Novosti

U nedjelju, 12. rujna na svečanom otvorenju 14. Vriska – riječkog sajma knjiga i festivala autora u Perivoju Guvernerove palače – Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, proglašen je dobitnik Nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagradu je za rukopis pod nazivom „Jedno proljeće“ dobio književnik Ivica Prtenjača, kojem je ovo drugi put da je osvojio prestižnu V.B.Z.-ovu nagradu. Prvi je puta osvojio 2014. godine za višestruko nagrađivani roman „Brdo.“ U konkurenciji od čak 142 žanrovski i tematski doista raznorodna rukopisa, koliko ih je ove godine prispjelo na natječaj, žiriju u sastavu Jagna Pogačnik, Strahimir Primorac, Mile Stojić, Drago Glamuzina i Vanja Kulaš bilo je izuzetno teško odabrati najbolji, no zbog unikatnog pristupa proznom promišljanju i stilske rafiniranosti jednoglasno je odabrao upravo ovaj, roman o bolesti i konačnosti koji međutim pulsira od emocije i živosti, konačno – od radosti življenja. Žiri je u obrazloženju istaknuo da je forte nagrađenog romana, u čijem su centru majka, otac i sin, koji u mnogim svojim segmentima mapira grad Rijeku i tamošnje radništvo, uz autorsku snagu i zrelost, svojevrstan lirski minimalizam – preciznost meke rečenice, kao i raskošan jezik kojim se istodobno zauzdava i oslobađa njegova bogata osjećajnost. Nagrađeni rukopis izlazi iz tiska pod naslovom „Sine, idemo kući“ te se od 12. rujna može pronaći u knjižarama i u V.B.Z.-ovoj web knjižari. Nagradu za Najbolji neobjavljeni roman 2002. godine utemeljuje direktor i osnivač V.B.Z.-a Boško Zatezalo, kao književnu nagradu s najvećim nagradnim fondom u Hrvatskoj, što ona ostaje i do današnjeg dana. Specifičnost ove nagrade jest da se dodjeljuje najboljem neobjavljenom romanu iz cijele regije, a rukopisi se šalju na natječaj anonimno, pod šifrom. Nagrada se sastoji od objavljivanja pobjedničkog romana i novčanog iznosa od 100.000 kuna bruto. V.B.Z. pokušava osigurati pobjedničkim romanima i prijevode na velike jezike pa su dosadašnji romani „Katarina, Velika i Mala“ Olje Knežević i „Divljakuša“ Marine Šur Puhlovski objavljeni i na engleskom jeziku, „Brdo“ Ivice Prtenjače objavljeno je na njemačkom, a nedavno je izašlo i englesko izdanje romana “Specijalna potreba” Lade Vukić.   Festivalski program – ponedjeljak 13. rujna 14. Vrisak nastavlja s festivalskim programom, u kojem do kraja tjedna donosi preko 40 književnih programa, promocija okruglih stolova i radionica U ponedjeljak, 13. rujna V.B.Z. službeno otvara svoju drugu knjižaru u Rijeci u Krešimirovoj 28 pa od 11:00 autorice i autori, gošće ovogodišnjeg Vriska, potpisuju primjerke knjiga koje se mogu nabaviti u knjižari po sajamskim cijenama. U okviru programa „Na margini“ u 12:00 Ivica Prtenjača i Lada Vukić razgovaraju sa prevoditeljima svojim romana, Klausom Detlef Olofom i Christinom Pribichevich-Zorić uz moderaciju Marka Pogačara, a u 13:00 Desk Kreativne Europe organizira Kreativni kutak za profesionalce, u kojem informira sve zainteresirane o projektima i mogućnostima njihove realizacije u sklopu Kreativne Europe. U popodnevnim i večernjim satima Vrisak donosi četiri sjajna književna programa u riječkom Exportdrvu, koja će se moći pratiti uživo i na Facebook stranici festivala te Youtube kanalu V,B.Z.-a. U 18:00 Rajko Grlić i Nikola Petković razgovaraju o knjizi „Sjećanja i neobjavljene priče“ (V.B.Z.) Eve Grlić, intimnom svjedočanstvu jednog vremena, a u 19:00, prevoditeljica Lea Kovács i pjesnik Marko Pogačar razgovaraju s velikim marokansko-francuskim pjesnikom Abdellatifom Laâbijem o antologijskom izboru njegove poezije u novoj knjizi „Stablo pjesama“ (V.B.Z.). U 20:00 Ivana Bodrožić razgovara s Vedranom Rudan o njenoj knjizi kolumni „Puding o vanilije“ (V.B.Z.), još jednom beskompromisnom naslovu koji precizno secira našu svakodnevicu, dok drugu festivalsku večer zatvara promocija romana „Ja sam“ (Buybook), na kojoj autor Damir Uzunović i Jagna Pogačnik predstavljaju ovo iznimno emotivno djelo. Treći dan Vriska, utorak, 14. rujna započinje u 17:00 u Exportdrvu promocijom romana „Magnetno drvo“ V.B.Z.-ove biblioteke „Na margini“ u prijevodu Lee Kovács. Roman je dobitnik Nagrade Europske unije za književnost, a nazivaju ga „knjigom mađarskog #metoo pokreta“. U 18:00 Mile Stojić razgovara s Markom Pogačarom o svojoj novoj pjesničkoj knjizi „Sabrane pjesme“ (V.B.Z.), u kojoj prikazuje život i snove, poraz i gubljenje zavičaja jednog naraštaja, jednog grada, jedne epohe, dok u 19:00 Dragan Velikić i Branko Čegec predstavljaju Velikićev roman „Adresa“, svojevrstan dosje grada Beograda, tragičara suvremene povijesti. Večernji dio programa rezerviran je za dva značajna prozna glasa: u 20:00 Đurđica Čilić moderira razgovor sa Semezdinom Mehmedinovićem. Njegova knjiga „Ovo vrijeme sada“ knjiga je potrage, sjećanja i osjećaja, knjiga u kojoj se vrhunska proza i poezija spajaju u neodvojivo jedno. U 21:00 Saša Ilić i Ivana Bodrožić predstavljaju jedan od najhvaljenijih i najčitanijih domaćih romana objavljenih u 2020. godini: knjiga „Sinovi, kćeri“ Ivane Bodrožić donosi priču o zaključanosti; onoj društvenoj, obiteljskoj i intimnoj kroz perspektivu sina, kćeri i majke. * Svi programi 14. Vriska su besplatni i slobodni, a organizatori osiguravaju pridržavanje epidemioloških mjera. U zatvorenim prostorima preporučuje se nošenje medicinske maske.   * Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore. Medijski pokrovitelji su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Moja Rijeka i Radio Istra. Vidimo se na Vrisku, a za sve one koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo prijenos uživo na našim mrežnim stranicama, V.B.Z.-ovom YouTube kanala i Facebook stranici te putem portala 24sata i Moja Rijeka. Vidimo se na 14. Vrisku! Program festivala. Facebook Instagram   Za sve dodatne informacije slobodno se javite na [email protected] ili na 091 3110 440.

