjižare u Hrvatskoj
Posebno uzbuđenje izazvalo je obraćanje Mladena Zatezala, koji je predstavio plan za otvorenje najveće knjižare u Hrvatskoj. Nova knjižara, koja će se prostirati na 1200 kvadratnih metara, otvorit će svoja vrata 5. srpnja u centru Rijeke, zgradi Karoline Riječke na Korzu. Zatezalo je naglasio kako će ova knjižara postati glavno knjižarsko središte Hrvatske, pružajući ljubiteljima knjige bogatu ponudu naslova i vrhunsku uslugu.
Knjižara će imati prostor za promocije, radionice i izložbe, što će dodatno obogatiti kulturnu ponudu grada. Prva promocija održat će se samo par dana nakon otvorenja, 8. srpnja, kada će biti predstavljen novi roman velikog bosansko-američkog pisca Aleksandra Hemona “Bejturan i ruža”.
Ovaj ambiciozni projekt dodatno će učvrstiti status Rijeke kao centralnog knjižarskog središta u Hrvatskoj, te će, zajedno s festivalom Vrisak, značajno doprinijeti kulturnoj ponudi grada. V.B.Z. je ponovno potvrdio svoju posvećenost promociji književnosti i podršci književnim stvarateljima, dok Rijeka nastavlja graditi svoj ugled kao ključni kulturni centar u regiji.
Vrisak podržavaju: Grad Rijeka, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, program Kreativna Europa Europske unije
Partneri: Grand hotel Bonavia, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Dječja kuća, Dnevni boravak, Gradska knjižnica i čitaonica Rijeka i Hrvatska gospodarska komora – Zajednica nakladnika i knjižara.
Medijski pokrovitelji su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Jutarnji list, Vijenac, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Booksa, Moja Rijeka, Radio Istra.
Za dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte.
17. Vriska – riječkog sajma knjiga i festivala autora
Poštovani predstavnici medija,
s veseljem Vas pozivamo na press konferenciju u povodu 17. Vriska, riječkog sajma knjiga i festivala autora. Konferencija za novinare održat će se u Grand hotelu Bonavia (dvorana Jozefina) u četvrtak, 27. lipnja 2024. godine u 11:30 sati.
Na presici će Vam direktor V.B.Z.-a Mladen Zatezalo, direktorica Grand hotela Bonavia Vlatka Stanić, programski direktor Drago Glamuzina i mlada ilustratorica, pobjednica natječaja za novi vizualni identitet Vriska, Lana Deković, predstaviti sve novosti koje vas očekuju te bogat program ovogodišnjeg Vriska.
Festivalski dio Vriska održat će se od 14. do 21. rujna 2024. godine u prostorima kulture Art-kvarta Benčić, s bogatim programom za sve uzraste. U jutarnjim satima očekuju Vas Vrisak Junior u Dječjoj kući, filmske projekcije u Art-kinu, okrugli stolovi i potpisivanja u V.B.Z.-ovim knjižarama na Korzu i u Muzeju grada Rijeke, večernje promocije knjiga u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, te svečana dodjela V.B.Z.-ove nagrade za najbolji roman godine u srcu Art-kvarta Benčić.
Sajamski dio ponovno će se održati u V.B.Z.-ovim knjižarama te na književnim punktovima u centru grada, na Korzu, gdje će posjetitelji moći pronaći knjige domaćih i stranih izdavača s popustima do 80 %.
Tijekom konferencije moći ćete saznati sve detalje o sudionicima, programima i popratnim događanjima, kao i o izdavačima koji će sudjelovati na sajmu. Također, najavit ćemo i posebne goste festivala, te skoro otvorenje najveće nove knjižare u Hrvatskoj na riječkom Korzu, kao i planirane koncerte i druge kulturne događaje.
Radujemo se Vašem dolasku i zajedničkom predstavljanju 17. Vriska!
S poštovanjem, Organizacijski tim Vriska
Vrisak podržavaju: Grad Rijeka, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, program Kreativna Europa Europske unije
Partneri:Grand hotel Bonavia, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Dječja kuća, Dnevni boravak, Gradska knjižnica i čitaonica Rijeka i Hrvatska gospodarska komora – Zajednica nakladnika i knjižara.
📕 Ovogodišnji je, rekordno posjećeni, Vrisak, službeno započeo u nedjelju, 10. rujna, ali zagrijavanje za najbolji kulturno-književni šušur u Rijeci krenuo je već u petak sa Studentskim Vriskom na kojemu su studenti Sveučilišta u Rijeci čitali svoju nagrađenu poeziju i prozu u riječkom Book caffe „Dnevni boravak“. U subotu, dan prije svečanog otvaranja, u sklopu Festivala u Art-kinu premijerno je prikazan film „Smrt Djevojčice sa žigicama“, a prije početka filma održala se promocija drugog izdanja Ferićeva istoimenog kultnog romana.
📕Vriskov program nikada nije bio bogatiji, opsežniji ni involviraniji na svim društvenim, kulturnim i institucionalnim razinama u Rijeci. Kroz Vriskovu Brusilicu za srednjoškolce prošlo je više od 300 srednjoškolaca koji su razgovarali s književnicima o njihovim knjigama i aktualnim temama. Dječja kuća i Vrisak junior ugostili su 10 razreda osnovnih škola, pružajući priliku više od 400 djece da se susretnu s autorima tijekom Vriskova tjedna.
📕Novi programi pod nazivom Razgovori s povodom privukli su novu publiku i napunili Jaslice MMSU-a. Na trima zanimljivima događanjima prisustvovalo je oko 200 posjetitelja, a tražile su se i dodatne stolice.
📕„Dnevni boravak“, kultno okupljalište riječkih kulturnjaka i ljubitelja dobre književnosti i poezije, opravdao je svoj status omiljenog mjesta druženja gostiju Festivala i publike. Tijekom tog intenzivnog tjedna nabijenog emocijama i uzbuđenjima, svoje tekstove i pjesme čitali su: Damir Šodan i Zvonko Karanović, Nikola Petković i Andrea Žic Paskuči, Vladimir Jankovski i Vesna Marić, Senko Karuza i Marko Tomaš, Vlado Bulić i Dalibor Šimpraga, Martina Vidaić te Ivana Bodrožić i Maja Marchig.
