Domaći autor 2022

Olja Savičević Ivančević

Autorica

Olja Savičević Ivančević

Olja Savičević Ivančević  rođena je 16. rujna 1974. u Splitu. pjesnikinja i spisateljica, uvrštena u mnoge domaće i međunarodne antologije poezije i proze. Knjige su joj prevedene na jedanaest svjetskih jezika te objavljene u Europi i SAD-u. Pojedinačne pjesme i priče prevedene su i objavljene na tridesetak jezika.
Piše književne kolumne, surađuje s kazalištima kao autorica dramskih tekstova, songova i adaptacija, a prema njenim pričama snimljeni su nagrađivani kratkometražni igrani filmovi (“Balavica”, “Sedam neodgovorenih poziva”, “Trešnje”). Prema priči “Pederi” iz zbirke “Nasmijati psa” (nagrada Prozak),  objavljena je grafička novela “Ljeto” (Žeželj/Paljan). Dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za zbirku poezije “Kućna pravila”. Roman “Adio kauboju” nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman u Hrvatskoj 2011., kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan. Prema romanu je postavljen istoimeni kazališni komad u režiji Ivice Buljana. Dobila je nagradu Mali Marulić (dramska adaptacija “”Čudnovate zgode Šegrta Hlapića” (2013.), “Moj prijatelj Mačkodlak” (2014.) i “Som na cilome svitu” (2015.). Roman “Pjevač u noći” dobio je nagradu Libar za vajk Pulskog sajma knjige (2016.), kao i English Pen Award (2018.).
Objavila: “Bit će strašno kada ja porastem” (pjesme, 1988.), “Vječna djeca” (pjesme, 1993.), “Žensko pismo” (pjesme, 1999.), “Puzzlerojc” (pjesme, 2006.), “Nasmijati psa” (priče, 2006.), “Kućna pravila” (pjesme, 2007.), “Adio kauboju” (roman, 2010.), “Mamasafari (i ostale stvari)” (pjesme, 2012.), “Pjevač u noći” (roman, 2016.), “Šporki Špiro i Neposlušna Tonka” (slikovnica, u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem, 2017.), “Adrijana se vratila” (slikovnica u suradnji s Imeldom Ramović, 2019.), “Sami na cilome svitu” (ilustrirana priča za djecu u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem, 2020.), “Divlje i tvoje” (pjesme, 2020.), “Ljeta s Marijom” (roman, 2022.)

★★★★★

LJETA S MARIJOM

U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara… U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.
Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu “Ljeta s Marijom” postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. “Ljeta s Marijom” nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★


STANDARDAN ŽIVOT

“Standardan život” jedna je knjiga koja donosi pjesme u prozi dviju autorica, Olje Savičević Ivančević i Saške Rojc (što je Oljin dugogodišnji heteronim), sačinjena od Saškinog “Puzzlerojca” (2005.) te dviju Oljinih zbirki “Kućna pravila” (2006.) i “Mamasafari (i ostale stvari)” (2012.). Ako pak govorimo o opusu autorice, on je sve samo ne standardan, neki reci koje ćete naći u ovoj knjizi već su postali refreni, a neke pjesme postale su himne i evergreeni”. Oljina tema jest velik skup svakodnevnih motiva iz (ne)običnog života od kojih ona pravi dragocjenosti. Ove pjesme govore o ljubavi i o smrti, o strasti, strahu i o hrabrosti i moralnim izborima, o svemu onome s čim smo se u svojim standardnim životima sreli i opet ćemo, samo ovaj put malo promijenjeni, obogaćeni za finu i prodornu pjesničku artikulaciju. – Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Olja Savičević Ivančević Read More »

Magdalena Blažević

Autorica

Magdalena Blažević

Magdalena Blažević  rođena je i odrasla u Žepču. Diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost. Kratke priče su joj objavljene u književnim časopisima i na književnim portalima: “Balkanski književni glasnik”, “Riječi”, “Život”,” Ajfelov most”, “Strane”, “Astronaut” itd. Neke od njih prevedene su na engleski, ruski i makedonski jezik. Dobitnica je nekoliko nagrada za najbolju priču. Živi i radi u Mostaru.

★★★★★

U KASNO LJETO

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina.
U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. “U kasno ljeto” roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove.