14. Vrisak – riječki sajam knjiga i festival autora i ove godine Rijeku na tjedan dana pretvara u centar književnog života uz preko 40 programa posvećenih najznačajnijim stranim i domaćim književnicima.

Na svečanom otvorenju Vriska, 12. rujna u 19:30 sati u Perivoju Guvernerove palače – Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka saznat ćemo ovogodišnjeg dobitnika ili dobitnicu V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagrada se dodjeljuje već sedamnaesti put i dosad su je dobili brojni poznati pisci iz Hrvatske i regije, ali i autori koje je upravo ova nagrada afirmirala na književnoj sceni.

Rijeka poezije

Tema ovogodišnjeg Vriska je „Rijeka poezije“ – u doba pandemije, potresa i nesigurnosti, komercijalizacije umjetnosti i nedostatka vremena za kulturu, vraćamo se stihovima. Velika književna avantura počela je prije puno tisuća godina upravo s poezijom i uvjereni smo da je i u sadašnjem svijetu, koji je suočen s brojnim izazovima, od klimatske kataklizme do posvemašnje digitalne kontrole naših života, upravo poezija pravi jezik kojim se može detektirati i izraziti temeljne ljudske probleme. Tako ćemo na Vrisku predstaviti nova izdanja više od deset pjesnika i pjesnikinja, s kojima ćemo, osim o njihovom pisanju i nastanku novih zbirki, razgovarati i o poziciji i ulozi poezije u suvremenom društvu.

Jedan od glavnih gostiju 14. Vriska je Abdellatif Laâbi, marokansko-francuski pjesnik koji je za svoje knjige dobio najprestižnije europske pjesničke nagrade, poput Goncourtove nagrade za poeziju i Velike nagrade frankofonije Francuske akademije, s kojim će o o antologijskom izboru njegove poezije u knjizi Stablo pjesama te izazovima suvremenog svijeta i mogućnostima poezije danas razgovarati prevoditeljica Lea Kovács i Marko Pogačar, jedan od naših najprevođenijih pjesnika.

Svoje će nove knjige pjesama predstaviti i najbolji domaći pjesnici i pjesnikinje. Tako će na Vrisku biti promovirane Sabrane pjesme Mile Stojića (knjiga koja na 900 stranica donosi cjelokupni opus jednog od naših najznačajnijih pjesnika), a tu su i nove knjige Marka Pogačara (Knjiga praznika), Željke Horvat Čeč (Strogo mirovanje), Mladena Blaževića (Krugovi u žitu), Davora Mandića (Dva kruga, jedna tuga), Lukasa Nole (Bilo je dobro, bilo je toplo), Marka Tomaša (Skratimo priču za glavu) te Damira Radića (Kao život sam) i Andrijane Kos Lajtman (Stepenice za Stojanku K.), koji će, osim svojih pojedinačnih zbirki, predstaviti i zajedničku (Zarazna zona).

Također, organiziramo i razgovor s prevoditeljima i profesorima Đurđicom Čilić i Tomislavom Kuzmanovićem, koji će govoriti o poeziji i iskustvu prevođenja velikog i nedavno preminulog Adama Zagajewskog i britanske poet laureate Carol Ann Duffy.

Poezija u pokretu

U sklopu Vriska predstavit ćemo i projekt „Poezija u pokretu“, koji u riječki javni prijevoz donosi poeziju sjajnih domaćih i inozemnih autora. Po uzoru na brojne svjetske gradove, pjesme autora koji gostuju na Vrisku bit će otisnute na plakatima i postavljene u riječke autobuse kako bi Riječankama i Riječanima tijekom svakodnevnih putovanja približili suvremenu poeziju.

Uz program „Rijeka poezije“, na Vrisku nas očekuje i predstavljanje V.B.Z.-ovog trogodišnjeg projekta „Na margini“ pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije, u kojem se objavljuju i promoviraju manje zastupljeni glasovi, žanrovi i iskustva u europskim književnostima, kao i program „Balkan express“, na kojem, stalno jačajući veze među regionalnim piscima i književnostima, razgovaramo s autorima čije su posljednje knjige imale veliki odjek u regiji. Tako će u Rijeci s nama biti najznačajniji regionalni autori poput Semezdina Mehmedinovića, Dragana Velikića, Damira Uzunovića, Aleksandra Prokopieva, Ognjena Spahića…

Kao i svih ovih godina, u programu „U fokusu“ predstavljamo recentnu prozu i publicistiku suvremenih domaćih književnika, koja je već privukla veliko zanimanje i kritičara i čitatelja. Među njima su Zoran Ferić, Tatjana Gromača, Vedrana Rudan, Borivoj Radaković, Marinko Koščec, Zoran Žmirić, Ivica Đikić, Ivana Bodrožić…

Dječji program, Vrisak junior, ostvarujemo u partnerstvu s Dječjim kućom u Rijeci, a najmlađima nudimo radionicu o Muminima Tove Jansson te upoznavanje s likovima iz slikovnica Lade Franić i Zorana Ferića.