📕Ove godine Vrisak je imao rekordnu posjećenost, okupivši najveći broj posjetitelja dosada, pa su Vriskovi večernji programi u MMSU-u gotovo redovito bili dupkom puni. Tako smo u programu Rijeka Calling predstavili brojne riječke umjetnike koji su svojim knjigama i projektima privukli veliku pozornost javnosti ili su im knjige upravo izašle iz tiskare pa su upravo na Vrisku doživjeli svoje prvo predstavljanje. To su Igor Beleš, Tea Tulić, Eva Simčić, Laura Marchig, Enver Krivac i Sebastian Kukavica, a predstavljen je i prvi riječki strip-almanah IracionaList.
📕Vrisak je programom U fokusu pružio svojoj publici priliku da sazna nešto više o književnom radu i novim knjigama Damira Karakaša, Slobodana Šnajdera, Stipe Božića, Tvrtka Jakovine, Velibora Čolića, Marine Šur Puhlovski, Gorana Gerovca, Zorana Ferića, Dore Šustić i Milana Majerovića-Stilinovića. U tom programu predstavljene su i dvije iznimno zanimljive autorice sa sjevera Europe čije su nagrađivane knjige dosad prevedene na dvadesetak jezika, Šveđanka Nini Holmqvist i Finkinja Emmi Itäranta. Ukupno, programe u MMSU-u pratilo je više od tisuću posjetitelja.
📕Vrisak se ove godine proširio i na druga umjetnička područja osim književnosti pa su tako u MMSU-u u sklopu Vriska otvorenu dvije izložbe: „Godardove kutije“ i „Mreža motovunskih susreta“. U programu Vrisak Cinema prikazan je i višestruko nagrađivani film „Val“ Dennisa Gansela kojem je prisustvovalo više od 260 srednjoškolaca, koji su nakon projekcije razgovarali o filmu i problemima kojima se bavi. Također, glazbeni trenuci s izvođačima poput Damira Šodana, koji je pjevao songove Leonarda Cohena u svom prepjevu, Fridom Šarar, koja je puštala glazbu u Dnevnom boravku, i Borisom Štokom koji je održao koncert na svečanom otvorenju, umjetnički su u potpunosti zaokružili Vriskov književno-kulturni šušur.
📕Kruna ovogodišnjeg Vriska bila je dodjela prestižne nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman u iznosu od 15 tisuća eura, koju je osvojio Nebojša Lujanović sa svojim romanom „Tvornica Hrvata“. U programu dodjele u vrtu Art-kvarta uživalo je više od 250 Riječana.
📕Kao što smo već više puta istaknuli, kvalitetan, raznolik i obiman program 16. izdanja Festivala Vrisak prepoznala je i publika pa je tako u događanjima na Vrisku ove godine ukupno sudjelovalo oko 3000 posjetitelja. Riječki Art-kvart doista je protekli tjedan bio središtem kulture u Hrvatskoj. * Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, Finnish Literature Exchange i Swedish Arts Councila a u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Dječjom kućom GKR, Art kinom, Dnevnim boravkom i Hrvatskom gospodarskom komorom – Zajednicom nakladnika i knjižara.
Galeriju fotografija s događanja pogledajte ovdje. Organizacijski odbor Vriska.
Pratite nas na društvenim mrežama: Instagram Facebook Live stream: YouTube
🔥Petak na Vrisku obilježava gostovanje finske autorice Emmi Itärante
📍Vrisak Junior predstavio nam je danas u 11 sati u Dječjoj kući, autoricu Nenu Pavelić i njezinu slikovnicu „Kako biti najjači?“ namijenjenu djeci predškolske i rane školske dobi, ali i svim odraslima koji će je čitati djeci.
📍U podne Vrisak je doveo strip u Prvu riječku hrvatsku gimnaziju s tribinom Brusilica za srednjoškolce na kojoj je višestruko talentirani autor i ilustrator Enver Krivac predstavio svoj strip-roman „Osamotne okolnosti“.
📍Kao i dosad, večernji program Vriska seli se u prostore Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u kojem će u večeras u 18 sati nastupiti Tea Tulić i predstaviti svoj dugo iščekivani drugi roman „Strvinari starog svijeta“, a o romanu će razgovarati s Krunom Lokotarom.
📍U 19 sati održat će se druga Vriskova europska tribina Književnost piše zeleno na kojoj će se predstaviti distopijski roman Emmi Itäranta „Sjećanje vode“, a s autoricom će razgovarati Đurđica Čilić, Kristina Špehar Vuković i Iva Karabaić.
📍U 20 sati Muzej moderne i suvremene umjetnosti ugostit će Zorana Ferića i Doru Šustić. Raspravljat će se o sličnostima i razlikama između njihova dva romana, „Dok prelaziš rijeku“ i „Psi“. Naime, oba romana bave se ljubavnom vezom između starijeg muškarca i mlađe žene, ali iz različitih perspektiva. Tribinu će moderirati Nikola Petković i Vid Barić.
📍U petak u 21 sat dođite u Dnevni boravak u kojem ćete imati priliku slušati i družiti se s majstorima pisanja na slengu, Vladom Bulićem i Daliborom Šimpragom. Razgovor će moderirati Drago Glamuzina, a potom će uslijediti tradicionalno kasnonoćno festivalsko druženje u Dnevnom boravku.
🔥Subota u znaku publicističkih hitova i tuluma s Fridom Šarar
📍Subota će otpočeti Vrisak Junior specijalom „Stripko“ u 11 sati u Dječjoj kući. Nicol Nefat vodit će posebno izdanje popularne strip-radionice Dječje kuće.
📍Točno u podne u Dnevnom boravku održat će se Vriskova radionica kreativnog pisanja, a tom će nam prilikom Andrej Blatnik predstaviti svoj priručnik kreativnog pisanja: „Pisanje kratke priče“. Na radionici će također sudjelovati Jagna Pogačnik i Sanja Vučković.
