Domaći autor 2024

Saša Ćirić

Autor

Saša Ćirić

Saša Ćirić (1975.) završio je Filološki fakultet u Beogradu. Radi na Radio Beogradu 2, gdje prati domaću književnost, kao i postjugoslavensku i balkansku književnost (emisija „Oko Balkana”). Književni kritičar tjednika Novosti iz Zagreba (2009.  ̶  2022.), pisao za zagrebački portal Booksa i druge časopise, u ožujku 2024. počeo pisati za riječki portal ArtKvart. Objavio je četiri knjige kritika, komparativnih analiza i eseja, dvije knjige drama i radio drama, te jednu knjigu filmskih analiza. 

★★★★★

Ne uzimaj me u usta: kritika zajedljivog uma

Zbirka književnih kritika Saše Ćirića „Ne uzimaj me u usta“ druga je takva zbirka ovog nažalost skribofilnog kritičara čiji tekstovi izlažu maltretmanu čitav postjugoslavenski prostor.

Vjerujemo da bi autor volio vjerovati kako piše britke, upućene i elokventne kritičke tekstove, koji uvijek pogađaju u srž stvari i teže da budu neizostavan dio održavanja higijene u regionalnom književnom polju.

Knjiga „Ne uzimaj me u usta“ kritički je presjek regionalne književne produkcije između 2008. i 2012., za koji se nadamo da će biti podjednako intrigantan i koristan svima, od voajerskih fanova polemičkih pljuvačina, preko nagrđenih autora koji vapiju za osvetom, pa sve do drugih književnih kritičara, zavidnih na upotrijebljenoj količini kritičarskog baruta.
Riječima Saše Ćirića: „Ko je bez čitalačkog greha, neka se prvi baci (na mene) ovom knjigom! Ili, u znak protesta, neka je slobodno uzme u usta!“ 

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Gradska knjižnica Rijeka

17.00 Postjugoslavenska književnost: Jagna Pogačnik (Područje signala, V.B.Z.) i Saša Ćirić (Ne uzimaj me u usta: kritika zajedljivog uma, Sandorf), sudjeluju: Jagna Pogačnik, Saša Ćirić, Saša Stanić i Anera Ryznar

Saša Ćirić Read More »

Ozren Biti

Autor

Ozren Biti

Ozren Biti (1980.) viši je znanstveni suradnik na Institutu za etnologiju i folkloristiku (IEF). Voditelj je 2024. godine pokrenutog projekta Prekarna kultura i budućnost rada (BURA), koji financira Europska unija u programu NextGenerationEU. Niz godina surađivao je u nastavi na Fakultetu političkih znanosti i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je tri autorske knjige (Nadzor nad tijelom: vrhunski sport iz kulturološke perspektive,  IEF, 2012., Domaći teren: sociokulturno istraživanje hrvatskog sporta, IEF, 2018. i Biti poznat: Celebrity kultura na hrvatski način, Disput, 2024.) te suuredio dva zbornika (Stranputice humanistike, IEF, 2017. i Transformacija rada: narativi, prakse, režimi, IEF, 2021.). 

Njegovi znanstveni interesi kreću se u području kulturalnih, medijskih, sportskih i celebrity studija, a vezani su i uz antropologiju rada i etnologiju svakodnevice.

★★★★★

Biti poznat: Celebrity kultura na hrvatski način

Što povezuje Luku Modrića, Miroslava Škoru, Tomislava Špičeka, Borisa Dežulovića, Ellu Dvornik i Alemku Markotić? To što su javno poznate osobe? Upravo to – “biti poznat” – promotreno kao proces, strategija i cilj, ali i kao etiketa i usud, u ovoj je knjizi prepoznato kao njihov zajednički nazivnik, nešto što artikulira celebrity kulturu na hrvatski način.