U-kasno-ljeto
Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★


SVETKOVINA

Rijetko se pojavi pripovjedač – u ovom slučaju pripovjedačica – s moćnim, snažnim glasom kakav ima Magdalena Blažević. Njezine kratke priče natopljene su bremenom boli, tuge, čemera i ženske perspective. One dolaze iz srca tamnog vilajeta, no bez ikakve sumnje pripovijedaju univerzalno žensko iskustvo. Djevojke i žene u mikrokozmosu Svetkovine junakinje su i žrtve, one su te koje stvaraju svijet, bez njih ništa nije moguće, ali jednako tako one ne mogu svoj svijet obraniti pred muškim nasiljem, ratobornošću, primitivizmom. Žene Magdalene Blažević i djevice su i vještice, one su te koje omogućuju da se svijet rađa i stvara, da se održava, ali i da se urušava.


U prvijencu “Svetkovina” autorica je brižno probrala dvadeset pet priča, koje kroz različita, prije svega ženska, iskustva govore o međuljudskim odnosima, o obiteljskim tajnama, o smrti, o rijeci koja odnosi živote, o ludilu, seksualnosti i putenosti. Stilski izbrušene i filigranski precizne, ove priče ulaze u zakutke čovjekovih misli, one dijelove koje kontrolira id, bez kojih nema vrhunske umjetnosti. “Svetkovina” je niska opala: Magdalena Blažević uspijeva u svakoj priči iznova, poput toga dragoga kamena, pokazati sve boje spektra, a ne samo dominantnu crnu.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Magdalena Blažević Read More »

Željka Černok

Prevoditeljica

Željka Černok

Željka Černok diplomirala je engleski i švedski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevela je više od sedamdeset knjiga sa švedskog i norveškog jezika, među ostalima djela Tove Jansson, Stiega Larssona, Frodea Gryttena, Hjalmara Söderberga, Linn Ullmann, Ingmara Bergmana itd. Za Treći program Hrvatskoga radija prevodi poeziju, piše osvrte o švedskoj književnosti i recenzira berlinsku kazališnu scenu. Godine 2022. dobila je nagradu Švedske akademije za svoj prevodilački rad

★★★★★

ČUDAKINJA

Dobitnik Eisnerove nagrade 2021. za najbolji strip preveden na engleski jezik

Moa je mlada umjetnica u krizi. Muče je panični napadi i opća pasivnost. Na Tinderu upoznaje starijeg muškarca, poznatu medijsku osobu. Nakon čudnog izlaska s njim, ona ga odluči ignorirati, ali na kraju ipak prihvaća njegovu ponudu da postane njezin financijski i emocionalni „pokrovitelj“. No, ta podrška uskoro poprima manipulativni ton, a Moa postupno otkriva da je njezin potencijalni spasitelj mnogo uvrnutiji i jeziviji nego što je prvotno mislila… 

„Čudakinja“, debitantski strip švedske umjetnice Moe Romanove, postigao je izniman svjetski uspjeh. Nagrađen je uglednom Eisnerovom nagradom 2021. godine, a dosad je preveden na desetak jezika. Umjetničin gotovo nadrealistički crtež i začuđujuće proporcije glavne junakinje ocrtavaju i njezino nesnalaženje u današnjem kompleksnom i bešćutnom svijetu te pružaju gotovo opipljiv osjećaj tjeskobe, „nezgrapnosti“ i nepripadanja. Strip odiše retro-stilom iz 80‑ih, ali crtež i tekst istodobno savršeno opisuju sadašnji trenutak i bez cenzure progovaraju o problemima mladih s mentalnim zdravljem, nejednakoj dinamici u odnosima, celebrity-kulturi i traženju svog autentičnog puta usred svega toga.

Cudakinja vrisak festival
Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Željka Černok Read More »

Đurđica Čilić

djurdjica-cilic vrisak

Autorica

Đurđica Čilić

Đurđica Čilić rođena je 1975. godine u Livnu, a odrasla je u Vitezu, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je na studiju kroatistike i polonistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,  gdje je i magistrirala i doktorirala. Radi na Katedri za poljski jezik i književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 19. i 20. stoljeća. Autorica je znanstvene studije o poljskoj književnosti 20. stoljeća „Tri lica autora: Miłosz, Różewicz i Herbert“, zbirke priča„Fafarikul“te romana „Novi kraj“. Prevodi s poljskoga jezika, uglavnom suvremenu poeziju.

