Domaći autor 2024

Mila Elegović

Autor

Mila Elegović


Mila Elegović rođena je u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu i srednju školu te diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti. Završila je i školu za klasični balet te muzičku školu. Od 1995. angažirana je u kazalištu Komedija, gdje radi i danas. Stručno se usavršavala u Beču na Hochshule fur Musik und darstellende Kunst te u Londonu na Guilford School of Acting i Royal Academy of Music. Bavi se mjuziklima te svim kazališnim, televizijskim i filmskim formama. Kantautorica je, voditeljica i moderatorica, autorica glazbenog albuma, pjevačica, izdala je 18 vlastitih singlova te je autorica svog glazbenog showa – Mila Show. Glas posuđuje likovima iz mnogih crtića. Govori engleski, francuski i talijanski. Za svoj rad u kazalištu nagrađena je mnogim nagradama. Zašto ptice pjevaju prva je njezina objavljena slikovnica.

★★★★★

Vrabica hrabrica


Mila Elegović rođena je u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu i srednju školu te diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti. Završila je i školu za klasični balet te muzičku školu. Od 1995. angažirana je u kazalištu Komedija, gdje radi i danas. Stručno se usavršavala u Beču na Hochshule fur Musik und darstellende Kunst te u Londonu na Guilford School of Acting i Royal Academy of Music. Bavi se mjuziklima te svim kazališnim, televizijskim i filmskim formama. Kantautorica je, voditeljica i moderatorica, autorica glazbenog albuma, pjevačica, izdala je 18 vlastitih singlova te je autorica svog glazbenog showa – Mila Show. Glas posuđuje likovima iz mnogih crtića. Govori engleski, francuski i talijanski. Za svoj rad u kazalištu nagrađena je mnogim nagradama. Zašto ptice pjevaju prva je njezina objavljena slikovnica.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Dječja kuća

11.00 Vrisak Junior – Mila Elegović: Vrabica Hrabrica

Mila Elegović Read More »

Zoran Kostić Cane

Autor

Zoran Kostić Cane


Zoran Kostić Cane (rođen 17. kolovoza 1964. u Beogradu, krvna grupa 0+) srpski je i jugoslavenski rock glazbenik, najpoznatiji kao pjevač i frontman grupe Partibrejkers.

★★★★★

Ukrštene reči


„Ovo nije ljubazna knjiga, Čitaoče, iz nje nećeš moći spokojno sebi da recituješ poeziju. Svaka pesma je ovde, ne susret, već suočenje. Držaće te budnim, neće ti dati da predahneš, imaćeš neprekidno utisak da te posmatra ogledalo.
Ovde pesme viču i kad šapuću, misli su oštrih ivica i durske i molske. Rime su nekad prekori, nekad rugalice. Zato što se u ovim pesmama jedan čovek beskompromisno hvata ukoštac sa sudbinom i životom: svojim, ali i tvojim.
Što je duže čitaš, ova knjiga te više zabrinjava, rastužuje, i sve više te se tiče. Kad je savladaš do kraja, naći ćeš jednu tanku zlatnu nit: ovo je knjiga koja će ti dati hrabrosti i neće te ostaviti bez nade.“
– Ivana Dimić 

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Zoran Kostić Cane: Ukrštene reči, Laguna, moderira: Marko Pogačar

Zoran Kostić Cane Read More »

Drago Glamuzina

Autor

Drago Glamuzina

Rođen u Vrgorcu 1967. godine. 

Diplomirao komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao redaktor u dnevnom listu Vjesnik, kao redaktor i urednik u tjedniku Nacional te kao glavni urednik u izdavačkim kućama Profil i VBZ.

