Domaći autor 2023

Zvonko Karanović

Autor

Zvonko Karanović

Zvonko Karanović rođen je 1959. godine u Nišu. Radio je kao novinar, urednik, voditelj na radiju, DJ, organizator koncerata, trinaest godina bio je vlasnik CD-shopa. Do sada je objavio sedam zbirki pjesama: Blitzkrieg (samizdat, 1990.), Srebrni Surfer (SKC, Niš, 1991.), Mama melanholija (Prosveta, Beograd, 1996.), Extravaganza (Gradina, Niš, 1997.), Tamna magistrala (Narodna knjiga, Beograd, 2001.), Neonski psi – izabrane pesme (Home Books, Beograd, 2001.) i Svlačenje (Povelja, Kraljevo, 2004.) i dva romana: Više od nule (Zograf, Niš, 2004., 2005.; Laguna, Beograd, 2006.) i Četiri zida i grad (Laguna, Beograd, 2006). Pjesme su mu prevedene na engleski, grčki, mađarski, bugarski, makedonski, slovenski, slovački, češki, poljski i ukrajinski jezik. Zastupljen je u antologiji New European Poets (SAD, Minnesota, 2008.). Živi u Beogradu.

★★★★★

IZBOR IZ DJELA

Zvonko Karanović Read More »

Nikola Petković

Autor

Nikola Petković

Nikola Petković (1962.) književnik, književni kritičar, sveučilišni profesor, esejist, publicist, urednik i prevoditelj, redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za kulturalne studije i Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Znanstvene i stručne radove, poeziju, prozu i književnu kritiku objavljivao i objavljuje u mnogim domaćim i inozemnim zbornicima, listovima, časopisima. Autor je dvadeset knjiga različitih vrsta, rodova, žanrova. Poezija, proza i esejistika prevođene su mu na engleski, talijanski, turski, francuski, danski i njemački. Od 2011. do 2018. bio je predsjednik Hrvatskog društva pisaca. Za njegovu stvaralačku i znanstvenu djelatnost dobitnik je domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja.

★★★★★

ARISTOTEL JE MUČIO PČELE

Nikola Petković Read More »

Vladimir Jankovski

Autor

Vladimir Jankovski

Vladimir Jankovski rođen je 1977. godine u Skoplju. Diplomirao je na Katedri za opću i komparativnu književnosti na Filološkom fakultetu „Blaže Koneski“ u Skoplju. Radio je kao urednik u nekoliko izdavačkih kuća. Objavljeno mu je šest knjiga: Skrivene želje, nemirna putovanja (Скриени желби, немирни патувања, 2020), Nevidljive ljubavi (Невидливи љубови, 2015), Vječno sadašnje vrijeme (Вечно сегашно време, 2010), Lica nevidljivoga grada (Лицата на невидливиот град, 2010) i Skopje široko otvorenih očiju (Скопје со широко отворени очи, 2008), obje u suautorstvu s Ivanom Blaževim te Ogledalo zagonetke: razgovori s Vladom Uroševićem (Огледало на загатката: разговори со Влада Урошевиќ, 2008). Za roman Skrivene želje, nemirna putovanja dobio je nagradu „Roman godine“ Fondacije „Slavko Janevski“, a za Nevidljive ljubavi nagradu „Racinovo priznanje“. Aktivno se bavi književnim prevođenjem. Objavio je više od trideset prijevoda na makedonski jezik. Za prijevod novele Penelopea Margaret Atwood 2013. godine dobio je nagradu „Zlatno pero“ Društva književnih prevoditelja Republike Makedonije.

★★★★★

KAKO BITI NAJJAČI?

Skrivene želje, nemirna putovanja nesvakidašnji je – fragmentarni, globusom razbacani, razigrani i senzualni – suvremeni roman koji priče pedesetak likova s različitih meridijana na neobičan i pripovjedno kreativan način isprepliće s onima četiriju središnjih protagonista, baziranih u Skoplju. U tome kompleksnom i istovremeno dinamičnom mozaiku neke će nas sudbine, poput zvijezda padalica, tek okrznuti ipak ostavljajući jasno isprativ trag, dok će druge, na prvi pogled neizmjerno udaljene i međusobno nepovezane, rezultirati tektonskim promjenama na drugom kraju tanke crvene niti.

