Domaći autor 2023

Autor

Dora Šustić

Dora Šustić je spisateljica, scenaristica i filmska redateljica, rođena 1991. u Rijeci. Diplomirala je političke znanosti u Ljubljani i magistrirala scenaristiku na FAMU-u u Pragu. Tijekom studija napisala je i režirala nekoliko kratkih igranih filmova, a trenutačno razvija svoj prvi dugometražni film. Roman Psi, nagrađen nagradom Drago Gervais, za najbolji neobjavljeni rukopis pod naslovom „Praznina“, njezin je prvijenac.

Autor

Damir Karakaš 

Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica, pored Brinja u Lici. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi, zbirke priča Eskimi, Pukovnik Beethoven i Kino Lika te romane Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon i Sjećanje šume (nagrade „Fric“ i „Kočićevo pero“), Proslava (Nagrada T-portala za najbolji roman 2020.) i Okretište – nagrađeno regionalnom književnom nagradom „Meša Selimović“ za najbolji roman 2021. Iste godine dobio je i uglednu talijansku književnu nagradu „Premio ITAS del Libro di Montagna“ za roman Sjećanje šume.

Piše i kazališne komade koji se izvode u Hrvatskoj i inozemstvu.

Autor

Nena Pavelić

Nena Pavelić rođena je 1990. u Rijeci, ali za sebe i sama kaže da je oduvijek „ni na nebu, ni na zemlji“. Po zanimanju  je marketinška stručnjakinja, a po pozivu je ilustratorica. Nakon što odradi jutarnju smjenu kao voditeljica marketinga u agenciji za oglašavanje, voditelj popodnevne smjene postaje njen trogodišnjak. Večernju smjenu, pak, ostavlja za ilustriranje i pisanje. Kao freelance ilustratorica radi za razne klijente u Hrvatskoj, ali i šire.

Već je u djetinjstvu maštala kako će raditi slikovnice za djecu, ali je njen spisateljski put naglo skrenuo u smjeru računarstva. Pjesme i priče potpuno je zamijenila crtanjem i fotografijom pa je tako sudjelovala na nekoliko skupnih izložbi, što s likovnim radovima, što s fotografijom. Ilustracija i grafički dizajn postali su stalni dio njenog života, što kroz posao, što kroz privatne radove.

Snovi o pisanju i ilustriranju slikovnica vratili su se ponovno tek uz odrastanje djeteta. Nešto starija i mrvicu hrabrija, konačno odlučuje da bi svoj rukopis i ilustracije mogla pokazati nekome izvan svoga stana. Njena prva slikovnica „Kako biti najjači“, izdana pod nakladničkom kućom Val, nastala je upravo tako. Uz malo mašte, malo dječje inspiracije i puno traganja za hrabrošću.

Autor

Morea Banićević

Morea Banićević rođena je i odrasla u Rijeci. Bavi se pisanjem, čitanjem, igranjem videoigara i voli šetnje prirodom. Voli i životinje, najviše pse. Dosada je napisala trilogiju hororaca za djecu i mlade: „Demon školske knjižnice“, „Dvojnici iz tame“ i „Tragovima Crnog Petra“. Romani su višestruko nagrađivani i rado se čitaju. „Demon školske knjižnice“ i „Dvojnici iz tame“ osvojili su nagradu „Sfera” u kategoriji najboljeg romana za djecu, a Demon je odabran i za Nacionalni projekt za poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja djece i mladih „Čitanjem do zvijezda”. Roman „Dvojnici iz tame“ osvojio je nagradu „Grigor Vitez Ptičica” za najbolji roman po izboru Dječjeg žirija te pohvalu nagrade „Grigor Vitez” za popularizaciju žanra fantastike među djecom i mladima.