Objavio knjigu pjesama Mesari (Naklada MD, 2001.), roman Tri  (Profil, 2008.), knjigu pjesama Je li to sve (V.B.Z., 2009.), knjigu pjesama s fotografijama Stanka Abadžića Sami u toj šumi (Bibliofil, 2011.), knjigu pjesma Everest (Fraktura, 2016.), knjigu izabranih pjesama Waiting For The Frogs To Fall (HDP, 2017.), roman Drugi zakon termodinamike (VBZ, 2021.), knjigu sabranih i novih pjesama Crni zec (Vuković&Runjić, 2022.) te prozu Noćni portir (Buybook, 2024.)

Za Mesare je dobio Nagradu „Vladimir Nazor“ za knjigu godine i Kvirinovu nagradu za najbolju knjigu pjesama.

Za Tri je dobio nagradu tportala za najbolji roman godine.

Knjige su mu prevedene na njemački, bugarski, engleski, makedonski i slovenski jezik.

Živi u Zagrebu. 

★★★★★

Noćni portir

“Pjesnik i romansijer Drago Glamuzina pisao je ovaj dnevnik u toku zime i proljeća 2022. godine. Dani su bili ispunjeni događajima koje je onda opisivao noću, pred spavanje, pa je onda i naslov ‘Noćni portir’ sretno srastao s knjigom. Dnevnik se tako transformirao u noćnik. A šta je ovdje opisano: sitni kućni problemi, susreti s prijateljima, vrijeme provedeno s bližnjima i ženom „s kojom odnedavno spava“, u pitanju su živi likovi u tekstu koji, može se reći, u formalnom smislu jeste i roman. Zanimljivo je gledati kako izvrsni pisci formu dnevnika podređuju svome autorskom glasu. A mirni, ujednačeni glas u ‘Noćnom portiru’ (poznat iz ranijih proznih i pjesničkih knjiga Drage Glamuzine) ima hipnotičko djelovanje na svog čitaoca. Sigurno je tako, jer sam u procesu pripreme za objavljivanje ovu knjigu čitao nekoliko puta, a to magnetično pripovijedanje je na ovog čitaoca svaki put imalo isti učinak i svaki put sam je čitao s istim zanimanjem. Neke knjige uznemiravaju, a ‘Noćni portir’ umiruje. Na neobičan i teško objašnjiv način ova knjiga je utješna. Nakon njenog čitanja povjeruješ da život, čak i u ovako nesretnom svijetu kakav je naš današnji, ima smisla.” 

   – Semezdin Mehmedinović

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Srđan Valjarević: Džo Freizer i 49+24+5 pesama, V.B.Z., moderira: Drago Glamuzina

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Drago Glamuzina: Noćni portir, Buybook, moderira: Đurđica Čilić

Drago Glamuzina Read More »

Jasminka Tihi-Stepanić

Autor

Jasminka Tihi-Stepanić

Jasminka Tihi-Stepanić rođena je 1958. u Velikoj Gorici. Radi kao učiteljica hrvatskog jezika u osnovnoj školi. Napisala je brojne slikovnice: Priča o ribaru i zlatnoj ribici, Kako su nastali morski oblutci, Šišmiš i mala balerina, Plavi dan, Kako je mala hobotnica pronašla morsku harfu. Njezin roman prvijenac „Imaš fejs?“ dobio je Nagradu „Mato Lovrak” za najbolji roman za mlade objavljen u 2011. Objavila je roman „Bacit ću ti kompjutor kroz prozor“ (2013.) i zbirku priča „Baš kao Harry Potter“ (2014.).

 Slijede romani: „Moja neprijateljica Ana“, za koji je 2016. dobila Nagradu „Anto Gardaš”, „Dom iza žice“ (2017.) te „Ljeto na jezeru Čiču“ koji je 2018. osvojio nagrade „Grigor Vitez” i „Mato Lovrak” za najbolji roman za mlade te međunarodnu nagradu „Mali princ”. Roman „Gdje je Beata?“ objavljen je 2020. godine, a „Rukavica za Matildu“, koja govori o aktualnim društvenim situacijama i izazovima izašla je iz tiska 2021. godine.