*

14. Vrisak održava se u prostorima zgrade Exportdrva, Guvernerove palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeke, Dječje kuće, kao i u novootvorenoj V.B.Z.-ovoj knjižari u Palači šećerane.

Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Medijski pokrovitelji su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Moja Rijeka i Radio Istra.

Vidimo se na Vrisku, a za sve one koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo prijenos uživo na našim mrežnim stranicama, V.B.Z.-ovom YouTube kanala i Facebook stranici te putem portala 24sata i Moja Rijeka. Vidimo se na 14. Vrisku!

Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera.

Za sve detalje pratite nas na
Facebook
Instagram
Web Vriska
YouTube kanalu VBZ Croatia.

Za sve ostale informacije, slobodno se javite na mail:
[email protected] ili na broj mobitela 091 3110440.

S veseljem najavljujemo 15. Vrisak, sajam knjiga i festival autora. Sajamski program održava se od 2. do 29. rujna 2022. godine u V.B.Z.-ovim knjižarama te na književnim punktovima na Jadranskom trgu i u Bazarigovom prolazu na kojima ćete pronaći more knjige domaćih i stranih izdavača na popustima do 80 %. 

Bogati festivalski dio 15. Vriska s više od 40 programa čeka vas od 11. do 18. rujna u art-kvartu Benčić – jutarnji program za najmlađe, Vrisak Junior, održava se u Dječjoj kući, filmske projekcije u kino-dvorani Art-kina u Dječjoj kući, okrugli stolovi i potpisivanja u V.B.Z.-ovoj knjižari u Muzeju Grada, večernje promocije knjiga u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, a u dvorištu art-kvarta održat će se dodjela V.B.Z.-ove nagrade za najbolji roman godine te koncert Jonathana. Na taj način Vrisak postaje dio novog riječkog kvarta kulture, pokušava iskoristiti sve njegove potencijale te u sinergiji s institucijama koje djeluju u art-kvartu pomoći da se afirmira kao središnji kulturni punkt u Rijeci.

Dakle, zapišite u planere: svečano otvorenje festivalskog dijela ovogodišnjeg Vriska započinje u nedjelju, 11. rujna u 19 sati u art-kvartu Benčić, a festival otvaramo dodjelom V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman,nakon čega slijedi koncert Jonathana, u ovom trenutku sigurno jednog od najzanimljivijih i najatraktivnijih hrvatskih bendova.  

Na festivalu će nam se pridružiti brojni strani i domaći autori, najrelevantniji suvremeni književni glasovi (ukupno će na Vrisku nastupiti više od 70 pisaca, kritičara, znanstvenika, glazbenika…), a detaljan program otkrivamo uskoro!

Jedna od tema ovogodišnjeg Vriska je klimatska fikcija i način na koji književnost odgovara ili može odgovoriti na klimatske promjene koje ubrzano mijenjaju ne samo naš planet nego i naše životne obrasce, pa i nas kao ljude. Kako pisati o situaciji u kojoj se čovječanstvo našlo, kako ona utječe na konkretne ljudske sudbine, što nam donosi budućnost i postoji li klimatska pravda, brojni autori i autorice propituju na individualnoj i kolektivnoj razini, pišući u različitim formama i žanrovima, a sve s ciljem da bolje razumijemo vlastitu poziciju na ovoj užarenoj planeti.

Pozabavit ćemo se i mostarskim književnim bumom, pa će na festivalu nastupiti čak pet pisaca iz Mostara, te predstaviti cijeli niz dugo čekanih noviteta hrvatskih i regionalnih autora.

Vrisak će i ove godine predstaviti kvalitetnu, hrabru i suvremenu književnost, književnost koja izlazi iz zone komfora, koja nas potiče na razmišljanje, s čijim likovima tugujemo, veselimo se, svađamo, mirimo i rastemo. Uz temu ekologije i klime, razgovarat ćemo o književnosti na društvenim mrežama, sjećanju i zaboravu, europskoj poeziji i regionalnoj prozi i mnogim drugim pitanjima koja zaokupljaju naše goste.

Sajamski dio Vrisaka ponovno okuplja najveće hrvatske izdavače, koji će nam se predstaviti novitetima, ali i starijim naslovima i klasicima, koje ćete moći nabaviti na sniženju do 80 posto! U sajamskom dijelu sudjeluju V.B.Z., Profil, Naklada Ljevak, Sandorf, Fraktura, Znanje, Mozaik knjige, Stilus knjiga, Beletra, Naša djeca, Planetopija, Naklada Veble, Fokus komunikacije i Leo commerce.

U širokoj ponudi pronaći ćete najveće hitove iz područja samopomoći, krimiće i trilere koji će vas ostaviti bez daha, klasike koje morate imate u svojoj biblioteci, inspirativnu publicistiku, najbolju poeziju, slikovnice i knjige za djecu i mlade.

Vidimo se na 15. Vrisku, a za sve koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo live stream na V.B.Z.-ovu YouTube kanalu i Facebook stranici.

*

Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, Tradukija i zaklade Pro Helvetia, te u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Dječjom kućom, Dnevnim boravkom, Gradskom knjižnicom Rijeka i Hrvatskom gospodarskom komorom – Zajednicom nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Jutarnji list, Vijenac, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Booksa, Moja Rijeka, Radio Istra.

Vidimo se na 15. Vrisku!

Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera.

Za sve detalje pratite nas na

Facebook

Instagram

Web Vriska

 YouTube kanalu VBZ Croatia.

Za sve ostale informacije, slobodno se javite na mail:

[email protected] ili na broj mobitela 091 3110440.