📍Večernji program u subotu u MMSU-u započinje u 18 sati s promocijom multimedijalne knjige „Osamotne okolnosti“ Envera Krivca, a s autorom će razgovarati urednik Kruno Lokotar.
📍U 19 sati slijedi predstavljanje publicističkog djela „Svijet bez katarze“ sveučilišnog profesora i autora Tvrtka Jakovine s kojim će razgovarati Seid Serdarević.
📍U 19:30 na 1. katu MMSU-a odvijat će se Razgovori s povodom na kojima će se promovirati jedinstvena fotomonografija Filipa Koludrovića „I have never been to America“, u potpunosti generirana korištenjem umjetne inteligencije, što je u ovako zahtjevnom i obimnom formatu globalno jedinstven fenomen. Uz autora u razgovoru sudjeluju i Leila Topić i Damir Urban.
📍U 20 sati nagrađivani autor i dramski pisac Slobodan Šnajder predstavit će svoj novi roman „Anđeo nestajanja“ u razgovoru sa Seidom Serdarevićem.
📍U 21 sat u Book caffeu „Dnevni boravak“ nastupit će nagrađivane autorice Ivana Šojat i Martina Vidaić, a razgovor i čitanje moderirat će Kruno Lokotar. Nakon nastupa našeg književnog para za petak ostanite u Dnevnom jer će uslijediti afterparty na kojem će glazbu puštati Frida Šarar.
🔥Nedjelja zatvaranja na Vrisku
📍Zadnji dan 16. Vriska, nedjelja, kreće u 18 sati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti s promocijom novog, žanrovski zanimljivog i intelektualno sveobuhvatnog, romana Sebastiana Antonia Kukavice „Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera“, a s autorom će razgovarati Hana Samaržija.
📍U 19 sati slijedi promocija romana posvećenog planinama i Gorskom kotaru, „Srce mog medvjeda“ autora Milana Majerovića-Stilinovića, a o romanu će razgovarati s Enom Katarinom Haler.
📍Posljednji program 16. Vriska održat će se u 21 sat u Book caffeu „Dnevni boravak“ u kojem će svoju poeziju čitati Ivana Bodrožić i Maja Marchig, a njihov će nastup moderirati Ena Katarina Haler.
📖 Program možete pogledati ovdje.
📍Vidimo se na 16. Vrisku, ulaz na sve programe slobodan je, a svima koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo live stream na V.B.Z.-ovu YouTube kanalu te na Facebook stranici Moja Rijeka. 🎥
* Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, Finnish Literature Exchange i Swedish Arts Councila a u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Dječjom kućom GKR, Art kinom, Dnevnim boravkom i Hrvatskom gospodarskom komorom – Zajednicom nakladnika i knjižara.
Za više informacija, slobodno nas kontaktirajte. Organizacijski odbor Vriska.
Pratite nas na društvenim mrežama: Instagram Facebook Live stream: YouTube
Budući da ovaj razgovor izlazi post-festum, Damira Šodana (Split, 1964), bukvalno ne treba predstavljati čitateljima našeg portala, ta nastupio je u Dnevnom boravku prije par dana. Pjesnik, dramski pisac, urednik i prevoditelj na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je studij engleskog jezika i opće povijesti, a uz kolege Petkovića i Žic Paskučija predstavio je svoju posljednju zbirku „Život s maskom”. Objavio je i zbirke pjesama, Glasovne promjene, Srednji svijet, Pisma divljem Skitu, Café Apollinaire, Unutarnji neprijatelj, Gavran-Buddha-Yamaha, kao i knjige izabranih dramskih tekstova, Zaštićena zona, Noć dugih svjetala, Hrvatski Don Juan (u pripremi) te antologije Drugom stranom (antologija suvremene hrvatske „stvarnosne” poezije, 2010) i Ima li pjesnika u Monte Carlu (antologija suvremene europske poezije, 2022). Za „crnu” komediju Zaštićena zona nagrađen je prvom nagradom u Beču na natječaju za eksjugoslavenske autore, a za burlesku Chick lit Držićevom nagradom. Poezija mu je zastupljena u svim relevantnijim antologijama hrvatskog pjesništva, a u inozemstvu u američkim, francuskim i britanskim izborima New European Poets, Les Poètes de la Méditerranée, The World Record i A Hundred Years’ War. Kao prevoditelj na hrvatski je preveo djela Charlesa Simica, Raymonda Carvera, Leonarda Cohena, Charlesa Bukowskog, Denisa Johnsona, Richarda Brautigana, Franka O’Hare, Najwana Darwisha i drugih. Dvadesetak godina radio je kao prevoditelj za Ujedinjene narode u Nizozemskoj, a sad je slobodni književnik i književni prevoditelj. Jedan je od urednika časopisa Poezija i član Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog Centra P.E.N.-a. Posljednjih godina sve više živi u rodnom Splitu.
U svojoj biografiji navodiš da živiš između Den Haaga i Splita, a kako si na Vrisku već po koji put, što kažeš o Rijeci kao gradu koji kao svoje nominalne brendove smatra Kamova i punk, kojom li te trasom svoje energije grad privlači, je li to njegova luka, kontroverzna povijest ili pak nešto treće?