★★★★★

Dan kad sam ubrala cvijet

Jasminka Tihi-Stepanić nakon „stvarnosnih” društvenih i društvenokritičkih romana za mlade ovaj se put otputila u budućnost i napisala prvu pravu hrvatsku distopiju za mlade, roman Dan kada sam ubrala cvijet. Autorica romana nadahnuto, osjećajno i stilski vješto vodi dijalog s različitim klasicima (antiutopijske) književnosti, kojima odaje hommage među ostalim i imenima likova, autorima poput Orwella, Huxleyja, Atwood, Bradburyja, no i s brojnim drugim autorima širokoga spektra žanrovskih i stilskih orijentacija poput Šenoe, Ujevića, Fenimorea Coopera, Karla Maya, Zafóna itd.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Dječja kuća

11.00 Vrisak Junior – Jasminka Tihi-Stepanić: Dan kada sam ubrala cvijet, Naklada Ljevak

Jasminka Tihi-Stepanić Read More »

Krunoslav Mikulan

Autor

Krunoslav Mikulan

Krunoslav Mikulan rođen je 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Radi na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u zvanju izvanrednoga profesora; predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku.

Od književnih radova objavio je četiri romana za djecu: Zmaj ispod Staroga grada (Ljevak, 2019.), Škola u opasnosti (Ljevak, 2021.), Noć crnoga Sunca (Ljevak, 2023.) i Pekinezer Princ u službi Njezina Veličanstva (Ljevak, 2022.). Objavio je i roman za odrasle (Oklada u Titanicu, Insula, 2006.).

Za roman Zmaj ispod Staroga grada dobio je nagrade: Artefakt (za najbolji fantastični roman za djecu u Hrvatskoj) i Mali princ (za najbolju dječju knjigu u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji) te Časnu povelju Međunarodnoga odbora za dječju knjigu (IBBY); za romane Škola u opasnosti i Pekinezer Princ u službi Njezina Veličanstva dobio je nagradu Ptičica.

★★★★★

Pekinezer princ – tajni agent AA7

Četvero prijatelja – pekinezerica Kira, koker-španijel Archie, mješanac ši-cua i maltezera Teddy i još jedan pekinezer Princ – pohađaju tajnu školu tajne službe MI7 i završni im se ispiti sve više primiču dok pokušavaju izaći na kraj s brojnim teškim obvezama i više nego izazovnim instruktorima. No sve će pasti u drugi plan kada se otkrije da se u tajnoj službi nalazi krtica koja potkopava rad agenata i svojim djelovanjem prijeti ugroziti i stabilnost čitavog svijeta.

Stoga agent King, najpoznatiji i najiskusniji službenik tajne službe, poziva četvorku da dođu u „daleku i tajanstvenu zemlju Hrvatsku”, gdje će se opet susresti s poznatim prijateljima kao i poznatim, ali i nepoznatim neprijateljima te započeti novu uzbudljivu avanturu.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Dječja kuća

11.00 Vrisak Junior – Krunoslav Mikulan: Pekinezer princ – Tajni Agent AA7, Naklada Ljevak

Krunoslav Mikulan Read More »

Dunja Matić

Autor

Dunja Matić



Dunja Matić (Split, 1988) diplomirala je na Odsjeku za
kulturalne studije, Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje danas radi kao asistentica
na kolegijima Metodologija istraživanja u kulturi, Uvod u kulturalne studije i
Uvod u Sociologiju. Trenutno pohađa Interdisciplinarni doktorski program
humanističkih i društvenih znanosti pri Fakultetu za društvene znanosti u
Ljubljani.  Autorica je romana „Troslojne
posteljine“ (Studio TiM, 2017), zbirke kratkih priča „Sinestezije“ (Vertia,
2019), romana „Mirovanje“ (V.B.Z. 2022) te zbirke eseja „Previše truda: eseji o
rodu, radu i rasporedima“ (Durieux, 2024). Za roman „Mirovanje“ dobila je regionalnu
nagradu Štefica Cvek i našla se u finalu književne nagrade Fric. Od 2018. godine
članica je neformalne književne skupine Ri Lit. Živi u Rijeci.

