Domaći autor 2022

★★★★★

SNJEGOLOMAC

Snjegolomac (Transperceneige) jedan je od najvažnijih serijala znanstvenofantastičnih stripova u povijesti, nastao po originalnoj ideji Jacquesa Loba o svijetu nakon atmosferske apokalipse. Preživjeli sretnici – ili možda nesretnici – život provode u vlaku koji bez voznoga reda i odredišta juri kroz snježna prostranstva, a svako kočenje njegove putnike može odvesti u smrt. Naravno, čak ni nestanak svijeta kakav danas poznajemo nije utjecao na ljudske osobine pa tako i u ovome vlaku postoje prednji, zlatni vagoni za elitu, i stražnji, napučeni „repašima“ koji povremenim pobunama nastoje bar donekle popraviti svoju nezavidnu situaciju.

A kada se perpetuum mobile poremeti i vlak počne usporavati, nameće se tek jedno jedino pitanje: gdje je nestala savjest?Prvi put u hrvatskom prijevodu i to u svojoj integralnoj verziji, kultni Snjegolomac obuhvaća tri originalna albuma: Snjegolomac (Lob/Rochette, 1984.), Mjernik (Legrand/Rochette, 1999.) i Prelazak (Legrand/Rochette, 2000.).

Prema serijalu koji i godinama nakon nastanka nije izgubio na relevantnosti, korejski režiser Bong Joon Ho snimio je 2013. film, a od 2020. emitira se i istoimena serija. Fascinantni svijet stripa Jacquesa Loba, Marca Rochettea i Benjamina Legranda kritika je ukratko opisala ovako: Pozor, novi čitatelju: putovanje je dugo, ali se isplati!

★★★★★

ZAVOD ZA APATIJU

Nakladnik: Ljevak

Novi roman cijenjenoga i nagrađivanoga hrvatskog pisca Gordana Nuhanovića Zavod za apatiju iznimno je uspio spoj distopijskoga žanra i društveno-političke satire prvoga reda. U središtu radnje pojava je epidemije apatije u istočnim dijelovima Hrvatske, tzv. pasivnim krajevima. Službene institucije države osnivaju zavod koji bi trebao znanstveno i terapeutski odgovoriti na tu masovnu društveno-medicinsku krizu nastalu višedesetljetnom političkom nebrigom. Ali, kako to obično biva ondje gdje vlada brak nezdrave ambicije i nesposobnosti, pridjevke „znanstveno” i „terapeutski” zamjenjuje „represivno” i „birokratski”…

Autor se majstorski koristi humorom i groteskom kako bi ukazao na sav apsurd domaće stvarnosti koja pojedince osuđene na „nemogućnost djelovanja” dovodi do ruba. Pritom se parodiraju isprazni terapeutski postupci, različiti koncepti samopomoći, suvremeni kult lakih rješenja, ali i onaj tako čest tip lažnih proroka koji nam navodno otkrivaju pravu istinu koja stoji iza svega. Takvim svojim stilsko motivskim probirima ovaj duhoviti i (auto)ironični roman čitatelja ostavlja u svojevrsnoj katalepsiji, razapetoga između apatije i „carstva urote” Timothyja Melleyja, ali isto tako i u sigurnim rukama književne vrijednosti.

★★★★★

MATER DOLOROSA

Nakladnik: Stilus

U ranu jesen 2022. Split polako ispraća posljednje turiste pripremajući se za zimsku hibernaciju. Mlada Ines Runjić sprema se za nedjeljnu smjenu na recepciji hotela u centru grada. Njezina majka Katja obavlja kućanske poslove uznemirena zbog susjeda koji je prisvojio zajednički prostor svih stanara i počinje ga pretvarati u vlastiti apartman. Policajac Zvone Carev žuri pak u napuštenu tvornicu zbog vijesti o pronađenom tijelu. Neće proći dugo dok se ne dozna da je riječ o tijelu sedamnaestogodišnje Viktorije Zebe, kćeri jedinici iz ugledne obitelji. I dok policija, pritisnuta bijesom javnosti, medija, ali i moćnih poznanika obitelji Zeba, užurbano pokušava privesti počinitelja, sudbine dotad međusobno nepoznatih ljudi zauvijek će se ispreplesti…

„Mater Dolorosa“ željno je iščekivan novi roman Jurice Pavičića. Odličan krimić o tome što smo spremni žrtvovati kako bismo zaštitili one koje volimo, ali i neumitnim posljedicama takvih odluka.

