Završni izvještaj 17. Vriska: književnost, zajedništvo i rast kulturne scene Rijeke
Književnost na vrhuncu. 17. Vrisak spojio autore i publiku
Ovogodišnji 17. Vrisak, održan od 14. do 21. rujna 2024., bio je sigurno jedno od najposjećenijih i najuzbudljivijih izdanja festivala. S više od 120 domaćih i međunarodnih autora, 54 programa, 7 različitih lokacija i tisućama posjetitelja, ovaj Vrisak dokazao je da književnost i dalje ima moć okupljanja ljudi, stvaranja zajedništva i poticanja razgovora o najvažnijim temama našeg vremena.
Jedan od najočekivanijih trenutaka festivala bila je dodjela V.B.Z-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2024. godine, koju je osvojio Goran Samardžić za svoj roman Grobar pasa. Nakon svečanog otvaranja, okupljene je zabavio legendarni slovenski glazbenik i kantautor Zoran Predin sa svojim bendom.
Festival je započeo Studentskim Vriskom koji već drugu godinu zaredom okuplja studente, u organizaciji SKC-a i voditeljice Dunje Matić. Studenti su još jednom pokazali da su važan dio književne scene, doprinoseći bogatstvu programa i interesu publike.
U glavnim festivalskim programima predstavili su se svjetski poznati autor i zvijezda ovogodišnjeg festivala, Boris Akunin, čije je predstavljanje izazvalo ogroman interes publike i medija, te Eliza Clark, britanska književna zvijezda milenijalaca, koja je oduševila mladu publiku svojim britkim i inspirativnim stilom.
Od domaćih i regionalnih autora, na festivalu su sudjelovali Kristian Novak, Branka Kostić, Lana Bastašić, Zoran Žmirić, Korin(a) Hunjak, Edo Popović, Jagna Pogačnik, Saša Ćirić, Dunja Matić, Sanja Iveković, Nataša Govedić, Lidija Deduš, Goran Šimić, Mladenka Tkalčić, Magdalena Blažević, Vlado Simcich Vava, Ozren Biti, Lidija Dimkovska, Zoran Kostić Cane, Đurđica Čilić, Ivana Dragičević, Tea Perinčić, Marko Pogačar, Igor Beleš, Željka Horvat Čeč, Saša Savanović, Marko Stričević, Mirana Likar, Drago Glamuzina, Valentina Mavretić, Srećko Horvat, Aleksandar Crnogorac i Jurica Pavičić.
Vrisak Junior posebno je oduševio najmlađe. A autori poput Nene Pavelić, Krunoslava Mikulana, Mile Elegović, Jasminke Tihi Stepanić, Sanje Pilić, Željke Mezić i Nives Madunić Barišić predstavili su se kroz priče i radionice u Dječjoj kući, potičući mnogobrojnu djecu na čitanje i kreativno izražavanje te stvarajući novu generaciju čitatelja i obožavatelja književnosti.
Brusilica za srednjoškolce okupila je autore kao što su Kristian Novak, Đurđica Čilić, Igor Beleš, Enver Krivac i Željka Horvat Čeč. Njihovi nastupi pred prepunim prostorima Prve riječke hrvatske gimnazije i knjižare V.B.Z.-a pokazali su da mladi itekako prate suvremenu književnost.
Paneli: književni i društveni dijalozi
Ovogodišnji Vrisak obilovao je panelima koji su otvorili važne književne i društvene teme. Ivana Dragičević predstavila je svoju knjigu Nesigurni, koja je pokrenula rasprave o nesigurnostima modernog društva. Marko Stričević je, pak, predstavio knjigu Tito u Rusiji, otkrivajući zanimljive povijesne detalje o Titovim godinama provedenim u Rusiji – od 1915. do 1920. Na panelu Što nam Hemingway smije biti danas? razgovaralo se o tome kako se danas, u promijenjenim društvenim okolnostima, može čitati Hemingwaya, te seksizmu u književnosti, dok se u panelu Rijeka ili smrt, u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja, raspravljalo o povijesti i identitetu Rijeke.
Svake večeri festival bi završio u omiljenom riječkom okupljalištu Dnevnom boravku s puno druženja uz čitanja prozaika i pjesnika, a publika se mogla izravno povezati s autorima. Najviše je interesa privukao legendarni frontman Partibrejkersa Zoran Kostić Cane.
Festival je službeno zatvoren koncertom benda Jonathan, čime je devetodnevni književni događaj zaključen uz energiju rock’n’rolla. Održana su 54 programa na sedam različitih lokacija, uz sudjelovanje više od 120 autora iz Hrvatske, regije i svijeta. Posjećenost je bila iznimno visoka, što potvrđuje Vrisak kao jedan od najvažnijih književnih festivala u regiji.
Zahvaljujemo se svim partnerima i institucijama koje su podržale festival, uključujući Dječju kuću, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradsku knjižnicu Rijeka, Prvu riječku hrvatsku gimnaziju, Grand Hotel Bonaviju i V.B.Z.-ove knjižare. Kulturna scena Rijeke raste i razvija se, a uz potporu svih partnera i ustanova, nastavit ćemo graditi ovu platformu za književni i kulturni dijalog, koji obogaćuje ne samo Rijeku nego i širu zajednicu.
Završni izvještaj 17. Vriska: književnost, zajedništvo i rast kulturne scene Rijeke Read More »