★★★★★

Previše truda: eseji o rodu, radu i rasporedima

Dunju Matić dosad smo upoznali kao autoricu dvaju romana, a sada je pred nama njezina zbirka eseja Previše truda: eseji o rodu, radu i rasporedima. U njima autorica piše o tendencijama i uvjerenjima koji prevladavaju u suvremenom kulturnom prostoru. Posebnu pažnju pridaje problemu društvene fragmentacije, klasizmu prisutnom u polju kulture i umjetnosti te pesimizmu koji djeluje kao opravdanje za pasivnost. Nijansiranom analizom kulturnih obrazaca, klišea i tropa Matić pokazuje kako često kočimo osobni i društveni razvoj. Autorica se u svojoj kritici ne libi ironije, premda tako nastupa i prema samoj sebi ostavljajući prostora za mogućnost vlastite pogreške. Pritom ne osuđuje, nego neistomišljenike poziva na dijalog. Previše truda je više od svega drugog apel na preispitivanje stavova koje usađuje dominantna kultura, ne samo tuđih nego i vlastitih.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

18.00 Rijeka Calling: Dunja Matić: Previše truda, Durieux, moderira: Luiza Bouharaoua

MMSU

20.00 U fokusu: Magdalena Blažević: Sezona berbe, Fraktura, moderira: Dunja Matić

MMSU

20.00 U fokusu: Lidija Dimkovska: Kad smo napustili Karla Liebknechta, Fraktura, moderira: Dunja Matić

Dunja Matić Read More »

Branka Kostić

Autor

Branka Kostić

Branka Kostić rođena je 1990. u Varešu u Bosni i Hercegovini, a od četvrte godine živi u Istri. S 15 godina otkrila je svoju ljubav prema pisanju i od tada pretežito piše pjesme, ali voli pisati i priče te kratke misli. Svoju prvu zbirku poezije Srce od riječi izdala je 2013. godine. Pjesme iz te zbirke uvrštene su u međunarodnu zbirku poezije Valentinovo (Kultura snova, 2013.), kao i u zbirku More na dlanu (Kultura snova, 2013.).

★★★★★

Smijem li se ili sanjam?

U svojoj drugoj zbirci poezije “Smijem li se ili sanjam”, mlada pjesnikinja Branka otvara srce i dušu, vodeći nas kroz vlastita iskustva, misli i emocije. Ove pjesme, ispisane jednostavnim, ali snažnim riječima odražavaju njezinu iskrenu potragu za samospoznajom i ljubavlju prema životu, sebi i ljudima koji je okružuju. Svaki stih nosi univerzalne istine u kojima se svatko može prepoznati, govoreći o radostima, strahovima i nadama koje svi dijelimo. Ova zbirka je posveta njezinom malom nećaku, koji je unio bezuvjetnu ljubav u njen život i postao nepresušan izvor inspiracije. Kroz ove pjesme, pjesnikinja ne govori samo o sebi, već i o svima nama, pozivajući nas da zajedno s njom istražimo ono što nas pokreće, raduje i ispunjava.

MMSU

18.00 Branka Kostić: Smijem li se ili sanjam? (vlastito izdanje), sudjeluju: Branka Kostić, Josipa Lisac i Blaženka Leib

Branka Kostić Read More »