Zadnjih godina otkako sam „slobodnjak” sve više živim u Splitu, jer je to oduvijek, bez obzira na silne dislokacije, formalnopravno bilo i ostalo moje jedino stalno mjesto boravka, tako da mogu komodno reći s Konstantinom Kavafisom da sam „život koji sam ništio u cijelom svijetu, zauvijek uništio u vlastitom gradu” (smijeh). Još od mladih dana, čitajući Conrada, Melvillea, Londona, Pessou, Blaisea Cendrarsa i slušajući u jednoj fazi intenzivno Jacquesa Brela razvio sam neki fetiš prema lučkim gradovima u kojima sam se upravo zbog nekakvog neuhvatljivog i titravog duha potencijalne avanture uvijek dobro osjećao, sve od Marseillesa, Antwerpena, Lisabona, Montreala, Hamburga, New Orleansa ili Rotterdama po kojemu se još uvijek motam bar dvaput godišnje, u vrijeme zimskog filmskog festivala i u vrijeme ljetnog North Sea Jazz Festa. Iako osjetno manja, Rijeka ima neko svoje lučko „mikro” ludilo, volim taj sudar dizalica i oronulih austrougarskih zdanja, spoj industrijskog i dekadentno sofisticiranog, osim toga Korzo je jedan od najljepših urbanih toposa u Hrvatskoj, da ne spominjem da je to barem po meni zbog Kamova koji je tako moćno „silovao bijelu hartiju” i rodno mjesto domaćega punka, jer J. P. K. je bio nešto poput proto- ili ur-pankera, pa tako ne čudi vitalnost riječke alternativne scene sve od novoVALnih vremena pa do najnovijeg silovitog prodora Leta 3 – lijevim krilom rekao bih – u samu srž kulturnog mainstreama, kakav jest da jest. Last but not least, čini mi se da se u Rijeci, toj, da još jednom podsjetimo, ipak „prijestolnici europske kulture”, u svijesti ljudi lijepo dade osjetiti sada već višedesetljetno odsustvo nacionalističke vlasti, pa je i u tom smislu zaista unikatna. Da ne govorim da se uvijek dobro osjećam na mjestima poput Željkova antikvarijata, u popularnom Mornaru, konobi Feral (u zgradi koja datira još od Francuske revolucije, dakle 1789.!) ili Dnevnom boravku gdje (hvala Marko!) mogu potpuno slobodno bez ikakve zadrške iskazati to što mislim bez bojazni da će me netko iz ideoloških ili bilo kojih drugih razloga poprijeko pogledati. Također, sviđa mi se što Rijeka još uvijek nije, poput moga rodnog Splita, “pometena” turizmom, iako sam čuo da cijene stambenih kvadrata odnedavno premašuju tršćanske, što može biti svojevrsna stupica. Eh, da i jedno protupitanje, zanima me što se desilo sa sjajnim zborom Putokazi?, znakovitog imena, jer Rijeka je, čini mi se, u ovim vremenima baš to – putokaz da se može bolje i drugačije…
U svojem si radu, i.o., proveo puste godine kao prevoditelj Međunarodnog suda… Što prevoditelj delikata koji svjedoče o pomračenju ljudskog postojanja ima za reći pjesniku i obratno? Ne pitam radi invokacije D. D. u pjesmi ‘Beladonna’, već smatram da se to pitanje nameće samo od sebe, u nastavku na prethodno…
Mislim da pjesnici, umjetnici općenito, ne bi trebali bježati od koliko-toliko radikalnog iskustva, što ne znači da moraju bezglavo srljati u autodestrukciju, ali nije loše da se barem malo iskustveno prošetaju do „ruba”, bilo da je riječ o društvenom okruženju ili psihotropnim supstancama koje se poigravaju s lažnom sigurnošću naše svijesti. Od bitnika sam naučio da se poezija ne može baš „nabubati na faksu”, možeš postati vješt na riječima i slagati sjajne kognitivno-auditivne efekte, ali poezija je i – što bi rekao Leonard Cohen – razvijanje osobnog stila, ona nije vokacija već „presuda”, da ne velim „pravorijek”, pa kao takva iskustveno traži cijelog čovjeka, dakle korporealna je, visceralna koliko i cerebralna, u što si se i sâm vjerojatno uvjerio čitajući na slamovima. Meni su osobno prevoditeljska zatvorska iskustva pomogla da se oslobodim straha od domaće književne kritike (smijeh) jer kad danima sjediš preko puta nekoga tko je hladnokrvno smaknuo 50-ak ljudi, tko ti svakog časa može zabiti olovku u oko samo zato što je po naglasku skužio da si Hrvat, a ne Srbin, ili splitskim slengom rečeno „bilo koji drugi kua”, tada ti se prenapuhanost nekog domaćeg književnog kritičara učini naprosto dirljivo presmiješnom. Dobiješ neku drugu perspektivu, jer sve najednom postaje nekako odviše „stvarno”, pa kao takvo lako zasjeda na mjesto prioriteta upravo zato jer si se ustvari terminologijom psihoanalitičara Jacquesa Lacana dobacio do pogranične zone Realnog. Ali da ne pametujemo utaman, takva iskustva su zapravo tricky business, budući da te zapravo prožima velika bojazan od potencijala ljudske prirode, jer kao što je davno zaključio Nietzsche, „ako dugo zuriš u ponor, ponor ti uzvraća pogled”! Kad se nađeš u okruženju ljudi lišenih slobode, gotovo automatski ti se nameće pitanje iskupljenja, kao duhovne kategorije, pa ne čudi što su Johnny Cash i Bob Dylan posjećivali kaznionice upravo zato da bi se približili radikalnom i rubnom iskustvu. Jer kako je to sjajno napisao moj prijatelj pjesnik Tomica Bajsić „tek kad se za tobom zatvore vrata istražnog zatvora / tada misliš o slobodi“. Ali u haaškom sam kazamatu jednom, hvala Bogu, pod pauzom za ručak prepjevao i Dylanovu I Shall Be Released na hrvatski, odnosno na BHS. Nisam uza se imao gitaru, ali kad sam kasno uvečer došao doma i probao, sve je sjelo na svoje mjesto. Nadam se da ću je negdje u dogledno vrijeme i javno izvesti. Dakle od cijelog tog mraka sam se branio manijakalnim književnim prevođenjem, pisanjem i putovanjima, a vodio sam i godinama svoj internacionalni blues & roots bend. Prije šest godina, kad mi se rodio sin, stavio sam napokon nakon skoro četvrt stoljeća na cijeli taj svijet međunarodne (ne)pravde – tu multidimenzionalnu „igru đavoljim repom”, što bi rekao veliki Vitomil Zupan – neopozivu točku.