Knjiga Biti poznat: Celebrity kultura na hrvatski način više otvara pitanja nego što nudi odgovore, ali i n ataj način nastoji promovirati jedno novo, u nas dosad nedovoljno istraživano područje te pobuditi daljnje (znanstvene) interese za nj.

Gradska knjižnica Rijeka

18.30 Panel Usta na usta: Ozren Biti: Biti poznat: Celebrity kultura na hrvatski način, Disput, sudjeluju: Ozren Biti, Hajrudin Hromadžić, Frida Šarar

Ozren Biti Read More »

Magdalena Blažević 

Autor

Magdalena Blažević 

Rođena u Žepču (Bosna i Hercegovina), gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studirala je hrvatski i engleski jezik i književnost na Sveučilištu u Mostaru, gdje je završila i poslijediplomski studij lingvistike. Prva knjiga, zbirka kratkih priča Svetkovina, objavljena je 2020. godine te je prevedena na njemački i makedonski. Nekoliko priča objavljeno je na engleskom jeziku, u antologiji Take Six: Six Balkan Women Writers (Dedalus).

Prvi roman, U kasno ljeto, objavljen je 2022. godine te je osvojio nagradu tportala za najbolji hrvatski roman za 2022. godinu, te nagradu Kočićevo pero. Preveden je na katalonski i slovenski jezik, a uskoro izlaze prijevodi na engleski, francuski, talijanski i makedonski jezik. Obje knjige bile su u finalu nagrade Fric. 

Treća knjiga, roman Sezona berbe, objavljen je 2023. godine, bio je u finalu nagrade tportala za najbolji hrvatski roman te uskoro izlazi na katalonskom jeziku te se prevodi na francuski.

Živi i piše u Mostaru.

★★★★★

Sezona berbe

“Sezona berbe” snovit je roman o izvanvremenskoj ljubavi, prepun fine erotike i neponovljivih ljubavnih scena iza kojih se krije priča o propadanju gradova, poetici napuštenih prostora i nemogućnosti prevladavanja traume. Ovaj će roman zatraviti čitatelje senzualnošću i neuobičajenim metaforama te poetskom snagom prepoznatljivom za pripovjedački glas Magdalene Blažević. Roman je došao do finala tportalove nagrade za najbolji roman.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

20.00 U fokusu: Magdalena Blažević: Sezona berbe, Fraktura, moderira: Dunja Matić

Magdalena Blažević  Read More »

Lidija Deduš

Autor

Lidija Deduš

Lidija Deduš rođena je 1977. godine.

Autorica je četiriju zbirki poezije: Apatridi i ostale čudne ličnosti (Treći Trg, Beograd, 2018.), Ništa od najavljivanog kraja svijeta (Treći Trg, Beograd, 2019.), Razglednice iz prašnjave republike (Jesenski i Turk, Zagreb, 2020.) i ja se zovem lidija deduš (Fraktura, 2023.)

Za najbolji suvremeni dramski tekst dobila je 2022. nagradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a iste godine nagrađena je i za kratku priču na natječaju Biber. 

Dobitnica je triju nagrada za poeziju (nagrada Trećeg Trga za najbolji pjesnički prvijenac 2018., Post Scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i Udruge studenata slavistike Slavitude na Sorboni za treći najbolji rukopis na BHSC jezicima 2021. godine). 

Kratka proza i poezija dosad su joj objavljivani u Hrvatskoj i u regiji, a radovi prevođeni na engleski, francuski, makedonski, litavski, albanski i grčki jezik i objavljivani u časopisima Biber (Centar za nenasilnu akciju Sarajevo – Beograd), The Well Review (Irska), Europe Now (Columbia University, New York), Šiaurės Atėnai, te u dvojezičnoj grčkoj Antologiji suvremene bosanskohercegovačke poezije koju je uredio Almin Kaplan za Vaxikon, Atena.

Zbirka Razglednice iz prašnjave republike prevedena je 2023. na francuski jezik (prevoditeljica Vesna Bojović, naklada Udruženja studenata slavistike, Sorbonne, Paris). 