Jagna Pogačnik

Autor

Jagna Pogačnik

Jagna Pogačnik utjecajna je književna kritičarka, nagrađivana prevoditeljica i urednica. Književne kritike, eseje i prijevode objavljuje u kontinuitetu od 1989. godine u novinama i časopisima te radijskim i televizijskim emisijama. Bila je stalna književna kritičarka Jutarnjeg lista, a danas kritike piše za Bestbook, prilog tjednika Express te je članica uredništva portala Kritika h,d,p,. Uređivala je biblioteku konTEKST(EPH i Novi liber), a povremeno uređuje knjige za nakladničku kuću Henacom. Dosad je objavila izbor iz hrvatske fantastične proze Prodavaonica tajni, knjige književnih kritika Backstage, Proza poslije FAK-a i Kombajn na književnom polju, zbirku kratkih priča trinaest autora Seks&grad: nova hrvatska proza, odabrane kratke priče Najbolje hrvatske priče 2005. i antologiju suvremene hrvatske proze Tko govori, tko piše. Prevodi sa slovenskoga jezika, a za prijevod je nagrađena međunarodnom nagradom Kulturkontakta iz Beča.

★★★★★

Područje signala

Koji su pisci i spisateljice, djela, žanrovi, teme i poetike obilježili prve dvije dekade 21. stoljeća? Kako izgleda karta domaće suvremene proze i što ona govori o našoj književnosti i njezinim vrijednostima, a posredno i o našem Zeitgeistu? Na ta i slična pitanja odgovara ova izborom relevantna i sveobuhvatna, a pristupom otvorena i suvremena antologija. Mapirajući ovdašnji književni teren, njezina je priređivačica Jagna Pogačnik odbacila zastarjele kritičke alate, proširila perspektive i uvela nove metode kako bi vjernije zabilježila najsnažnije književne glasove kao signale novog književnog doba. Autobiografska fikcija, muške ispovijesti i ženski vesterni, transnacionalni identiteti i izmišljeni jezici. Nomadi, vještice i dezerteri. Dalmatinske prerije i mađarske ravnice, črna međimurska zemla i ličke šume. Odrastanje i starenje, ratovi i sjećanja, strahovi i smijeh. Mnogo je toga stalo u korice ove knjige i ona se, stoga, može čitati na više načina: kao antologija najbolje suvremene proze 2000. – 2020. godine, kao svojevrsni hipertekst o jednom vremenu i kao svjedočenje o (geo)poetičkoj širini ove književnosti.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

19.00 Književna avantura kultnog slovenskog rokera: Zoran Predin, Bezgrešna, Fraktura, moderira: Jagna Pogačnik

Gradska knjižnica Rijeka

17.00 Postjugoslavenska književnost: Jagna Pogačnik (Područje signala, V.B.Z.) i Saša Ćirić (Ne uzimaj me u usta: kritika zajedljivog uma, Sandorf), sudjeluju: Jagna Pogačnik, Saša Ćirić, Saša Stanić i Anera Ryznar

Gradska knjižnica Rijeka

18.30 Panel Usta na usta: Što nam Hemingway smije biti danas?, sudjeluju: Jagna Pogačnik, Ana Fazekaš, Sven Cvek, Ivan Šarar

Jagna Pogačnik Read More »

Marko Pogačar

Autor

Marko Pogačar

Marko Pogačar rođen je 1984. u Splitu. Piše poeziju, prozu, esejistiku i književnu kritiku. Bio je urednik u Zarezu i Quorumu, a sada suuređuje portal Kritika-HDP. Autor je nekoliko predložaka za kratke eksperimentalne i animirane filmove. Bio je gost dvadesetak europskih rezidencijalnih programa, uključujući DAAD-ov Berliner Künstlerprogramm. Nagrađivan je hrvatskim i međunarodnim nagradama za poeziju, prozu i esejistiku. Knjige su mu prevedene na desetak, a tekstovi na više od trideset jezika.

★★★★★

Ponoćni glagoli

„Jezična mašina Marka Pogačara i dalje se punom parom zahuktava, o čemu nova zbirka Ponoćni glagoli lijepo činom svjedoči.

Pjesnik usisava šaren jezični materijal i vraća ga obogaćenog kao uran, prerađenog u složeno ritmiziranu poeziju skokovite asocijativnosti koja uvijek otvara nove opcije, refleksnu i fleksibilnu refleksivnost i slikovitost koja razbija okove očekivanog.