Damir Šodan, autorica fotografije: Jelena Ternovec
Budući da si kao prevoditelj od sredine 90-ih do danas postavljao repere lektire „stvarnosne” poezije, invokacija Hanku Chinaskiju u „Životu s maskom”, je zahvala američkom bitniku Bukowskom koji je u nas imao značajnu recepciju. S obzirom na vječno vraćanje istog američkog načina života i njegov sustavni prodor u naše realno koje bi njegove suvremene nasljednike kod nas i u svjetskoj poeziji valjalo istaknuti? Odnosno, ako ona izjava kaže da je možda Bog i mrtav, ali je Bach još itekako živ, je li Bukowski – Bach suvremene poezije?
Iako sam uradio antologiju hrvatske „stvarnosne” poezije Drugom stranom (Naklada Ljevak, 2010), nisam njezin apsolutni zagovornik ili apologet, dapače, samo sam htio sinkronijski i dijakronijski registrirati jedan fenomen i jedan morfološki obrazac po kojem se može stvarati poezija, dakle onaj metonimijski, a ne isključivo metaforički, ili drugim riječima naglasiti što bi rekao teoretičar Cvjetko Milanja, postojanje jedne drugačije „modelativne matrice”. Kao prevoditelj predstavljao sam sve vrste američke poezije, od tentativno rečeno „jezične” poput Johna Ashberyja, pa do narativne tipa Bukowski, ili bitnika poput Lewa Welcha, ili pak Njujorške škole, one prve generacije utjelovljene u djelu Franka O’Hare, pa i one druge koju zastupaju Eileen Myles ili Ron Padgett, čije sam izabrane pjesme upravo preveo na hrvatski. Ali da te ispravim, Bukowski sebe nije smatrao bitnikom, dapače išao mu je na živce cijeli taj njihovj hajp, a zamjerao im je i frendovski klijentelizam, jer on je bio i ostao nepopravljivi individualac, čovjek koji stoji sam naspram gomile, duboko obilježen ekonomskom krizom 20-ih protekloga stoljeća i prožet radničkim etosom, figura u suštini po feelingu daleko bliža bardovima „narodnjačke” orijentacije poput Walta Whitmana ili klasno osviještenog Carla Sandburga negoli akademskim ili bitničkim autorima. Bez obzira na opseg djela koje je za sobom ostavio, jer baš kao u Bachovu slučaju, „Hankov” opus ne završava njegovom smrću, između ta dva orijaša ipak ne možemo staviti znak jednakosti jer je Bach naprosto „veći od života“, budući da prema mojim saznanjima sav njegov opus (preko 1.000 djela) još uvijek nije u cijelosti zaokružen i snimljen, osim toga Bukowski je ipak tematski i stilski bio „skučen“, što ne umanjuje njegovu vrijednost, a Bach je bio svevremenska tvornica glazbe. Bez obzira, mislim da bi se po ovom pitanju i „Hank“ složio sa mnom. Kad je riječ o suvremenoj američkoj pjesničkoj sceni koja je i dalje najjača na svijetu, čini mi se da u posljednje vrijeme taj golemi prostor pulsira imeđu dviju krajnosti od kojih jednu predstavlja društveno angažirana poezija kakvu na primjer u Chicagu piše izrazito lijevo orijentirani Daniel Borsutzky, pjesnik i prevoditelj porijeklom iz Čilea, dobitnik National Book Award-a, kojeg sam imao čast upoznati, a drugu takozvani flarf, „artificijelna” post-neo-avangardna poezija koja nastaje iz nekovrsnog digitalnog pjesničkog „generatora”, odnosno „googlanjem” i parazitiranjem na mrežnim algoritmima, čiji glavni eksponenti su Gary Sullivan i Michael McGhee. Slučaj je htio da prvi izdavač ukoričenog flarfa, pjesnik i sveučilišni profesor, James Meetze već nekoliko godina živi ni manje ni više nego u Splitu, tako da smo baš nekidan sjedili kod Argentinca Diega (u jazz cafeu) u Getu i bistrili globalne poetske teme dok je neki lik do nas razvlačio vokalni tango u stilu Carlosa Gardela na gitari. Moram, dakle, ipak pored Rijeke pohvaliti (smijeh) i moj Split, koji se internacionalizirao do neprepoznatljivosti, do te mjere da mi je sin ovo ljeto kad sam ga u supermarketu ukorio što ne govori hrvatski spremno odgovorio „ali tata, ovdje svi pričaju engleski!”, i stvarno kad sam bolje osluhnuo u Tommyju na Žnjanu je u tom trenutku zbog gomile stranih turista „prvi jezik” bio engleski. By the way, knjiga Život s maskom je zapravo posvećena upravo mome sinu koji se zove Hank, ali ne nužno po Bukowskom, jer je prije prvog i drugog Hanka bio i onaj treći, a to je Hank B. Marvin iz Shadowsa uz kojega sam, skidajući ga nemilice s gramofona, krajem 70-ih počeo svirati gitaru.
Također si prevodio i Carvera, čitav opus poezije i dio proze – ne zaboravimo na pjesnika koji je stihovao točkama, kao da poetičnosti nevidljivih zagrada strofe nije vjerovao… A kako primjeru njegovog utjecaja na domaću radinost isto ne treba previše, vratimo se izvoru. Što misliš o svojedobnoj izjavi njegove udovice da tek trebamo vidjeti pravog Carvera, odnosno golu istinu opusa, onu bez uredničkih intervencija?
Preveo sam cijeli pjesnički opus Raymonda Carvera, i izabrane priče, a što se tiče „pravog Carvera”, vjerojatno Tess Gallagher koja je s njim provela zadnji dio njegova života zna najbolje, ali kad jednom bilo koje djelo izađe u javnost jako je teško razbiti prvobitni dojam, pogotovo ako je riječ o kanonskoj umjetnosti 20. stoljeća u koju po meni Carver kao „američki Čehov” svakako spada, ali podsjeća me to malo na slične pokušaje u glazbi, kao naprimjer kad se pojavio album Beatlesa, Let it Be… Naked, koji je odjeknuo više kao kuriozum i nije uspio potrti onaj prvi doživljaj albuma kojeg je – slažem se s mnogima – Phil Spector opteretio nepotrebnim orkerstralnim egzibicijama. Nisam baš pretjerani pobornik tih „alternativnih tejkova”, osim kad je riječ o „voltovima” diskografske kuće Columbija, u kojima se kriju neka sublimna ostvarenja Boba Dylana i Milesa Davisa koja nimalo ne zaostaju za oficijelnim izdanjima iz vremena u kojima su nastala, dapače nekada ih i umjetnički nadmašuju.