★★★★★

NOVI KRAJ

Nakladnik: DISPUT

“Novi kraj” je roman fragmentarne kompozicije, koji može biti čitan i kao zbirka priča uvezana prisutnošću nekoliko istih likova. U romanu, koji bismo, uvjetno, mogli nazvati autofikcijskim, premrežavanjem melankolije i vitalnosti kreirana je mreža jednog života i svijeta kakav znamo iz stvarnosti, svoje i one koju žive naši bližnji.
“Novi kraj” je priča o konačnostima koje odgađamo sve dok za to imamo snage i razloga i o počecima koje izmišljamo kako bismo neumitnost krajeva lakše podnijeli. Pisan jednostavnim, slikovitim jezikom u nostalgičnom, ali i energičnom, poletnom tonu, roman govori o ljudima i njihovom trajanju, svemu onome što se smjesti između prvog kraja i zadnjeg početka.

“Novi kraj” u tematskom, motivskom i stilskom pogledu svojevrsni je nastavak autoričina knjižnog prvenca, zbirke priča “Fafarikul”, jedino što je ovdje dominantno izdvojena jedna od mnoštva pripovjednih linija, a to je davno započet i nikad dovršen razgovor pripovjedačice s majkom, njen oproštaj s njom kao pripremna inačica onoga konačnoga. U toj presudnoj dionici roman prati autoričino nadvremensko putovanje od trenutka kada saznaje da joj je mama teško bolesna i osvještava si da im zajedničko vrijeme curi, usputno nam nudi crtice iz njena življenja u vječnom sada, koje se isprepleću s gotovo svakotjednim petosatnim vožnjama na relaciji Zagreb – Vitez u posjet majci i susretima s vlastitom budućom prošlošću, donosi prizore iz majčine prošlosti koje pripovjedačica uz njeno uzglavlje diskretno zapisuje na papir, suočava nas s nužnošću da se naviknemo na ono na što se ne možeš nikad naviknuti, i vodi sve do katarzičnog mirenja s time da kada nam neka draga osoba umre, ipak ostaje naša priča o njoj.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Đurđica Čilić Read More »

Ivica Ivanišević

Autor

Ivica Ivanišević

Ivica Ivanišević rođen je 1964. godine u Splitu. Sociologiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio novinar i urednik u Nedjeljnoj Dalmaciji, Feral Tribuneu i Slobodnoj Dalmaciji, gdje je danas komentator.

Objavio sljedeće knjige: Smoje – biografija (Vuković & Runjić, 2004.), Sto mu jelenskih rogova (eseji o stripu, V.B.Z., 2004.), Krovna udruga i druga drama (koautorstvo s Antom Tomićem, Fraktura, 2005.), Split za početnike – abeceda grada (koautorstvo s Renatom Baretićem, Znanje, 2015.), Ulaz za djecu i vojnike (kratke proze, Hena com, 2015.), U sedlu je tijesno za dvoje (roman, Hena com, 2015.), Otpusno pismo (epistolarni roman, koautorstvo s Marinom Vujčić, Hena com 2016.), Primavera (roman, Hena com, 2016.), Knjiga žalbe (roman, V.B.Z., 2016), Klanjam se (roman, Hena com, 2017.), Kuća (roman, V.B.Z., 2019.), Sutra je novi ručak (roman, V.B.Z., 2020.), Ulica Ferde Pomykala 17 (roman, V.B.Z., 2021.), Kao pakao (roman, V.B.Z., 2022.).

Piše dramske tekstove za kazalište i radio te scenarije za film i televiziju.

★★★★★

KAO PAKAO

Kao pakao satirična je parafraza cijeloga niza knjiga i filmova o savezničkim vojnicima koji pokušavaju pobjeći iz nacističkih logora za ratne zarobljenike. Ovdje se ne prijeti egzekucijama nego osoblje napada blagošću i osmijesima, ne pogoni ih nakazna ideologija krvi i tla nego radosna objava, nutricionistički imperativi i sveopća prohibicija, ali što to vrijedi kad su i jedni i drugi otimači slobode i tamničari duha. Novi roman Ivice Ivaniševića koncentrirani je užitak u jeziku, u dijalogu i doskočici, a ispod uspjelog situacijskog humora probija filozofska potka, promišljanje o temama koje nas sve muče, o ispunjenju, smislu i prolaznosti.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Ivica Ivanišević Read More »