Organizirati festival u pandemijskoj godini nije nimalo lako. Riječki festival Vrisak morao je odustati od svog uobičajenog svibanjskog termina i održati programe u rujnu, a izazov je predstavilo i dovođenje stranih gostiju s obzirom na sve restrikcije i mjere opreza. Unatoč tome, 13. Vrisak se nije dao i uspješno je održan uz niz zanimljivih sadržaja i promocija. A kao bonus za sve gledatelje, čak i one koji nisu mogli biti u zgradi Exportdrva – cijeli je Festival dostupan putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia.

13. Vrisak započeo je u nedjelju, 13. rujna, u Guvernerovoj palači gdje je održana i svečana dodjela VBZ nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagradu je dobio pjesnik i prozaik Žarko Jovanovski za roman ceste „Pizzeria Europa“, a Vrisak se nakon toga preselio na novu lokaciju – halu Exportdrva. Exportdrvo je zamišljeno kao novo kulturno okupljalište riječke publike, a Vrisak ga je i više nego uspješno uspio „testirati“. 

13. je Vrisak riječkoj publici osigurao niz raznovrsnog i primamljivog sadržaja. Tako su svi ljubitelji poezijemogli uživati u nastupima Olje Savičević Ivančević čija je zbirka pjesama „Divlje i tvoje“ pravi hit na društvenim mrežama, Monike Herceg koja je predstavila svoju izvanrednu zbirku „Vrijeme prije jezika“, Nade Topić koja je govorila o zbirci „Stope u snijegu“, Mirele Priselac Remi koja je u Rijeku stigla promovirati zbirku „Masarykova“ i energičnom performansu drumskih pjesnika – Zorana Kelave i Vida Jeraja.

Na Vrisku su gostovali i Ivica Prtenjača sa svojim izvrsnim najnovijim romanom „Plivač“, Andrija Škare koji je predstavio obiteljsku priču smještenu u devedesete godine prošloga stoljeća „Dva prsta iznad gležnja“ i Tomislav Čadež koji je u pravome trenutku za hrvatsku javnost objavio svoj „Hrvatski dekameron“. Posebnu pozornost publike privukli su srpski autor Saša Ilić, dobitnik NIN-ove nagrade za roman „Pas i kontrabas“ i Marko Tomaš sa svojim hvaljenim romanom „Nemoj me buditi“. Damir Zlatar Frey je pak u Rijeku stigao predstaviti svoju „Istarsku Lady Macbeth“, a bosanskohercegovački pisac Almin Kaplan svoju zbirku priča „Dubravske priče“. 

U klubu Morski prasac na Kantridi Zlatko Gall predstavio je biografiju „Arsen – Čovjek kao on“ uz live izvedbu nekoliko pjesama Arsena Dedića.

Riječku su publiku posebno oduševili nastupi riječkih autorskih snaga Bojane Guberac, Andrea Žic Paskuči, Zoje Strenja Šolaja koja je predstavila svoj roman „U vrtložini“  i Vlade Simcicha Vave koji je govorio o svom novom djelu „Podudarnosti“.  Festival je završio u znaku Bekima Sejranovića kojem je bio i posvećen, a Drago Glamuzina, Zoran Ferić i Nikica Petković predstavili su Bekimova Sabrana djela nakon čega je uslijedila projekcija Bekima kako čita svoju posljednju objavljenu priču „Miss Misery na otoku Susku“.

Program „Na margini“

Posebna je pozornost na Vrisku posvećan programskoj jedinici „Na margini: glasovi drugih i drugačijih“u okviru istoimene biblioteke i projekta koji VBZ ostvaruje u suradnji s Kreativnom Europom EU-a. Program je otvorio nastup prošlogodišnje dobitnice VBZ nagrade Olje Knežević koja je predstavila prijevod svog pobjedničkog romana „Katarina Velika i Mala“ na engleski jezik. Olja je pohvalila projekt i suradnju s britanskom izdavačkom kućom Istros Books i istaknula niz odličnih kritika koje je roman „Catherine the Great and the Small“ dobio na engleskom govornom području. 

U okviru istoga programa gostovale su i dvije dobitnice Nagrade Europske unije za književnost – makedonska književnica sa slovenskom adresom Lidija Dimkovska i bosanskohercegovačka autorica Tanja Stupar-Trifunović.

Makedonska spisateljica Rumena Bužarovska, koja nije mogla osobno prisustvovati Vrisku u ovim pandemijskim okolnostima, promociju svoje knjige elegantno je „odradila“ preko Zooma. Sedam priča pod gotovo programatskim naslovom „Nikamo ne idem“ okupljeno je u njenoj hvaljenoj četvrtoj zbirci. 

U okviru programa „Na margini: glasovi drugih i drugačijih“ prikazani su i Zoom-intervjui s autorima knjiga iz istoimene biblioteke koji ove godine nisu uspjeli doputovati do Rijeke. Video projekcije održane su na terasi kafića „Dnevni boravak“ koji voli književnost i umjetnost, a u opuštenoj atmosferi ljubitelji knjige i stripa mogli su čuti iz prve ruke kako u vrijeme korone žive i preživljavaju pisci i umjetnici diljem Europe: u Genovi, Ateni, Berlinu, Madridu, Helsinkiju.

U petak 19. rujna u „Dnevnom boravku“ prikazan je intervju s karizmatičnim Iljom Leonardom Pfeijfferom, jednim od najcjenjenijih nizozemskih pisaca danas. U intervjuu koji je vodio Pfeijfferov prevoditelj na hrvatski jezik Radovan Lučić Lutz autor je govorio o svojem romanu „La Superba“, posvećenom Genovi, gradu u koji je Pfeijffer imigrirao jer je, kako kaže, shvatio „kako je njegov život u Nizozemskoj bio previše komforan i lak“. 

Intervju s grčkim spisateljicom Kalliom Papadaki vodila je novinarka Petra Miočić. U biblioteci „Na margini“ objavljen je njezin roman „Dendriti“ nagrađen Europskom nagradom za književnost. Kallia je s studirala u SAD-u, a u ovom romanu govori o imigrantima koji su u potrazi za boljim životom pristizali iz ratom osiromašene i iscrpljene Europe u SAD, u osvit velike gospodarske krize dvadesetih godina prošloga stoljeća, o njihovu životu u getu i o tegobnoj i često ponižavajućoj borbi za preživljavanje i mrvicu ljudskog dostojanstva.