Članica je Hrvatskog društva pisaca.

Živi, radi, piše i vježba jogu u Zagrebu.

★★★★★

ja se zovem lidija deduš

Junakinja Lidije Deduš, lidija deduš, žena je u srednjim četrdesetima. Živi s mačkama, iza sebe ima nekoliko propalih veza, vježba jogu, pokušava smršavjeti, radi kao službenica u banci, a u slobodno vrijeme piše poeziju i traži smisao života neprestano se pitajući: je li ovo sve? Ovaj maestralni tour de force emocija i smijeha secira svakodnevicu jedne žene: borbu s kilogramima, previranja u odnosima, zaljubljivanja, samozavaravanja, suočavanja s vlastitim pogreškama, konfliktne situacije na poslu, apsurdne i komične situacije na Tinder spojevima, loše veze koje nas obeshrabre…

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

18.00 U fokusu: Lidija Deduš: Ja se zovem Lidija Deduš, Fraktura, moderira: Chloe Bilon

Lidija Deduš Read More »

Lana Bastašić

Autor

Lana Bastašić

Lana Bastašić (Zagreb, 1986.) književnica je iz Banjaluke. Objavila je tri zbirke priča, dnevnik, zbirku poezije i jedan roman. Njezin roman prvijenac Uhvati zeca bio je u najužem izboru za NIN-ovu nagradu i nagradu „Biljana Jovanović”. Godine 2020. roman je osvojio Europsku nagradu za književnost  i međunarodnu nagradu Latisana u Italiji. Preveden je na više od dvadeset jezika. Lana Bastašić dobitnica je brojnih nagrada za kratku priču, uključujući nagrade Ulaznica i „Zija Dizdarević”, te specijalnu nagradu festivala „Odakle zovem”. Dobitnica je prestižne DAAD stipendije u Njemačkoj, rezidencije Literaturhaus u Zürichu i Santa Maddalena u Toskani. Godine 2016. osnovala je školu književnosti Escola Bloom u Barceloni, gdje je s kolegama pokrenula katalonski književni časopis Carn de cap. Uglavnom je na putu.

★★★★★

Crveni kofer

“Iako vremenski pokriva tek četiri mjeseca, u „krišku života“ obuhvaćenu Laninim dnevnikom smjestio se, kako je to kod dobrih pisaca slučaj, život u svojoj punini. Rutina i (raz)otkrivanje, sastanci i rastanci, odlasci, putovanje, bezdomnost kao utočište, pisanje, bolest, smrt, samo vrijeme i ljubav, naši uporni napori da je pripitomimo. Crveni kofer napisan je s namjerom da bude objavljen, da se intimno i javno prožmu. Čitajte ga slobodno i kao kratki, fragmentarni autobiografski roman.”  – Marko Pogačar 

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Mliječni zubi

Dječak kojeg bole očevi zagrljaji, djevojčica koja muči akvarijske ribice, štreberica kojoj ne ide tjelesni, dječaci koji čekaju da im umre bogata baba-tetka i tinejdžerica kojoj otac ne dozvoljava da odraste samo su neki iz impresivne galerije likova koje je stvorila Lana Bastašić, moćan glas nove generacije, u zbirci priča Mliječni zubi. Svaka pojedina priča bez obzira na to započinje li nevino ili direktno uvijek nas odvodi u strah dostojan onoga koji proizvodi klaun Stephena Kinga.