Melita Rundek

Autorica

Melita Rundek

Melita Rundek hrvatska je književnica rođena u Zagrebu 1961. godine. Nakon što je završila školovanje u Centru za kulturu i umjetnost, pohađala je u Zagrebu studij komparativne književnosti i fonetike na Filozofskom fakultetu. Pisala je za časopise Modra lasta, Draga, Prvi izbor i za emisiju Priče za laku noć Hrvatskog radija. Radila je s nadarenom djecom u organizaciji Ministarstva prosvjete i športa, organizirala niz radionica kreativnog pisanja, sudjelovala u programu s prognanom djecom i u prosudbenim povjerenstvima za procjenu dječjih radova, te održala veliki broj susreta s djecom po školama i knjižnicama diljem Hrvatske, a neki su naslovi uvršteni i u lektiru.

Dobila je nagradu „Ivana Brlić-Mažuranić“ (1999.) za knjigu „Psima ulaz zabranjen“, nagradu „Mato Lovrak“ za knjigu „Izgubljena u ormaru“ (2014.) te nagradu „Anto Gardaš“ za knjigu „Letači srebrnih krila“ (2017). Knjige Melite Rundek redovito su na top-listama najkvalitetnijih knjiga koje sastavlja Komisija za knjižnične usluge Hrvatskog knjižničarskog društva, a u mnogim knjižnicama njezinu su knjige među najčitanijima. Neki su njezini naslovi izvedeni i na radiju te na kazališnim daskama.

★★★★★

DARMAR, MAKI JE CAR!

Oprez! Važno, važno, važno! Ova je slikovnica spremna za čitanje! U njoj su različite zgode i nezgode i razni i kojekakvi likovi! U slučaju da vas slova i zanimljivosti u njoj ponesu i odnesu, istaknut ćemo jednu od važnijih njenih blaga za život! Maleni i veliki, koliko god se razlikovali, po izgledu i mislima, nemojte se gristi i napadati! Možda, tko zna, možemo svi biti najbolji prijatelji? Ili bar poznanici. Ili… No, shvatili ste, nemojte raditi darmar, kao neki car! Iz ove nevjerojatne i posebne priče!

U priči su dvije ljudice, jedan mačak, jedan pas… ne, dva, tri, oh, jako puno pasa! Pa je tamo i dosta ljubavi, prijateljstva, nestašluka i ozbiljnih prijestupa i jedan parizer. I sva ta zavrzlama oko neobične družine započela je kad je Maki… Čekaj, tko je Maki? Pa Maki je jedan neobični mačak! Potpuno neobičan! No, dobro, nećemo vam sad ispričati cijelu priču! Zavirite u korice i navalite svom snagom. Od srca vas pozdravljaju dvije prijateljice, teta Melita koja je priču napisala i teta Vanda koja je priču narisala!

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Melita Rundek Read More »

Sanja Pilić

Autorica

Sanja Pilić

Sanja Pilić rodila se u Splitu, 16. svibnja 1954. godine. Završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Sa šest naslova zastupljena je u lektiri za osnovne škole.

Objavila je do sada 33 knjige za djecu i odrasle i 31 slikovnicu. Djela joj postižu velike naklade, mnoga su doživjela po devet i deset izdanja. Neka od djela za djecu prevedena su na slovenski i albanski jezik. Serijal slikovnica o Maši vrlo je popularan već dugi niz godina. Po romanima “Sasvim sam popubertetio” i “Mrvice iz dnevnog boravka” napravljene su predstave u zagrebačkom kazalištu “Žar ptica”. Po slikovnicama “Maša i Božić” i “Maša i klaun” napravljene su predstave u kazalištu “Trešnja”.

★★★★★

HOĆU BITI VELIK!

Tako je teško biti mali! Ili velik? Ovo je priča o zbunjenom dječaku koji silno želi biti velik kako bi mogao raditi sve tajnovite, uzbudljive i zanimljive stvari koje rade odrasli ili kako ne bi trebao raditi sve ono što mu se ne sviđa. Ali, budući da je mali ne može sudjelovati u zanimljivim razgovorima koje odrasli šapuću, mora ići rano spavati i ne može na televiziji gledati što želi i dokad želi, mora prati ruke, ne smije imati mobitel, ne smije sam izabrati što će odjenuti… Ufff!!!