Biznis i umjetnost, globalno i lokalno, realno i virtualno, muško i žensko tek su neke od relacija na kojima se, u živim kaleidoskopskim sekvencama, ogleda pripovjedna magija nagrađivanog makedonskog prozaika Vladimira Jankovskog. U kojoj god točki tog posve stvarnog i sasvim nestvarnog svijeta onaj leptir zamahnuo krilima, neka će nježna oluja zapuhnuti ostatak. Tako, naime, tvrdi teorija pomno organiziranog kaosa: svake dobre književnosti.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Vladimir Jankovski Read More »

Marijana Križanović

Autor

Marijana Križanović

Marijana Križanović, rođena 1. studenoga 1977. godine, profesorica je hrvatskog i engleskog jezika i književnosti te magistra bibliotekarstva. Lektorira slikovnice i dječje knjige, piše stručne članke za časopis Zrno, a pjesme, igrokaze i priče objavljuje u dječjim časopisima te na Školskom portalu.

Objavljeno joj je 13 knjiga za djecu: zbirka priča „Marine čudesne pustolovine“ (2017.), zbirka pjesama „Čarobni kalendar“ (2018.) te 11 edukativnih slikovnica: „Kod zubara“ (2016.), „Iz života jednog mrava“ (2016.), „Panda Vanda na Sljemenu“ (2018.), „U kazalištu“ (2019.), „U školi“ (2019.), „Školske brige pčele Jele“ (2019.), „Pijanist mago Drago“ (2021.), „Lastin novi dom“ (2021.), „Panda Vanda na Jadranu“ (2021.), „Moj tata“ (2023.) i „Ovca koja je bila svoja“ (2023.).

Članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te Hrvatskog čitateljskog društva.

★★★★★

OVCA KOJA JE BILA SVOJA

Slikovnica Ovca koja je bila svoja autorice Marijane Križanović topla je i poticajna priča koja se temelji na prikazu različitosti pojedinaca unutar društva, važnosti pripadanja i učinku empatije. Napisana je u vedrom tonu, začinjena lako pamtljivim osmercima te nas s iznimnom sinergijom ilustracija i teksta vodi putem transformacije lika, sve do sretnog završetka i dragocjene po(r)uke. Glavni lik Olivija kreativna je i talentirana ovčica koja otvoreno pokazuje svoje stavove, te sigurna u sebe hrabro i odvažno slijedi svoj put.

Ova poučna slikovnica donosi i spoznaju koliko je lijepo biti vjeran sebi, pritom naglašavajući važnost podrške odraslih, kako bi se taj osjećaj usvojio i ukorijenio kod djeteta jer „biti svoj nešto je najljepše na svijetu“!

Zato vjerujem da će Olivija osvojiti srca i velikih i malih te ih povesti putem samootkrivenja.

Ema Hutinec, blog Colors and Words

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Marijana Križanović Read More »

Tea Tulić

Autor

Tea Tulić

Tea Tulić rođena je u Rijeci 1978.
Prozu je objavljivala u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima, uključujući i McSweeney’s iz San Francisca. Godine 2011. osvojila je nagradu Prozak za najbolji rukopis autora do 35 godina – proznu knjigu Kosa posvuda koju je Ministarstvo kulture RH nagradilo kao jedno od najboljih romanesknih ostvarenja u 2011. Ta knjiga također je objavljena u Srbiji, Italiji, Makedoniji i Velikoj Britaniji. Engleski prijevod te knjige našao se u polufinalima za European Bank for Reconstruction and Development literature prize 2018. i Warwick prize for woman in translation 2018.
Članica je žirija međunarodnog književnog natječaja Lapis Histriae te neformalne riječke književne skupine RiLit . Godine 2014. u suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski premijeri, objavila je spoken word album „Albumče“. Godine 2017. objavila je knjigu poetske proze Maksimum jata koja je bila u širem izboru za nagradu tportala 2018.

★★★★★

STRVINARI STAROG SVIJETA

Kratki roman Tee Tulić Strvinari starog svijeta pripovijeda kći o ocu, a u priči se povremeno dotakne i onostranih Volge i Buge, mrtvih žena koje još žive u njihovu sjećanju i koje ih navigaju.

Melankoličnu priču o odrastanju uz oca koji od frajera pritisnuta životom postaje – kako mu kopni volja uslijed razočaranja u svijet i vrlinu – tek sjena prijašnjeg bića. Priča je bajkovita i ponekad trpko, sjetna raspoloženja smjenjuju se s komičnim situacija uz prodore naturalizma i simbolizma.