U subotu 20. rujna večer u Dnevnom boravku bila je posvećena stripu, a posjetitelji su mogli vidjeti intervjue s tri autorice stripa: Magnhild Winsnes iz Norveške, Anom Penyas iz Španjolske i Barbarom Yelin iz Njemačke. VBZ svojom bibliotekom „Na margini“ želi skrenuti pažnju na strip kao umjetnički izražaj i njegovu sve veću važnost u doba dominacije vizualnih medija, s posebnim naglaskom na stripove ženskih autorica. 

Ovogodišnji se Vrisak održao pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska bili su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Sve programe, intervjue i videorazgovore zainteresirani su mogli pratiti putem YouTube kanala VBZCroatia na kojem su sve snimke još uvijek dostupne.

Fotogalerija Vriska.
Sve informacije o 13. Vrisku potražite na web stranici Vriska i Facebooku.Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected]

• 

• 

• 

I u ovoj pandemijskoj godini line-up Vriska ostao je tradicionalno jak uz niz značajnih hrvatskih i regionalnih autora pa su tako u utorak, 15. rujna, na festivalskoj pozornici razgovarale čak dvije dobitnice Nagrade Europske unije za književnost – Lidija Dimkovska i Tanja Stupar-Trifunović. Makedonska kozmopolitkinja Dimkovska u Hrvatsku je došla predstaviti prijevod svog romana „Non-Oui“, a Stupar-Trifunović bosanskohercegovačku granicu je prešla kako bi govorila o svom novom djelu „Otkako sam kupila labuda“. Obje su književnice naglasile važnu ulogu koju Nagrada Europske unije može odigrati kada je riječ o autorima koji pišu na takozvanim „malim“, u prijevodnoj literaturi često marginaliziranim, jezicima.

Pjesnikinja Monika Herceg u riječkoj hali Exportdrva usporedila je svoje dvije ljubavi – fiziku i poeziju – i iskonsku ljepotu koju obje nose u sebi. Zbirka pjesama ove mlade nagrađivane autorice „Vrijeme prije jezika“ privukla je veliku pozornost i kritike i publike.

Utorak na Vrisku završio je u klubu Morski prasac uz live izvedbu pjesama Arsena Dedića. Zlatko Gallpredstavio je biografiju „Arsen – Čovjek kao on“ u kojoj se osvrće na cjelokupan opus slavnoga glazbenika. 

Program je u srijedu, 16. rujna, otvorio Andrija Škare s romanom „Dva prsta iznad gležnja“. Govoreći o izazovima pisanja iz ženske perspektive – i to tinejdžerske – Škare je otkrio da nije nužno pokušao proniknuti u psihologiju djevojčice već prikazati situacije koje su dio univerzalnog ljudskog iskustva. „Dva prsta iznad gležnja“ nalazi se tetovaža benda koji je time obilježio odrastanje glavne junakinje u vrijeme sazrijevanja mlade hrvatske demokracije.

Kao što je Boccacciov „Decameron“ inspirirala kuga, tako je „Hrvatski decameron“ Tomislava Čadežainspirirala ova nova pandemija. Stotinu tekstova sabranih u knjizi eruditski su i profinjeni eseji koji pružaju intelektualni uvid u novu pandemijsku normalnost. 

Autor koji uvijek privlači publiku, pa tako i ovaj put, Marko Tomaš predstavio je svoj prvi roman „Nemoj me buditi“. Tomašev (anti)roman sigurno će postati kultan, a njegov prepoznatljiv stil i osobnost nadilaze generacije.

Makedonska književna zvijezda Rumena Bužarovska pridružila se javljanjem uživo kako bi promovirala hrvatski prijevod svoje zbirke priča „Nikamo ne idem“. Naslov knjige pokazao se proročanskim za ovu godinu kada se čini da cijeli svijet zaista trenutno „nikamo ne ide“. 

Vrisak se nastavlja sve do subote, zato ne propustite niz programa koji vas očekuju. U četvrtak, 17. rujna, pridružite se razgovoru s Bojanom Guberac i Andreom Žic Paskuči, a zatim poslušajte Zoju Strenja Šolaja koja će predstaviti svoje djelo „U vrtložini“. U Rijeku stiže i dobitnik NIN-ove nagrade Saša Ilić s romanom „Pas i kontrabas“, a večer će zaokružiti predstavljanje zbirke pjesama „Masarykova“ koju će predvoditi pjesnikinja, glazbenica i aktivistica Mirela Priselac Remi. 

U petak, 18. rujna, čeka nas niz novih odličnih programa – Nada Topić govorit će o zbirci pjesama „Stope u snijegu“, Damir Zlatar Frey dolazi predstaviti „Istarsku Lady Macbeth“, Vlado Simcich Vava svoje „Podudarnosti“, a u Dnevnom boravku pridružite nam se na videoprojekciji intervjua s dvoje hvaljenih europskih autora: Grkinjom Kalliom Papadaki i Nizozemcem Iljom Leonardom Pfeijfferom.

U festivalskom dijelu Vrisku posjetitelji će moći uživati do 19. rujna, a najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac. Za sve koji ne mogu doći na jednu od tih lokacija važno je napomenuti da će Vrisak moći pratiti i putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia, Facebook stranici Vriska i portalu 24sata!

Ovogodišnji se Vrisak održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Pratite program preko live streama.
Program festivala pogledajte ovdje.
Fotogalerija Vriska.
Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska 

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected]

Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Usprkos svim izazovima, ovogodišnji, 13. Vrisak i službeno je otvoren, a V.B.Z.-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman otišla je u ruke pjesnika i romanopisca Žarka Jovanovskog za filmski roman ceste „Pizzeria Europa“. 