Zbunjen je i ljutit, jer mu ponekad roditelji govore da je ipak velik. I to baš u onim situacijama koje mu se ne sviđaju, kao što je dijeljenje svojih igračaka s drugima u vrtiću… Sanja Pilić na sebi svojstven, duhovit i zabavan način, govori o odrastanju, dječjim problemima, nedoumicama, zbunjenosti… Jednostavnim jezikom i pozitivnom atmosferom, svojom pričom pomaže djeci da se lakše nose s izazovima odrastanja. Maštovite, zabavne i vedre ilustracije djelo su poznate ilustratorice Željke Mezić.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Sanja Pilić Read More »

Dunja Matić

dunja matić vrisak

Autorica

Dunja Matić

Dunja Matić (Split, 1988.) objavila je roma­ne Troslojne posteljine (Studio TiM, Rijeka, 2017.) i Sinestezije (Vertia, Rijeka, 2019.). Članica je nefor­malne književne skupine Ri Lit. Živi i radi u Rijeci.

★★★★★

MIROVANJE

Mirovanje Dunje Matić naglašeno je urban rukopis, a optikom pa i tematikom savršeno bi funkcionirao u Barceloni ili Kopenhagenu. Ipak, taj fino uslojen roman koji zavodi mekim intimizmom pseudodnevničkih zapisa izrazito je lokalno i situacijski obojen, ukotvljen ne samo u riječki postindustrijski ambijent, nego i u specifičan trenutak, pa tako predstavlja književni otisak i jednog globalnog iskliznuća. Uzbuđenje riječkih kulturnjaka zbog zadaće prijestolnice kulture pomračit će te 2020. pandemijsko zatvaranje što se pak preklapa s fazom čahurenja mlade D. gdje njene zdravstvene neprilike kao da su refleksija intenzivnog procesa samotumačenja.

Pitanje je kako bi sve to prošlo da nema čvrstog emotivnog sidrišta, tog nepovredivog „mjesta za dvoje“ koje ovu knjigu čini ultimativnom ljubavnom pričom, snovitom i rokerskom u isti mah. Smion feminilni roman, aktualan, no izvan struje i sumnjivih hajpova, Mirovanje Dunje Matić koleba se između saturiranih slika događajnog obilja i monokromnosti samotnjačke melankolije, između prividne krhkosti i zdrave drskosti, između dokumentarnog samoizlaganja i poetske igre. Roman je to, naposljetku, koji hipnotizira suptilnim titranjem, čiji je forte u fragmentu, u fluidnosti, u atmosferi, u tom gotovo neobjašnjivom, a tako samosvojnom, skoro pa organskom ritmu pripovijedanja.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Dunja Matić Read More »

Ivica Prtenjača

ivica prtenjaca vrisak festival

Autor

Ivica Prtenjača

Ivica Prtenjača rođen je 1969. godine u Rijeci gdje je studirao kroatistiku na Pedagoškom fakultetu. Pojedine pjesme ili ciklusi prevedeni su mu na francuski, švedski, litavski, slovenski, mađarski, makedonski, engleski, njemački, talijanski i bugarski jezik. Sudjelovao je na dvadesetak europskih poetskih festivala i susreta. Uvršten je u nekoliko antologija, izbora, pregleda i povijesti hrvatske književnosti. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove, a živi i radi u Zagrebu.

Primio je sljedeće nagrade: Nagrada 25. Salona mladih za književnost, 1998. Nagrada za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina, Kvirinovi susreti (2001.), Kiklop za pjesničku knjigu godine (2006.), Dobriša Cesarić za još neobjavljeni pjesnički rukopis (2009.), Risto Ratković za pjesničku zbirku, Crna Gora (2010.), V.B.Z. i Tisak media nagrada za najbolji neobjavljeni roman (2014.), V.B.Z. nagrada za najbolji neobjavljeni roman (2021).

Bibliografija:

 Pisanje oslobađa, 1999.

 Yves, 2001.
Nitko ne govori hrvatski (s Brankom Čegecom i Miroslavom Mićanovićem), 2002.
Uzimaj sve što te smiruje, 2006.
Dobro je, lijepo je, 2006.
Okrutnost, 2010.
Kod Yvesa: 12 priča i 84 recepta iz Prtenjačine književne kuhinje,2011.
Brdo, 2014.
Tiho rušenje, 2017.