Otac i kći uspostavljaju nježan i brižan odnos udaljujući se iz stana do tjeskobe nakrcanog uspomenama i predmetima – zato kći sanjareći gradi beskonačnu kuću u kući – od svojih trauma starih i novih, od grada i ljudi. Osamljuju se na brodici Kaljinki, okruženi morem, ribama i pticama, gdje je sve jasnije i čišće, pa i okrutnost. Ali otac počinje halucinirati, a ispod njegova vrata pomalja se sazviježđe crvenih točkica. Morat će u bolnicu, stižu ga godine, stiglo je vrijeme za promjene…

Ovo je roman za meko rastajanje s ocem i otisnuće na pučinu života bez broda i ikoga svoga. Zaplovite ovim rečenicama, stići ćete do čitateljskog užitka!

Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Tea Tulić Read More »

Ivana Šojat

Autor

Ivana Šojat

I

Ivana Šojat rođena je 1971. u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Roman Šamšiel, 2002., nagrađen je na Kozarčevim danima u Vinkovcima Poveljom za uspješnost, a roman Unterstadt, 2009., osvaja nagradu za književnost Vladimira Nazora (2010.), nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman (2010.), nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike (2010.) i nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2010.). Roman Ničiji sinovi izašao je 2012., Jom Kipur 2014, a Ezan 2018.

Objavila je zbirke priča Kao pas, 2006.; Mjesečari, 2008.; Ruke Azazelove, 2011. i Emet i druge priče, 2016.; eseje I past će sve maske, 2006. te zbirke poezije Hiperbole, 2000.; Uznesenja, 2003.; Utvare, 2005.; Sofija plaštevima mete samoću, 2009. i Ljudi ne znaju šutjeti, 2016.

Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona, Paula Austera i Mathiasa Énarda. Živi i radi u Osijeku.

★★★★★

ROGUS

Mlada osječka arheologinja Angelina Pavković na životnoj je prekretnici: obožava svoj posao, ali sve drugo postalo je kolotečina. Svjesna je da dalje tako ne ide. Žarko želi upisati doktorat, a sa svojim partnerom, perspektivnim fizičarem Jakovom, nikako da pronađe zajednički jezik. Kada na jednom osječkom lokalitetu otkrije mjesto gdje su spaljivali vještice, život joj se okrene naglavce. Zainteresira je slučaj prezimenjakinje joj Anice Pavković, posljednje spaljene vještice u Osijeku 1738. Odjednom sve postaje jasnije i njezini snovi i ono što se događa oko nje. Počinje se pitati je li ona njezina reinkarnacija, tko je Jakov, a tko njezini prijatelji – gimnazijska profesorica Jasna, s kojom se druži od malih nogu, kolega arheolog Igor i drugi oko nje… Ivana Šojat u Rogusu fascinantno spaja dva svijeta, dva Osijeka, suvremeni i barokni, te pripovijeda o ženama koje se i danas kao i prije gotovo tristo godina jednako bore za svoje pozicije u muškom svijetu. Junakinje Rogusa stvarne su u svojim strahovima, kao i u svojoj snazi da izdrže najokrutnija mučenja i pobijede smrt, kao posljednja „vještica“, te da se izbore za sebe, svoje snove, ljubav i strast poput Angeline.

„Žene su podložnije grijehu, takav je stav, pronalazim. Žene su sumnjive u svim svojim stanjima. Udovice, neudane, siromašne, ali i one bogate koje se mogu same skrbiti za sebe, mršave, žene čudnih frizura, buntovne, one koje su rodile previše, ali i one koje imaju premalo djece, koje nisu rađale, one koje su se usudile zasijati polje različitim sjemenkama, koje su dodirnule mrtvu svinju, koje nose odjeću šivanu od više vrsta tkanine, žene koje imaju madež ili bradavicu, silovane žene. Sve mogu biti vještice. Dovoljno je uprijeti prst u jednu od njih. Jer svaka će naposljetku priznati. Mora priznati.“

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Ivana Šojat Read More »

Andrea Žic Paskuči

Autor

Andrea Žic Paskuči

Andrea Žic Paskuči (aka AŽP) poeziju piše jer mora, može i hoće. Tu istu poeziju poslije javno čita na večerima poezije ili kod prijatelja u kuhinji. Pjesme su mu objavljene na internetu, nekim časopisima i zbornicima. Svestrani Andrea grafički dizajner i web-developer koji stoji iza tvrtke More idea, tako je nedavno objavio svoju prvu zbirku pjesama pod naslovom „Recikliranje“. Urednica zbirke je dr. sc. Kristina Posilović na čije je radionice pisanja Andrea išao.