„Život s maskom”, za razliku od ovih hard-boiled vitezova američkog sna, tekst je imaginarijski vođen i koncipiran, sudeći po sadržaju čiji naslovi jasno sugeriraju atmosferu intermedijalnosti, ostavljajući čitatelje bez potrebe nadogradnje teksta playlistom što se danas čini praksom koja dovodi u pitanje tiskani medij. Može li poezija kao melodija trenutka bez muzikalnosti i je li joj izvanjski zvuk potreban?
Aporija poezije je da njoj nije potrebno ništa, nikakva izvanjska „štaka”, pa ponekad ni referencijalnost kao takva, što dokazuju mnogi primjeri takozvane „jezične” poezije, naprosto zato jer je moć označiteljske pokretljivosti jezika naprosto prestrašna. Postoje mnogi ulazi u pjesničku riječ, od intermedijalnog kako si rekao, narativno-metonimijskog, hipermetaforičnog, sinkretističkog, sinestezijskog… i baš u tom jedinstvu suprotnosti koje daje velike mogućnosti idividualizaciji ionako već po difoltu individualiziranog glasa je njena najveća snaga. Paradoksalno je da je naprimjer da se u totalitarnom sustavu poput kineskog baš najneproničnija i najhermetičnija poezija kakvu su pisali Beo Dai i pjesnici takozvane „maglene” ili „opskurne” poezije po paranoidni režim zapravo pokazala najsuzbverzivnijom. Ponekad, eto, pojačana sugestivnost može otići i dalje od plakatne angažiranosti. Osobno mislim da sam pišući prešao trnovit put (smijeh) od „svijeta jezika” do „jezika svijeta”, i nekako mi se čini da ću u potonjem – inshallah – još neko vrijeme ostati. Narativno-anegdotalo-intermedijalnim pristupom nipošto ne potcjenjujem čitatelja u recepcijskom smislu, naprotiv, nastojim ga time honorirati jer sam iz iskustva shvatio da ljude najbolje pokreće dobra priča, naprosto zato jer mi se čini da bi, budući da živimo u do te mjere brzom i hiperdigitalizranom vremenu, bilo odveć pretenciozno potencijalnim čitateljima koji u ponudi imaju još bilijun drugih stvari osim (naše) poezije, nametati nekakav domaći zadatak „razumijevanja” naše označiteljske ponesenosti. Sjećam se kako je legenda bluza B. B. King jednom rock novinaru koji mu je rekao: „To što vi svirate je jako jednostavno”, odgovorio: „Da jest, ali je baš zato jako teško!”
U zbirci je odokativno najbliža instanca prevoditelju stranih vjetrova i zvijezda u domaće aršine, onom Tomice Bajsića, uz ‘kaubojiranje’ što montažom, a što putovanjem između pjesnikovog ja u svoju vremenitost…
Već spomenuti Tomica Bajsić i ja prijateljujemo i surađujemo već skoro četvrt stoljeća pa me ne čudi da smo počeli i poetički sličiti jedan drugome, ako već ne i fizički, ali eto on bar zasada još nije ćelav (smijeh). Šalim se, ali mislim da je zapravo riječ o srodnosti po izboru, a i izboru po srodnosti. Upoznao nas je davno legendarni dubrovački glumac, koji nažalost nije više s nama, Niko Kovač, kod kojeg sam jednog ljeta odsjeo u golemom starom stanu kod Straduna, s nekim čoporom holandskih hipstera, i tamo je na frižideru bila Tomicina knjiga Južni križ. Ispalo je da su Tomicin otac i Niko bili žešća ekipa, pa nas je on povezao, i otada stalno nešto „kemijamo” zajedničkim snagama, pa smo tako lani u ovo doba pri PEN-u objavili moju antologiju suvremene europske poezije Ima li pjesnika u Monte Carlu, a sad spremamo u njegovoj nakladničkoj kući Druga priča, već spomenuti izbor iz poezije Rona Padgetta pod naslovom Kako biti savršen. I za sam kraj, prijateljski savjet – ne zaboravi na svoj saks, jer s dahom, što dobro znaju stari Hindusi i Kinezi, počinje i završava sve, u poeziji i izvan nje. Hvala ti na razgovoru.
Damir Šodan, autorica fotografije: Jelena Ternovec
📍Srijedu ćemo započeti s programom Vrisak Junior na kojem će Marijana Križanović u 11 sati u Dječjoj kući održati zabavno predstavljanje svoje edukativne slikovnice „Ovca koja je bila svoja“, a razgovor će moderirati Iva Marčelja.
📍U podne pjesnici odlaze u školu, točnije u Prvu riječku hrvatsku gimnaziju. Marko Tomaš i Senko Karuza nastupit će na Vriskovu programu Brusilica za srednjoškolce te pokušati približiti poeziju srednjoškolcima.
📍Večernji program u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti započet ćemo u 18 sati predstavljanjem prvog riječkog strip-almanaha „IracionaList“ na kojem će sudjelovati Damir Steinfl i Damir Stojnić. U 19 sati književnica Marina Šur Puhlovski razgovarat će s Dunjom Matić o svom novom romanu „Virus, potres, brak“, romaneskna studija o 45 godina jednog braka i njegova propadanja.
📍Istovremeno s tom promocijom, u 19:30 održat ćemo program Razgovori s povodom na 1. katu MMSU-a, u Jaslicama, a prva će tema razgovora biti „Strah od pamćenja“ potaknuta objavom istoimene knjige autorice dr. sc. Natke Badurine. Uz autoricu u razgovoru sudjeluju: dr.sc. Tea Perinčić, Melita Sciucca, dr.sc. Vjeran Pavlaković, dr.sc. Ivan Jeličić i Miha Kosovel.