Dobro je, lijepo je, 2018.

Plivač, 2019.

Tišina i njezine olovke, 2020.

Sine, idemo kući, 2021.

Kino Sloga, 2022.

★★★★★

KINO SLOGA

Povratak u prošlost, u cinéma vérité stilu, to je, otprilike, Kino Sloga. Jer kratke priče Ivice Prtenjače poput starinskih su filmova, meke i titrave, ispisivane u sjecištu silnica nostalgičarskog dokumentarizma i čiste poezije. Optimizam pamćenja učvršćuju nas u uvjerenju da su te sedamdesete, pa i osamdesete bile nježnije doba, ljudi bezbrižniji dobrostiviji, društvo humanije. No nikako besklasno, blago ukazuje autor, pogotovo ne u specifičnom  prostoru u kojem odrasta njegov junak. Ove proze, a čitamo ih ovdje trideset i sedam, rađaju se iz djetinjeg iskustva socijalne nejednakosti, iz nelagode koja se kod senzibilnog, svevidećeg, a ipak vrlo sretnog dječaka javlja u susretu s drugačijima, s privilegiranima. Taj sram, to hrvanje s klasnim nasljeđem impregnira ove sublimne komadićke osobne povijesti odredivši ih kao melankolične, u mnogočemu gorkaste.

Filtar kroz koji gledamo Prtenjačine pažljivo kadrirane prizore fina je prašina; ona iz dvorane davno ugašenog kinematografa iz naslova, ona od brašna koju do mirovine u pekari udiše dječakov otac, ona od stijene koju nakon posla taj otac razbija da bi podigao dom za svoju obitelj, ona iz stolarije u kojoj za šlajfericom radi majka, konačno, ona sa seoskih cesta Ravnih kotara gdje se kod djeda provode veličanstvena ljeta. Onodobni riječki prigrad, kako ga Ivica Prtenjača lirski ispisuje u svojim pripovijestima, njeguje vrijednosti zajedništva i solidarnosti, multietničko susjedstvo zbija redove poput složne porodice, no lučki grad vibrantan je pa i surov melting pot u kojem se slijepe točke radničkih biografija oštro odbijaju o dekadenciju starosjedilačke elite. Kino Sloga divan je primjer socijalnog realizma, nimalo naturalističkog, nego poetskog i romantičnog, zapetog između infantilne idealizacije i preuranjene svijesti o vlastitoj deprivilegiranosti, ali i sreći zbog  povlastice najveće od svih, a ta je neupitna roditeljska ljubav.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Ivica Prtenjača Read More »

Frida Šarar

frida sarar vrisak vbz knjizara

Autorica

Frida Šarar

Frida Šarar  rođena je 1979. godine u Kruševcu. Završila je društveno-jezični smjer Gimnazije u Kruševcu te Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, odsjek filozofija. Sada živi u Rijeci. Izdala zbirku pjesama „Halter ego“, knjigu tvitova „Ženo, pokrij tu dušu“ te zbirku pjesma „Udaljena jednu stvarnost odavde“ u izdanju VBZ-a. Pjesme je objavljivala u časopisu Poezija

★★★★★

UDALJENA JEDNU STVARNOST ODAVDE

Pjesma Jebo vas jezik iz nove zbirke Fride Šarar u kojoj ona kao rođena Kruševljanka koja je dobar dio života provela u Beogradu, a danas živi u Rijeci, analizira svoju lingvističku genezu, postala je viralni hit koji se dijelio diljem regije i prerasla u totem svih onih koji mrze nacionalne podjele.                                                                                  

 Tena Šarčević, Jutarnji list

U knjizi Udaljena jednu stvarnost odavde našle su se, podeljene u četiri celine, pesme koje sam pisala zadnjih 25 godina. Od onih najranijih, mladalačkih, koje govore o žudnji ‒ za životom, ljubavlju, drugim telom ‒ do ovih aktuelnih koje se bave temama gubitka, smrti majke, roditeljstva… Ova je knjiga kratka retrospektiva celog mog života i pisana je stilovima koji se međusobno potpuno razlikuju, pa se na prvi pogled čini kao da autor nije samo jedna osoba. Osećam ogromno rasterećenje zbog činjenice da će se sav moj emocionalni život, konzerviran u pesmama, otisnuti od mene i pustiti me na miru.

Frida Šarar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Frida Šarar Read More »