★★★★★

RECIKLIRANJE

Iz staroga niče novo, iz izmaštanoga začuđujuće, iz promišljenoga nedohvatljivo. Tim i takvim se smjerom kreće Paskučijeva poezija koja je dovoljno spora da nam zadrži pažnju na brojnih jezičnim bravurama, a opet taman onoliko brza koliko (joj) je potrebno da izmakne – da se izmjesti u druge, nama (ne)poznate, prostore. I ništa zapravo u ovoj knjizi nije ni potpuno novo ni potpuno staro; sve je već viđeno i doživljeno, no ništa još nije ispričano. I na tom mjestu poetskoga iskušenja gdje sve podliježe tumačenju do iznemoglosti, Paskuči minuciozno slaže ironični pejzaž preopterećenih simbola svakodnevnice da bi ih oslobodio tereta prije nekih novih čitanja.

Kratak je njegov dah, lišen interpunkcijskih ograničenja kako bi u jednom potezu naznačio ono čega nema i nikada neće biti – stroge definicije znakovlja. Baš kao što naslov i nazivi poglavlja kažu, Paskučijeve slike smisla godinama su odlagane i pomno sortirane dok nije sazrjelo vrijeme da im se skroji drugačiji, očuđujući okvir koji je rasut i propustan. Dojmljive metafore nisu samo stvar Paskučijeve umješnosti nego pamćenja koje nam omogućuje da njegovu poeziju prepoznamo kao nešto svoje, možda strano, no dovoljno blisko da mu otvorimo vrata.

dr. sc. Kristina Posilović

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Andrea Žic Paskuči Read More »

Sebastian Antonio Kukavica

Autor

Sebastian Antonio Kukavica

Sebastian Antonio Kukavica, rođen je 1992. u Rijeci. Diplomirao je politologiju na Sveučilištu u Zagrebu i društvene znanosti na Sveučilištu u Siegenu. Studirao globalne studije na Sveučilištu u Leipzigu te kulturalne studije na Sveučilištu u Coimbri. Trenutačno studira južnoeuropske studije na Sveučilištu u Glasgowu i Sveučilištu u Ateni te komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu.

Objavio je: Ponoćni zaziv muze (roman, 2012.), Prepeličji palindrom (roman, 2013.), Aleatorika disanja (poezija, 2015.), nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri envera hoxhe (poezija, 2016.), na samrti, čovjek slon preživjelima prepričava povijest zapadne civilizacije: antimodernizam i pjesma u prozi (poezija, 2017.), Uganda (roman, 2020.).

★★★★★

IMPERIJALNI ŠESTAR JEFFREYA DAHMERA

Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera prvi je dio diptiha antimodernističke dekadentske proze Sebastiana A. Kukavice. Riječ je o hibridnoj i fuzijskoj knjizi ispisanoj dekadentskim prezasićenim stilom koja se istodobno može čitati kao fragmentirani roman, kao zbirka kratkih priča, kao zbirka pjesama u prozi u kojoj se evocira duh modernističke ideje o poetskoj prozi, ali i kao zbirka eseja, pa čak i studija o genealogiji/genealogijama povijesnih mitova o dekadenciji. To je tako jer Kukavica hrabro pokušava rekonstruirati ne samo dekadentski stil i glavne ideologeme dekadentske imaginacije (spleen, dendizam, kult individualnosti, luksuz, morbidnost i sl.) nego i razotkriti „reakcionarnu“ političku dimenziju kritike moderne iz koje ta imaginacija proizlazi (kulturni pesimizam, organicizam, historicizam, apsolutizam i sl.). Na drugoj tematskoj razini knjigu čini niska groteskno-fantastičnih, satiričnih i znanstveno-fantastičnih priča koje su smještene u postapokaliptičnu budućnost u kojoj oligarhija kao nekad aristokracija, nakon apokalipse „modernog svijeta“, utemeljuje i konsolidira totalitarni poredak koji se smatra utjelovljenjem najljepšeg i najboljeg političkog režima. Pa ako vam je sve ovo malo, nemojte čitati ovu knjigu.

Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Sebastian Antonio Kukavica Read More »

Hrvoje Kovačević

Autor

Hrvoje Kovačević

Hrvoje Kovačević rođen je 27. siječnja 1966. u Požegi. Tijekom srednjoškolskih dana bavio se stripom, amaterskim i animiranim filmom. 1985. u Zagreb dolazi studirati arhitekturu, crta karikature, šalje ih na međunarodne festivale i nudi redakcijama svih tiskovina za koje je čuo, nakon što je diplomirao bavio se marketingom. 1. siječnja 2002. postao je profesionalni pisac.