Svi su nam junaci bliski – to su naši susjedi, rođaci, i svatko od njih krije nemalu, duboko sakrivenu tajnu koja otkucava da bi prije ili poslije eksplodirala. Svijet odrastanja natopljen je udarcima kaišem, sramom zbog proljeva, zabranama i prisilama. Djeca i tinejdžeri u Mliječnim zubima suočavaju se s tamnim i jezovitim, jer samo tako mogu odrasti, često i prerano. Ona moraju otvoriti prozor da bi istjerala boga iz svoje sobe i krenula dalje.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

20.00 U fokusu: Lana Bastašić: Crveni kofer, Buybook, Mliječni zubi, Fraktura, moderira: Marko Pogačar

Lana Bastašić Read More »

Korina Hunjak

Autor

Korina Hunjak

Vizualna je umjetnica s fokusom na ilustraciju, strip i dizajn, čiji su kratki stripovi sakupljeni u samostalnoj zbirci stripova ‘18 – ‘22 Brodski dnevnik Korine Hunjak (2023.), a mnogi su objavljeni i u raznim domaćim i stranim publikacijama. Djeluje u uredništvu višestruko nagrađivanog časopisa za umjetnost i kulturu Strip-PREFIKS te u sklopu udruge Hrvatski autorski strip u organizaciji raznih događanja radi promicanja svijesti o kulturi stripa u Hrvatskoj i šire. Osim što se bavi stripom i dizajnom, ilustrirala je mnoštvo slikovnica i naslovnica knjiga. U radu se fokusira na humanizirajuće narative, poigravanje različitim stilovima te istraživanje grafičkog crteža.

★★★★★

Kaleidoskop

Ljudi koje Zoran Žmirić vidi kroz leću svog literarnog kaleidoskopa žive svoje isječke stvarnosti, zaustavljene u trenutku kad je svijest načas odustala od rutine, podignula pogled i uhvatila se za naizgled malu i naizgled nevažnu stvar, prizor, misao, pokret zbog kojeg je dan ispao iz matrice i donio razliku. U tom jednom trenutku koji postaje tema priče događa se emocija koju i junak i čitatelj mogu proživjeti na način koji u život nosi neki novi pogled, stav, promjenu ili misao nakon koje puno toga više neće, ili barem ne mora, biti isto – a sve to bez pretenzije da se nude odgovori ili donose „rješenja“. Svaka je slika, svaki prizor iz kojeg nastaje priča, tek buba u uhu naše savjesti. 

“Iz Korininih i Zoranovih pronicljivih umova i virtuoznih ruku rađaju se male tople priče koje u našim dušama (ako ih još ima) nadražuju ono malo preostale ljudskosti.” – Igor Kordej

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Gradska knjižnica Rijeka

20.00 Rijeka Calling: Zoran Žmirić, Korina Hunjak: Kaleidoskop, naklada Fragment, razgovor s autorima moderira: Enver Krivac

Korina Hunjak Read More »

Đurđica Čilić

Autor

Đurđica Čilić

Đurđica Čilić rođena je 1975. godine u Livnu, u BiH. Osnovnu školu završila je u Vitezu, srednju u Zenici. Od 1994. godine živi u Zagrebu. Diplomirala je polonistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirala i doktorirala. Radi na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz povijesti poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Povremeno radi kao gostujuća profesorica na Sveučilištu u Katowicama. Piše znanstvene i stručne radove o književnosti, prevodi suvremenu poljsku prozu i poeziju (Zbigniew Herbert, Olga Tokarczuk, Wisława Szymborska, Adam Zagajewski, Bronka Nowicka). Autorica je znanstvene studije o poljskoj poeziji 20. stoljeća Tri lica autora. Miłosz, Różewicz, Herbert (Zagreb, 2020.) i dviju proznih knjiga: Fafarikul, (Zagreb, 2020.) i Novi kraj (Zagreb, 2022.), koje su objavljene i u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Ima sina Jurja, kćer Anu i psića Boa. 

★★★★★

Prva riječka hrvatska gimnazija

14.00 Brusilica za srednjoškolce: gostuje Đurđica Čilić

MMSU

18.00 Čitanje iz novog rukopisa: Đurđica Čilić, moderira: Hana Samaržija

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Drago Glamuzina: Noćni portir, Buybook, moderira: Đurđica Čilić

Đurđica Čilić Read More »