Nakon svečanog otvorenja u prekrasnom Perivoju Guvernerove palače, vrijeme je bilo da se Vrisak vrati svojim punkerskim korijenima i preseli u urbano, industrijsko okruženje zgrade Exportdrva. 

Tako je prvi „pravi“ dan Festivala započeo promocijom engleskoga prijevoda romana „Catherine the Great and Small“. Prošlogodišnja dobitnica Nagrade Olja Knežević i glavni urednik V.B.Z.-a Drago Glamuzina razgovarali su o važnosti V.B.Z.-ove nagrade, suradnji s britanskom kućom Istros Books i mogućnostima koje dobitnicima pruža projekt „Na margini“ koji se odvija pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije.

Večer se nastavila uz predstavljanje dugo očekivane zbirke poezije Olje Savičević Ivančević „Divlje i tvoje“. Autorica je pročitala niz svojih pjesama, a urednik Seid Serdarević pohvalio je Oljin izvrstan ritam i melodičnost, široki spektar tema koje zbirka obuhvaća, te je naglasio i da se svaka pjesma može iščitati na više načina i zahtijeva pozornog čitatelja.  

Rođeni Riječanin Ivica Prtenjača prvi se puta našao u hali Exportdrva kako bi predstavio svoj najnoviji roman „Plivač“. Drago Glamuzina primijetio je kako je to, po njegovom iskustvu, prvi roman napisan i objavljen u Hrvatskoj koji govori o nevoljkosti i izbjegavanju rata u Hrvatskoj. Prtenjača je ustvrdio kako ga nisu brinule reakcije javnosti kada se odlučio pozabaviti tako provokativnom temom. 

Večer je završila energičnim izvođenjem slam poezije drumskih pjesnika: Vida Jeraja i Zorana Kelave.

Vrisak se nastavlja cijeli tjedan, a u utorak, 15. rujna, u Exportdrvu Monika Herceg predstavit će zbirku pjesama „Vrijeme prije jezika“, Lidija Dimkovska („Non-Oui“) i Tanja Stupar Trifunović („Otkako sam kupila labuda“) govorit će o svojim novim romanima i Nagradi za književnost Europske unije, a Zlatko Gall će u klubu Morski prasac održati promociju knjige „Arsen – Čovjek kao on“. U srijedu, 16. rujna, čeka nas niz novih odličnih programa – tako Andrija Škare stiže predstaviti svoja „Dva prsta iznad gležnja“, Tomislav Čadež knjigu „Hrvatski dekameron“, Marko Tomaš svoj hvaljeni roman „Nemoj me buditi“, a makedonska književnica Rumena Bužarovska virtualno će se pridružiti Festivalu kako bi govorila o svojoj zbirci kratkih priča „Nikamo ne idem“.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

U prekrasnom Perivoju Guvernerove palače – Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka danas je i službeno započeo 13. Vrisak. Sad već tradicionalni riječki sajam knjiga i festival autora otvorio je gradonačelnik Vojko Obersnel. Direktor Festivala Drago Glamuzina napomenuo je koliko je specijalan ovogodišnji Vrisak i da mu je, kao i svima nama, drago što se unatoč situaciji ipak održava u ovom obliku.

Nakon službenog otvorenja održana je i svečana dodjela V.B.Z. nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2020. godine koju je dobio zagrebački underground pjesnik, slam izvođač, prozaik, kantautor, grafičar i strip-crtač Žarko Jovanovski. Njegova „Pizzeria Europa“ roman je ceste, gotovo film, jer imate dojam da se takav – vizualan, kinetičan, logoreičan – više gleda i sluša nego čita.

Žiri u sastavu Zoran Ferić (predsjednik žirija), Vanja Kulaš, Jagna Pogačnik, Drago Glamuzina i Mile Stojić za roman su naglasili da je „vratoloman i drzak, oštrouman i duhovit, a istodobno precizno ustrojen i dobro napisan, poput zločestog je dječaka s finim manirama – lako ga je voljeti“.

Osim novčane nagrade od čak sto tisuća kuna (što je čini najizdašnijom nagradom te vrste u regiji!), autora će sigurno razveseliti što će se roman distribuirati u širokoj knjižarskoj mreži i time sigurno ponoviti uspjeh dosadašnjih dobitnika.

U festivalskom dijelu Vrisku posjetitelji će moći uživati do 19. rujna, a najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac. Za sve koji ne mogu doći na jednu od tih lokacija važno je napomenuti da će Vrisak moći pratiti i putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia i portalu 24sata!

ŽARKO JOVANOVSKI
PIZZERIA EUROPA

„PIZZERIA EUROPA“ ROMAN JE CESTE, GOTOVO FILM, JER IMATE DOJAM DA SE TAKAV – VIZUALAN, KINETIČAN, LOGOREIČAN – VIŠE GLEDA I SLUŠA NEGO ČITA.

            Trojica underground performera kreću na miniturneju. Epicentar zbivanja je Beč. No, urbano  prostranstvo koje će trojac mapirati bizarnim susretima, usput ukradenim obrocima i jeftinim pivom nije upicanjena metropola iz bedekera, nego multikulti mrga s pedeset i pet groblja i bezbroj turskih imbissa. Osim toga, marginama nekoć carskog grada u naše doba jezde duhovi, aveti i utvare, pa dok Karl Marx juri svom kumu Engelsu okrečiti kuhinju, a Thatcherica se bori sa štapićima u kineskoj zalogajnici, Stevo Žigon naše junake savjetuje, a Satan Panonski positno ih financira. 

Od Zagreba preko Beča do slovačke Trnave tri drumska pjesnika improviziraju, izlažu se užicima, a još više pogibeljima, vrludaju između ludila i smrti, ali ostaju srčani i svoji. Na njihovoj putešestviji ima snomorica i stranputica, ima bijelih zečeva, a bome ima i glazbe. Soundtrack: grozan rumunjski etno i sjajan jazz. U eksplozivnom grand finalu, kao nepredviđeni bonus za skitalačku družinu i za nas čitatelje – pizzeria Europa, značenjski nabijeno mjesto na kojem su se nekoć doista palile krušne peći, da bi se u međuvremenu prometnulo u metaforu otpora neoliberalnom ugnjetavanju. 