📍U 20 sati poznati francuski pisac Velibor Čolić predstavit će svoj novi roman, prvi nakon dugo vremena koji nije izvorno napisao na francuskom jeziku, „Autoportreti s damama“, a s autorom će razgovarati Marko Pogačar.
📍U 21 sat selimo se iz MMSU-a u Dnevni boravak u kojem će nam čitati makedonski književnik Vladimir Jankovski i Vesna Marić, književnica koja živi u Velikoj Britaniji i piše na engleskom. Čitanja će moderirati Ivan Sršen i Marko Pogačar.
Četvrtak na 16. Vrisku
📍U četvrtak će Mirna Brođanac predstaviti svoju knjigu „Lanina škola“ u 11 sati u Dječjoj kući u sklopu programa Vrisak Junior, a zabavnu promociju za najmlađe moderirat će Nicol Nefat.
📍Večernji program u MMSU-u započet će autorica Laura Marchig koja će nam u 18 sati predstaviti svoj začudan i višejezičan roman „Schmarrn“, a o svom zanimljivom novom romanu autorica će razgovarati s Marinom Baničević.
📍U 19 sati u MMSU-u održat će se tribina „Književnost koja uključuje“ na kojoj ćemo predstaviti švedsku autoricu Ninni Holmqvist i njezin nagrađivani distopijski roman „Ustanova“. Razgovor s autoricom moderirat će Đurđica Čilić i Sandra Ukalović.
📍U 19:30 na 1. katu MMSU-a, u Jaslicama, održavat će se Razgovori s povodom, a tema će razgovora tog četvrtka biti literarni prvijenac kultnog glazbenog producenta Ricka Rubina „Kreativni čin: način postojanja“. O knjizi, ali i o stvaralaštvu općenito razgovarat će Vlado Simčić – Vava, Enver Krivac, Matej Zec, Kristian Benić i Ivan Šarar.
📍Jedan poseban književni specijalitet ovogodišnjeg Vriska svakako će biti program Vrisak pretpremijera: čitanje iz novih rukopisa koji će se održati u četvrtak u 20 sati u MMSU-u. Tom će nam priliku književnik Srđan Valjarević pročitati ulomak iz svog novog rukopisa „Komo 2“, nastavka njegova kultnog romana „Komo“, a s autorom će razgovarati Marko Pogačar.
U 21 sat selimo se na čitanje i after u Dnevnom boravku u kojem će nam iz svojih opusa čitati Senko Karuza i Marko Tomaš, a moderator će biti Marko Pogačar.
📍Vidimo se na 16. Vrisku, ulaz na sve programe slobodan je, a svima koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo live stream na V.B.Z.-ovu YouTube kanalu i te na Facebook stranici Moja Rijeka.🎥
* Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, Finnish Literature Exchange i Swedish Arts Councila a u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Dječjom kućom GKR, Art kinom, Dnevnim boravkom i Hrvatskom gospodarskom komorom – Zajednicom nakladnika i knjižara.
Svečano je otvorenje započelo izložbom „Godardove kutije“ multimedijalnog umjetnika Stéphana Crasneansckija u Jaslicama Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Službena je ceremonija otvaranja 16. Vriska održana u predivnom dvorištu art-kvarta Benčić na kojoj su predstavnici grada i Ministarstva kulture i medija uz organizatore proglasili dobitnika V.B.Z-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nebojša Lujanović ovogodišnji je pobjednik te mu je tom prilikom pripala i izdašna nagrada od 15 000 eura. Uslijedio je zatim koncert riječke zvijezde Borisa Štoka koji se pobrinuo da 16. Vriska otpočne u pravom ritmu.
Danas festivalski program započeo je tribinom za najmlađe, Vrisak Junior, na kojoj su u 11 sati u Dječjoj kući nastupila Morea Banićević i u razgovoru s Kristianom Benićem predstavila svoj fantastični roman za mlade „Mjesečari Monteriera“. Nakon programa za najmlađe, uslijedila je Vriskova tribina namijenjena srednjoškolcima: Brusilica za srednjoškolce. U podne, u Art-kinu održala se projekcija višestruko nagrađivanog filma „Val“ Dennisa Gansela, a po završetku projekcije slijedio je razgovor o mirovnom obrazovanju, filmu „Val“ i romanu „Listanje kupusa“ u kojem su sudjelovali Nebojša Zelič (Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci), Igor Beleš (autor romana „Listanje kupusa“), Kruno Lokotar (urednik romana „Listanje kupusa“) i Helena De Karina (srednjoškolska nastavnica).
Nakon jutarnjeg programa, Vriskove se večernje tribine, Rijeka Calling i U fokusu, održavaju u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti.
Na tribini Rijeka Calling u 18 sati nastupit će Igor Beleš koji će nam u razgovoru s Krunom Lokotarom predstaviti svoj hvaljeni roman „Listanje kupusa“ koji prati avanture grupe prijatelja, pet jedanestogodišnjaka, u Borovu naselju tijekom 1991. godine. U 19 sati slijedi prva tribina U fokusu na kojoj će Goran Gerovac razgovarati sa Sašom Stanićem o svom novom romanu „Satanaelovo evanđelje“, mračnom i zanimljivom filozofsko-sociološkom krimiću u kojem je dan precizan presjek hrvatskog društva. U 20 sati fokus ćemo prebaciti na Damira Karakaša i njegov nov roman „Potop“ o kojemu će autor raspravljati s Markom Pogačarom.
Pridružite nam se u 21 sat u Book caffeu „Dnevni boravak“ u kojemu će pjesnici Damir Šodan i Zvonko Karanović čitati iz svog opusa, a s njima će razgovarati Marko Pogačar. U 22 sata Damir Šodan će u Dnevnom boravku izvesti koncert naziva „Čovjek tvoj“ u kojem će pjevati prepjeve pjesama Leonarda Cohena, a na kontrabasu će ga pratiti Tomi Novak. A nakon toga, kao i svake godine, festivalski after u Dnevnom boravku!