Iako je još tijekom studenskih dana napisao dvije burleske koje je bezuspješno nudio uglavnom zagrebačkim kazalištima, početak njegovog pisanja vezan je uz pojavu književnog časopisa Plima 1993. Godinu dana kasnije počinje pisati priče za djecu koje objavljuje u Modroj lasti, a 1996. objavljuje Tajnu Ribljeg Oka, prvi roman, koji je danas u školskoj lektiri, uz još četiri druge knjige, te prvi u nizu od šesnaest knjiga koje u naslovu imaju riječ tajna. Za roman Tajna Crne kutije dobio je nagradu „Grigor Vitez“.

Dvije trećine opusa od tridesetak knjiga koliko je do sada objavio namijenjen je djeci. U dijelu opusa namijenjenog odraslima ističe se serija od pet kriminalističkih romana u kojim inspektor Odjela za seksualne i krvne delikte Policijske uprave požeško-slavonske Robert Vidmar uz pomoć kvartovskog policajca Mladena Crnkovića rješava slučajeve složenih ubojstava. Uz to je objavio sedamdesetak priča u periodici, piše drame (za dramu Studen Sudnjeg dana dobio je 3. nagradu „Marin Držić“, a za dramu Profesionalna deformacija nagradu SFERA) i scenarije, surađuje s radijem (izvedeno mu je dvadesetak radiodrama) i televizijom. Danas živi u Stubičkim Toplicama. Oženjen je i ima dvoje djece.

Napisao je više od 30 romana za djeci i odrasle.

★★★★★

ČUVARI TAJNE I ZLATNA VRATA

Una, Pip i Joža žive u središtu Zagreba, pohađaju istu osnovnu školu i sviraju u rock-sastavu koji su osnovali u glazbenoj školi.

Prava ekipa postaju tek nakon pustolovine u Bedekovčini gdje je dom za stare i nemoćne u koji je smještena Unina baka. Ime doma je Zlatna dob, no netko misli da bi se dom trebao zvati Zlatna vrata pa neprestano mijenja skupu mjedenu tablu na kojoj je ime doma.

I to je tek prva tajna u nizu. Otkrivaju da se tamo događa nešto vrlo, vrlo neobično. Posebno im je neobična jedna od štićenica.

A tada Unina baka tajnovito nestane… Troje prijatelja potpuno se posvećuje istrazi. Saznaju da ona nije prva starica koja je nestala iz te ustanove.

Dok rješavaju slučaj nestalih starica, Una, Joža i Pip postaju Čuvari tajne i ne sluteći da je to tek prva u nizu uzbudljivih avantura koje ih čekaju…

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Hrvoje Kovačević Read More »

Igor Beleš

Autor

Igor Beleš

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča „33“ adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.

★★★★★

LISTANJE KUPUSA

Pet jedanaestogodišnjaka, nerazdvojnih članova An družine, u Borovu je naselju 1991. krenulo istraživati misterij nestanka djece i nekih obitelji iz njihova naselja koje se mijenja iz dana u dan, pa sve brže, iz dana u noć, u noći u kojima se sve češće čuju pucnjevi, detonacije… No, njihovo je prijateljstvo iznad svega, pa im ni činjenica što doznaju da su odjednom postali Srbi ili Hrvati ništa ne znači, dok ona u svijetu odraslih postaje ključna. Zbog prijateljstva i nerazumijevanja svijeta koji im baš nitko ne pokušava objasniti – a teško da se i njihovi roditelji dobro snalaze u galopiranju rata – upadat će u sve veće nevolje i njihovo će idilično djetinjstvo, obilježeno stripovima i glazbom, začinjeno prvim ljubavima, postupno prerasti u triler i horor. Listanje kupusa najprije je jedan od ljepših, pa onda mučnijih i napetijih, a sve skupa potresnijih i humanijih romana napisanih  posljednjih godina.

Roman Igora Beleša svojevrstan je križanac slavnog serijala Enid Blyton 5 prijatelja i filma Ostani uz mene, nastalog po scenariju Stevena Kinga, samo što je ovo 5 prijatelja za odrasle i za one koji zbog rata nisu nikada uspjeli odrasti ili su, pak, to uspjeli, ali okrnjeno, ukrivo, a da za to nisu krivi.

Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Igor Beleš Read More »