Autor

Mirna Brođanac

Mirna Brođanac rođena je 1992. godine u Slavonskom Brodu. Većinu djetinjstva provela je u Đakovu, koje i danas zove svojim rodnim gradom. U Zagreb je došla jer joj se činilo da je to grad koji je pružio najviše mogućnosti svim hrvatskim građanima, posebno osobama s invaliditetom. 2011. godine završava tamošnju srednju ekonomsku školu, u Centru za odgoj i obrazovanje „Dubrava“, a 2017. godine diplomira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dvopredmetni studij: Komparativna književnost i Hrvatski jezik i književnost. 2021. završila je diplomski studij Bibliotekarstva pri Odsjeku za Informacijske i komunikacijske znanosti na istom fakultetu. Te godine upisuje i poslijediplomski doktorski studij Informacijskih i komunikacijskih znanosti na FFZG-u. Nekoliko mjeseci pisala je književne kritike za portal booksa.hr. Priče su joj objavljene u elektroničkom časopisu hrvatskog književnika Miljenka Jergovića Eiffelov most i u tiskanom časopisu istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Nova Istra te u časopisu Društva hrvatskih književnika Republika. Godine 2022. izlazi iz tiska zbirka pjesama polaznica radionica poezije pod vodstvom pjesnikinja Anete Vladimirov i Betine Ilić Grički na koje je išla, pod naslovom Povezija, u kojoj su objavljene i njene pjesme. Hrvatska je predstavnica na međunarodnom projektu pod pokroviteljstvom EU „Every Story Matters“. Cilj je projekta stvaranje priča za djecu i mlade u kojima se progovara o toleranciji i tako prenosi poruka o nužnosti izgradnje inkluzivnijeg i pravednijeg društva za sve. Već neko vrijeme radi na rukopisu svog prvog romana.

Autor

Zoran Ferić

Zoran Ferić rođen je 1961. godine u Zagre­bu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i od 1994. godine radi kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. gimnaziji u Zagrebu.

Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine. Prvu knjigu priča, Mišolovka Walta Disneya, objavio je 1996. godine u Nakladi MD.

Deset godina poslije dobio je za nju Nagradu Dekada. Za drugu knjigu priča, Anđeo u ofsajdu, objavljenu 2000. dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knji­gu godine. Prvi roman Smrt Djevojčice sa žigicama objavio je 2002. godine, a sljedeće godine izlazi mu zbirka kolumni pod naslovom Otpusno pismo koje je pisao za tjednik Nacional. Roman Djeca Patrasa objavio je 2005. u biblioteci Premijera Jutarnjeg lista. Nakon šest godina pisanja, 2011. izlazi mu roman Kalendar Maja za koji je dobio Nagradu Vladimir Nazor, Nagradu Jutarnjeg lista, Nagradu Grada Zagreba i Nagradu pulskog sajma knjiga (Kiklop). Druga knjiga izabranih kolumni Apsurd  je zarazna bolest izašla je 2012. godine. Četiri godi­ne poslije javlja se novim romanom Na osami blizu mora za koji dobiva Nagradu Fran Galović. Na­kon toga objavio je ilustriranu knjigu za djecu San ljetne noći, s ilustracijama Dominika Vukovića, i dobio Nagradu Grigor Vitez te roman Putujuće kazalište za koji je ponovo dobio Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolju proznu knjigu. U tande­mu s ilustratorom Dominikom Vukovićem 2020. godine objavio je slikovnicu Suze svetog Lovre, a 2021. slikovnicu Romeo i Julija.

Godine 2018. izabran je za predsjednika Hr­vatskog društva pisaca. Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Živi u Zagrebu i redovito održava radionice pisanja u Booksi i CeKaPe-u.

Autor

Vlado Bulić

Vlado Bulić rođen je 1979. u Splitu, a posljednjih dvadeset i pet godina živi u Zagrebu.

2003. rukopis njegove prve zbirke „100 komada“ pobjeđuje na natječaju Studentskog centra u Zagrebu pa tako objavljuje svoju prvu knjigu.

Od 2001. do 2006. na portalu Index.hr, kojem je i jedan od osnivača, piše kolumnu/ blog „Pušiona Denisa Lalića“, najčešće u formi kratke priče. Ista je 2003. proglašena najboljom web-kolumnom hrvatskog dijela weba, a izbor najboljih tekstova 2006. doživio je i ukoričenje pa je tako nastala knjiga „Pušiona“.

2006. izlazi mu i roman „Putovanje u srce hrvatskoga sna“ za koji je dobio Nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo objavljeno 2006. godine u Hrvatskoj.

Zadnjih desetak godina bavi se pisanjem televizijskih scenarija te je kao autor/glavni pisac radio na više od 1200 epizoda raznih televizijskih formata od kojih su neke prodane u više od trideset zemalja.

2016. je zajedno s Matom Paveškovićem i Sinišom Stipićem osvojio balotaški turnir „Kod Ape“ u Korešnici.

Autor

Stipe Božić

Stipe Božić rodio se u selu Zavojane kod Vrgorca, 26. prosinca 1950. On je najuspješniji hrvatski alpinist. Popeo se na tri najviša vrha svijeta: Mount Everest (8848 m); K 2 (8611 m); Kangchenjunga (8586 m). Ispenjao je u alpskom stilu južnu stijenu Manaslua (8163 m), sjeverne stijene Eigera, Grandes Jorassesa i Matterhorna u Alpama i granitni monolit El Capitan u Kaliforniji.