Utorak na Vrisku
Utorak započinje s Hrvojem Kovačevićem na tribini Vrisak Junior u 11 sati u Dječjoj kući, a Iva Marčelja će razgovarati s njim o njegovoj seriji romana za mlade „Čuvari tajne“. Nakon VriskaJunior, ponovno se selimo u Muzej moderne i suvremene umjetnosti u kojemu će u 18 sati nastupiti mlada riječka autorica Eva Simčić i predstaviti nam svoj hvaljeni prvijenac „Četiri lakta unutra“, razgovor će moderirati Dunja Matić. U 19 sati u dvorani Art-kina Croatia koja se nalazi u prostoru Dječje kuće uslijedit će promocija autobiografije najboljeg hrvatskog alpinista Stipe Božića, a tom će prilikom s njim razgovarati Drago Glamuzina. Osim vrhunskih književnih programa, utorak donosi i otvorenje međunarodne skupne izložbe „Mreža motovunskih susreta“ – posvećena istraživanju i valorizaciji međunarodnih susreta umjetnika u Motovunu između 1972. i 1983. godine. Otvorenje izložbe bit će u 20 sati u velikom izložbenom prostoru MMSU-a.
Festivalski ćemo utorak zaključiti u Book caffeu „Dnevni boravak“ gdje će nam iz svojih djela čitati: Nikola Petković i Andrea Žic Paskuči, a pitanja će im postavljati jučerašnji gost, pjesnik i glazbenik Damir Šodan.
*
Vidimo se na 16. Vrisku, ulaz na sve programe slobodan je, a svima koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo live stream na V.B.Z.-ovu YouTube kanalu i te na Facebook stranici Moja Rijeka.
* Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, Finnish Literature Exchange i Swedish Arts Councila a u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Dječjom kućom GKR, Art kinom, Dnevnim boravkom i Hrvatskom gospodarskom komorom – Zajednicom nakladnika i knjižara.
Medijski pokrovitelji su: HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Jutarnji list, Vijenac, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Istra, Radio Korzo, portali Art kvart, Moderna vremena, Tportal, Booksa, Moja Rijeka.
Na svečanom otvorenje 16. Vriska – riječkog sajma knjiga i festivala autora u dvorištu art kvarta „Benčić“ upravo je proglašen ovogodišnji dobitnik V.B.Z.-ove književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Riječ je o Nebojši Lujanoviću, mladom i uspješnom književniku i sveučilišnom profesoru.
Službena je ceremonija otvaranja 16. Vriska održana u predivnom dvorištu art-kvarta Benčić na kojoj su predstavnici grada i Ministarstva kulture i medija uz organizatore proglasili dobitnika V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nebojša Lujanović ovogodišnji je pobjednik te mu je tom prilikom pripala i izdašna nagrada od 15 000 eura. Uslijedio je zatim koncert riječke zvijezde Borisa Štoka koji se pobrinuo da 16. Vriska otpočne u pravom ritmu.
U konkurenciji od 103 žanrovski i tematski, ali i kvalitativno doista raznorodna rukopisa, koliko ih je ove godine prispjelo na natječaj, kao i svake godine bilo je izuzetno teško odabrati najbolji. U drugom krugu selekcije članovi žirija Vanja Kulaš, Strahimir Primorac, Mile Stojić, Drago Glamuzina i Jagna Pogačnik (predsjednica) među 10 polufinalista odabrali su pet romana koji se svojom kvalitetom i originalnošću izdvajaju od ostalih. Među ovogodišnjim finalistima članovi žirija vrlo su složno odabrali favorita koji se izdvojio kako tematskim preokupacijama, tako i stilom, jezikom i vizurom pripovijedanja.
Autor nagrađenog rukopisa, Nebojša Lujanović, uspio je uvjerljivim pripovjedačkim glasom i osjećajem za nijansiranje sitnih detalja na rubovima tragedije i komedije napisati roman o ljudima koji se teško mogu složiti oko toga koje je boje bio ormar u njihovom nekadašnjem domu, jer novi događaji potiskuju sjećanja, ali nikada neće do kraja klonuti duhom, jer su iz svoga starog kraja, ako ništa drugo, ponijeli životnu filozofiju – uvijek neki kurac, od toga se sastoji život. Ovo je roman koji ipak završava smijehom, možda i zato što je jasno da njegovi protagonisti nikada – iako se to od njih traži i sami se oko toga trude – neće postati netko drugi, nego uvijek ostati svoji. I dobro da je tako, za život i za priču.
Nagrađeni roman uvjerljiva je, dječjim glasom ispričana priča o iskustvu (polu)izbjeglištva koja proizlazi iz iskustva rata i razvija se u smjeru kritične, ali nimalo zločeste studije mentaliteta i romana o odrastanju koje nije lako ni kad se svakodnevno ne moraš pitati, doslovno a ne filozofski, tko smo mi i kuda idemo?
Više o autori i knjizi pročitajte ovdje.
Nebojša Lujanović
Nebojša Lujanović rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Pisac je i znanstvenik. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2012. iz područja teorije književnosti. Osim pripovjedaka, eseja i književnih recenzija autor je i više od trideset znanstvenih radova. Radovi su mu objavljivani u domaćim i inozemnim književnim i stručnim časopisima. Objavio je romane Stakleno oko (2007.), Godina svinje (2010.), Orgulje iz Waldsassena (2011.), Oblak boje kože (2015.), Južina (2019.) i Maratonac (2020.), zbirku priča S pogrebnom povorkom nizbrdo (2008.), priručnik za kreativno pisanje Autopsija teksta (2016.) te znanstvene knjige Prostor za otpadnike – od ideologije i identiteta do književnog polja (2018.) i U rovovima interpretacija – strategija i tragedija nelegitimnog čitanja (2020.). Vodi radionice kreativnog pisanja; sudjeluje u kulturnom životu organizirajući književne tribine i festivale. Zaposlen je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje u zvanju docenta drži nastavu iz teorije književnosti i kulturalnih studija. Aktivno trči desetljeće i pol, kao član splitskog Maraton kluba Marjan, s petnaestak istrčanih maratona po regiji i europskim metropolama. Živi u Splitu. Otac je Lovre i Loti.