„Pizzeria Europa“ priča je o predanosti umjetnosti, pa i onda kad je ta predanost ravna samoubilačkom poduhvatu. Roman vratoloman i drzak, oštrouman i duhovit, a istodobno precizno ustrojen i dobro napisan, poput zločestog je dječaka s finim manirama – lako ga je voljeti.

Žarko Jovanovski rođen je 1. srpnja 1966. godine u Zagrebu. U rodnom je gradu diplomirao  umjetničku grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti. Boravio je 1995./96. u Njemačkoj kao gost-student njemačke zaklade za razmjenu studenata DAAD na Kunstakademie u Düsseldorfu u klasi profesora Tonyja Cragga. Izlagao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama. Dobitnik je specijalne nagrade na natječaju za spomenik košarkašu Draženu Petroviću 1994. godine. Izdao je desetak albuma s glazbenim grupama Electric Žare, Geler Feler, AbnorMalan i Duo List te CD poezije na improvizatorsku glazbu s Andrejem Boštjančičem Rudom. Izdao je deset knjiga poezije (Hrvatska; Jebo mu pas mater i životu; Besparica; Voliš li ti mene uopće?; Viškovi; Jebite se svi!; Pjesme o tebi, o njoj, svejedno je, ionako sam bio pijan dok sam ih pisao; Od poraza do poraza; Mislim da se tu više ništa ne da učiniti i Egzaltirane karijatide), zbirku kratkih pripovijesti Priče o Lenjinu i Staljinu te strip-album Mrakci (s tim je stripom sudjelovao na beogradskom Salonu stripa 2017. godine). Objavljivao je literarne radove u više zbornika i časopisa u Hrvatskoj i inozemstvu.

Dobitnik je nagrade za najbolju erotsku pjesmu na međunarodnom natječaju u Mariboru, Slovenija, 2017. godine (pjesma „Svirepost 2016.“). Iste godine dobio je nagradu za najbolju knjigu poezije Hrvatskog književnog društva u kategoriji izdanja izvan okrilja HKD-a (zbirka Jebite se svi!). Pjesme su mu objavljene u Antologiji hrvatske huliganske poezije izdanoj u Ukrajini 2018. godine (urednik Jurij Lisenko). Zamjenik je glavnog urednika časopisa za kulturu Alternator. Dobitnik je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2020. godine, Pizzeria Europa.

Bavi se grafičkim dizajnom (i grafički dizajn se bavi njime) od 1994. godine.
Član je Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika.
Nije član nijedne strukovne udruge.
Živi i radi u Zagrebu.

Ovogodišnji se Vrisak održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska

Pratite 13. VRISAK i online na https://youtu.be/a3ZEoywnEiY

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected]

Utorak 8. rujna 2020.

Riječku kulturnu ponudu u rujnu obilježit će 13. Vrisak – riječki sajam knjiga i festival autora, koji se prebacio s tradicionalnog svibanjskog termina u rujan. Središnji festivalski dio Vriska održati će se od 13. do 19. rujna 2020. godine u prostorima zgrade Exportdrva i Guvernerove palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Na press konferenciji održanoj u zgradi Exportdrva ovogodišnji Vrisak najavili su Ivan Šarar, pročelnik odjela za kulturu Grada Rijeke, Drago Glamuzina, direktor Festivala, Damir Čardonja, i Marija Bošnjak, izvršna organizatorica Vriska. 

Festival će ove godine otvoriti dodjela V.B.Z.-ove Nagrade za najbolji neobjavljeni roman u Perivoju Guvernerove palače – Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, ali najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac.

Pročelnik Šarar napomenuo je da ga veseli što će se, sad već tradicionalni Vrisak, ipak održati u suradnji s EPK-om, unatoč izrazito izazovnoj godini, a k tomu, većina programa odvijati će se u novom riječkom kulturnom središtu – hali Exportdrva.

Damir Čargonja predstavio je program Apstraktna monarhija koji je dio šireg nezavisnog programa Kantrida – Europski kvart kulture. S ovim programima Kantrida će zaključiti sezonu koja je trebala biti i raznolikija, ali su okolnosti na to nažalost negativno utjecale.

Direktor Vriska, Drago Glamuzina, naglasio je da je ovogodišnji festival posvećen uspomeni na Bekima Sejranovića, jednog od najvažnijih hrvatskih pisaca u zadnja dva desetljeća. Uoči službenog otvorenja festivala, u svojevrsnoj uvertiri, u subotu 12. rujna u Morskom prascu, Bekima će se u neformalnoj atmosferi prisjetiti njegovi prijatelji, a festival će se zatvoriti predstavljanjem upravo objavljenih Sabranih djela Bekima Sejranovića. U sklopu tog programa bit će ekskluzivno prikazan i video koji je Bekim Sejranović snimio neposredno prije smrti, a na kojem čita svoju zadnju objavljenu priču „Miss Misery na otoku Susku“.

Mnogi europski autori koji, kako organizatori kažu, unatoč dobroj volji nisu mogli doći u Rijeku, prisustvovat će promocijama putem snimljenih video intervjua koji će se emitirati u posebnom programu u Book caffeu Dnevni boravak. Tako će na Vrisku virtualno prisustvovati grčka spisateljica i dobitnica Nagrade Europske unije za književnost Kallia Papadaki, nizozemska književna zvijezda Ilja Leonard Pfeijffer i tri strip-umjetnice: Norvežanka Magnhild Winsnes, Španjolka Ana Penyas i Njemica Barbara Yelin. 