Stipe Božić također se popeo na najviše vrhove svih sedam kontinenata: Mount Everest (Azija) 1979. i 1989., Akonkagva (J. Amerika) 1996., Denali (Sj. Amerika) 1996., Kilimandžaro (Afrika) 1996., Mount Vinson (Antarktika) 1997., Mont Blanc (Europa) 1974., Mount Kosciuszko (Australija) 1996. i Elbrus (Europa) 2000.

S jednom međunarodnom ekspedicijom na skijama je iz Sibira stigao i na Sjeverni pol. Na svojim putovanjima snimio je mnoštvo fotografija koje je izlagao na zajedničkim i samostalnim izložbama. Njegove fotografije bile su dio izložbe „Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas“ u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Snimio je 120 dokumentarnih filmova i nagrađivan je na filmskim festivalima u Trentu, Popradu, Grazu, Kathmanduu i Moskvi.

Napisao je šest knjiga: Put na vrh svijeta (1990.), Sedam vrhova (2003.), Svete planine svijeta (2005.), K2 – Trijumf i tragedija (2014.), San o Everestu (2019) i Penjačevi zapisi – put do najviših vrhova svijeta (2023.).

Autor

Martina Vidaić

Martina Vidaić (Zadar, 1986.) diplomirala je kroatistiku i dosada objavila zbirke pjesama Era gma­zova (nagrada Goran za mlade pjesnike; SKUD IGK, 2011.), Tamni čovjek Birger (V.B.Z., 2016.) i Mehanika peluda (Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju zbirku pjesama u dvogodišnjem razdoblju; HDP, 2018.), roma­ne Anatomija štakora (Naklada Ljevak, 2019.) i Stjenice (Naklada Ljevak, 2021.) te poetsko-proznu knjigu Trg, tržnica, nož (Nagrada Janko Polić Kamov za knjigu godine, HDP, 2021.).

Pjesme su joj prevedene na nekoliko jezika i objavljene u brojnim antologijama i izborima.

Autor

Marko Tomaš

Marko Tomaš (Ljubljana, 1978.) školovao se u Mostaru i Somboru. Kraće ili dulje vrijeme radio u Sarajevu, Mostaru, Splitu, Beogradu. Dnevničke zapise, eseje, političke i sportske komentare objavljuje na internetskim portalima zurnal.info, lupiga.com, newipe.com te telesport.telegram.hr. Kolumnist je mariborskog dnevnog lista Večer. Pokretač je i urednik kultnog književnog fanzina KOLAPS i pripadajuće biblioteke. Pet godina u Splitu je uređivao književni program i vodio knjižaru Utopia. Uređivao je poetsku ediciju „Nova osjećajnost“ pri nakladi Vrijeme iz Zenice. Kao vanjski urednik surađuje s nakladničkim kućama LOM iz Beograda, V.B.Z. i Jesenski & Turk iz Zagreba. Pjesme su mu prevođene na desetak svjetskih jezika. Dobitnik je nagrade „Farah Tahirbegović“ za 2014. godinu i nagrade „Pincom“ za kratku priču 2004. Po motivima njegovih pjesama Hrvatsko narodno kazalište Mostar postavilo je višestruko nagrađivanu predstavu „Gnijezdo“ autorice Marine Petković Liker, a u jesen 2022. godine dramu „Noć s Aleksom“ u režiji Ivice Buljana. Objavio je knjige pjesama: „Tri puta tridest i tri jednako“ s Nedimom Ćišićem i Mehmedom Begićem (2000.); „S rukama pod glavom“ (2002.), „Mama, ja sam uspješan“(2004.), „Život je šala“ (2005.), „Marko Tomaš i druge pjesme“ (2007.), „Zbogom, fašisti“ (2009.), „Ponoćni razgovori“ s Mehmedom Begićem (2012.), „Bulevar narodne revolucije“ (2013.), „Varanje smrti – izabrane pjesme“ (2014.), „Odrastanje melankolije“ – kolekcija pjesama i priča (2014.), „Crni molitvenik“ (2015.), „Regata papirnatih brodova“ (2016.), „Trideset deveti maj“ (2018.), „Pjesme s granice“, sabrane pjesme (2019.), „Skratimo priču za glavu“ (2021.) i „Pjesme iz automata“ (2022.). Roman „Nemoj me buditi“ (2020.), publicističke knjige “Ivica Osim – Utakmice života, biografija” (2014.), „Kolodvor i paranoja“, izabrane kolumne, (2015.), „Pisma s juga“, eseji (2021.) i dramu „Noć s Aleksom“ (2022.).