Možda su ovaj put još jače izražene fonetske dimenzije jezika – autorove primarne i trajne teme – pojačana je aliteracija, posebno češće čujemo šušur palatala i atmosferilija, vjetra i sjevera. Zbirka vrvi od flore i faune, u njoj buja i puže i šušti – i puno je glagola općenito – gmiže i visoko se uzdiže. U stihovima su se u većoj mjeri nego prije nastanili i neki drevni likovi, antički i biblijski, naravno i Rimbaud i svi eksplozivni potencijali pisanja, jer to je poezija, kratka zavjera izloga-jezika.” – Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

20.00 U fokusu: Lana Bastašić: Crveni kofer, Buybook, Mliječni zubi, Fraktura, moderira: Marko Pogačar

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Nataša Govedić: Pasja kola, V.B.Z. , moderira: Marko Pogačar

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Zoran Kostić Cane: Ukrštene reči, Laguna, moderira: Marko Pogačar

MMSU

19.00 Čitanje iz novog rukopisa: Semezdin Mehmedinović, moderira: Marko Pogačar

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Marko Pogačar: Ponoćni glagoli, V.B.Z., moderira: Željka Horvat Čeč

MMSU

18.00 U fokusu: Saša Savanović: Novo Sada, Partizanska knjiga, razgovara: Marko Pogačar

19.00 Publicističko povećalo: Marko Stričević: Tito u Rusiji, V.B.Z. moderiraju: Marko Pogačar i Tihomir Ponoš

Marko Pogačar Read More »

Nataša Govedić

Autor

Nataša Govedić

Nataša Govedić dosad je objavila jednu zbirku poezije (Zlice i vilice, Fraktura, Zagreb, 2022.) te dva romana (Kako zavoljeti morskog psa, Sandorf, Zagreb, 2019. i Eskim na feniksu ti je ukrao mobitel, Ljevak, Zagreb, 2023). Kao autorica za djecu, objavila je i dva romana animalne fantastike (Mrežir Zmajir) i jednu antologiju bajki. Primjećuje u svom književnom opusu za sve dobi jako puno životinja, čija prisutnost ne jenjava (peraje, repovi, krila, kljunovi). Kako veli filozof Brian Massumi: „Zašto ne bismo krenuli od pretpostavke da najzaigraniji čovjek možda, eventualno i uz puno sreće samo ponekad doseže nesputanu animalnost postojanja na Zemlji? Zašto nam životinja ne bi bila uzorom?“

★★★★★

Pasja kola

Nova pjesnička knjiga Nataše Govedić svoj naslov, ali i kičmu – uspravnu i pripadajućem simboličkom polju izravno suprotstavljenu – duguje etici i estetici psovke. Njezine postavke složenije su ipak nego u domaćeg rodonačelnika žanra, mitskog Kamova. Pasja kola, naizgled izravno iz psovke utekla, zapravo pripadaju metarazini, području komentara – njima se neimenovane kletve raščlanjuje, vrednuje, amplificira za buduću upotrebu. Protagonist sintagme ipak je ključan, kao aktivni i kao pasivni princip. PAS se krije u svakoj od natuknica-poglavlja ovog ludičkog, lirskog PSEudo-rječnika, uspostavljajući njegov kompleksni, razgranati simbolički sustav. Autorski glas, ne prežući od hvatanja u koštac s aktualnim društveno-političkim pitanjima, prkosi „psećem životu”: prešutnoj logici brnjice, PASivnog pristanka, uzice koja vodi i sputava. Njegovo područje borbe, oružje, sredstvo: jezik, raspojasani, znatiželjni i gipki (psećemu ipak sličan!) pjesnički jezik.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Nataša Govedić: Pasja kola, V.B.Z. , moderira: Marko Pogačar

Nataša Govedić Read More »