Vrisak će obogatiti i brojni domaći autori poput Marka Tomaša, Ivice Prtenjače, Olje Savičević Ivančević, Monike Herceg, Marine Šur Puhlovski, Olje Knežević, Tomislava Čadeža, Damira Zlatara Freya, Mirele Priselec Remi, Andrije Škare, Zlatka Galla, Zoje Strenja Šolaja, Nade Topić i Vlade Simcicha Vave. Iz Makedonije na Festival pak dolaze Rumena Bužarovska i Lidija Dimkovska, iz Srbije Saša Ilić, a iz Bosne i Hercegovine Almin Kaplan i Tanja Stupar Trifunović. U večeri slam poezije sudjelovat će drumski pjesnici Žarko Jovanovski, Vid Jeraj, Siniša Matasović i Zoran Kelava.

Svečano zatvaranje Vriska održat će se uz koncert Damira Urbana u hali Exportdrva u suorganizaciji programa EPK-a Rijeka 2020.

Sve koji neće moći prisustvovati programskom dijelu ovogodišnjeg Vriska sigurno će razveseliti vijest da će cjelokupni program Vriska moći pratiti i putem prijenosa uživo (tzv. live streama) na službenoj mrežnoj stranici Vriska (https://vrisak.vbz.hr/), V.B.Z.-ovom YouTube kanala i portalu 24sata.

Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, programa Rijeka 2020., Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Hrvatske gospodarske komore – Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Moja Rijeka, Radio Istra i Regional Express.

Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera. 

Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska 

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected] 

U kakvo ćemo društvo stupiti direktno iz pandemije COVIDA-19? U isto ili u različito? – pitala sam se na početku pandemije i kao i drugi idealisti zamišljala promjenu svijeta na bolje, kraj nehumanog neoliberalizma i kompulzivne konzumacije svega i svačega, pravednost na svim područjima, zamišljala sam novi svijet u kome ćemo biti dobri, strpljivi, otvoreni ljudi, duboko svjesni da svijet nije nešto izvan nas nego da ga sami stvaramo i činimo. Skoro pola godine poslije toga smijem se naivnoj sebi s knedlom u grlu. U ideale vjeruju idealisti, a ostali vole da se sve vrati kao što je bilo, sve, do posljednjeg zrna konzumerizma. Neki idu tako daleko, da plaćaju avionsku kartu da se tri sata voze uokolo nad nacionalnim nebom, da osjete, da opet putuju i žive. Mislila sam da će se promijeniti i odnos prema književnosti, pa i sama književna scena. Naime, književnost kao ogledalo svijeta u kojem živimo cijelo vrijeme razvija se u dva smjera: jedna je dosljedna visokokvalitetnom književnom izražavanju, ozbiljnom bavljenju književnošću, pisanjem kao disanjem, egzistencijalnom i suštinskom potrebom za pisanjem i tako dalje – ukratko, zadržala je književne funkcije i vrijednosti koje vrijeme ne može ugroziti noseći u sebi umjetničku poruku. Ovo je literatura koju će čitati buduće generacije, ili se barem tako nadam. U svakom slučaju, bit će dio književne povijesti, udžbenika, kurikula, kanona, zahtjevne kulture čitanja i naslijeđa. Smjer ozbiljne književnosti uvijek ide suprotnom toku, ne iskušavaju ga jednodnevne književne, modne, političke, ekonomske, neoliberalne muhe. Sve to, međutim, privlači drugi smjer, trivijalnu, udobnu književnost za brzu upotrebu, za malograđansku potrošnju, za neoliberalno iskustvo, književnost – multinacionalku, književnost koja ilustrira i potiče konzumerizam. Postmodernizam je, nažalost, izbrisao granice između ozbiljne i trivijalne književnosti, a možda će postpandemizam ponovno uspostaviti njihove definicije. Netko je rekao da nam ne trebaju granice između zemalja, ali svakako između dobre i slabe literature. To je granica koju jedino priznajem. Kad netko kaže samo da se čita, pomislim: Ne, nikako samo da se čita, neka se ne čita uopće ako se ne čita kvalitetna književnost. Relativiziranje umjetnosti dovodi do relativiziranja u životu i obratno. Hoće li biti isto i poslije COVIDA-19? I da i ne. Spisateljice i pisci, čitateljice i čitaoci, i knjige – opet smo zajedno ogledalo jedni drugima. Što ćemo vidjeti u njima, u nama? Ono što smo sami dok (se) pitamo: Književnost, quo vadis?

Lidija Dimkovska

-> Vidi više o autoru

Onaj tko piše, mora imati dara da u događajima otkrije priče. Neke su priče dobro skrivene i samo se strpljivošću i lukavstvom mogu izmamiti na površinu. Druge se odmah ustoboče pred tobom i ne možeš ih odgurnuti ustranu. 

Pandemija koja nas već mjesecima zbunjuje i uznemiruje sa sobom donosi i mnoge priče: tužne, ganutljive, vesele, one koje rado prepričavamo i one pred kojima zanijemimo. U kriznim vremenima poput ovoga štošta vidimo kao kroz povećalo: naša je radost neobuzdanija, naš strah dublji, sve brige tište nas još više, a svijetli trenuci blistaju jače.

Istina je, doduše, da onomu tko piše, u ovim vremenima nije lako: priredbe se otkazuju, objave djela odgađaju ili posve skidaju s programa, umjesto recenzija mediji objavljuju brojeve zaraženih, nakladnici su postali oprezniji, knjižari suzdržaniji. Neosporno je da se s pričama, sada, teže dopire do publike. No, ovaj nas virus prisiljava i na to da naizgled dobro poznate stvari sagledamo drugim očima i prestanemo hodati već utrtim stazama. Onaj tko piše, neprestano mora mijenjati perspektivu. Katkada to činimo svjesno, katkada intuitivno. Možda ćemo uskoro uvidjeti da su priče koje smo otkrili u doba pandemije naše najveće blago. 

Karl Rühmann

S njemačkoga preveo Dalibor Joler

-> Vidi više o autoru