★★★★★

TRI KUĆE, TRI PRIJATELJA

Nakladnik: Profil

Slikovnica Jurice Pavičića Tri kuće, tri prijatelja odvija se, sigurno pogađate, u Splitu, ali možda bi to mogla biti bilo koja ulica u bilo kojem gradu. U njoj žive trojica dječaka: Serđo, Toma i Roko. Toma je Serđov najbolji prijatelj, a Roko Tomin. Pitate se kako to? E pa ovako: Serđo se voli igrati s Tomom jer je velik, zna sve o nosačima aviona i dinosaurima, o rimskim centurionima i vitezovima iz srednjeg vijeka, a u njegovom se vrtu mogu igrati što god požele. Tomin je najbolji prijatelj Roko jer je velik, zna sve o kompjutorskim igricama i tajnim putevima do školskog krova, a i osmaši sa zidića ga uvijek pozdravljaju i u njegovom vrtu nikad ne moraju pospremati. A onda jednoga dana Roko upada u nevolju. Hoće li mu Toma pomoći?

Prvu slikovnicu Jurice Pavičića fenomenalno je ilustrirala Klara Rusan.

★★★★★

PRVA DETEKTIVSKA AGENCIJA ZA PRAĆANJE PTICA

Nakladnik: Oaza Book

Prva detektivska agencija za praćenje ptica priča je o sijamskoj mački Milici, autsajderici među domaćim mačkama u vrućem mediteranskom gradu. Odrasla na detektivskim noir-filmovima, Milica odluči otvoriti detektivsku agenciju, specijaliziranu za velike ptice u nevolji. Nesebično i predano pomažući albatrosima i kakaduima, bjeloglavim supovima, pelikanima i plamencima, Milica uči o dalekom i nepoznatom svijetu, i njegovim neobičnim stanovnicima. Zatim i sama odluči otići od kuće, obgrliti svijet objema šapama.

★★★★★

ADOLFOVE UŠI

Nakladnik: Buybook

Marko Pogačar je svoj Berlinski dnevnik pisao u toku 2021. godine. Ovo je rukopis prije svega o sebi, o vlastitoj povezanosti s gradom, ali i o sadašnjosti i prošlosti Berlina, a to onda znači o smrti koja se upisuje u historiju grada koji je više od drugih srastao s imenima svojih mrtvih. Knjiga o smrti, o tabuu smrti u našoj kulturi (U nas južnjake bez zemlje je, čini mi se, još od djetinjstva usađen duboki zazor od groblja) .U knjizi se, između ostalog, pojavljuje reference na Kafkine Dnevnike, ali je duhu ovog rukopisa bliži Walter Benjamin, onaj njegov dar da se refleksivnost nadopunjuje intenzivnim slikama iz vanjskog svijeta, a to su one rečenice u kojima je prisutan spoj pjesnika i filozofa. 

Jednom je Boris Buden rekao: Viđam Marka Pogačara u Berlinu, on prirodno ide uz taj grad. I zaista se to u knjizi potvrđuje.

Nije ovo rukopis koji je pisao oduševljeni posjetilac Berlina, Pogačar je ovdje domaći, on opisuje grad kao izabrano mjestu, za koji ipak ne vezuje osjećaj doma, zato što je izmještenost i bezdomnost njegovo jedino prirodno stanje. Adolfove uši, dakle, nije pisao turist ili stranac, već neko ko je srastao s Berlinom. Ali se onda, u ogledalu izabranog grada pojavljuje i Pogačarev Split, sjećanje na djetinjstvo, podstaknuto ličim gubitkom, smrt bliske osobe kojim se ovaj rukopis zatvara. U pitanju je jedinstvena knjiga pisana u drugoj pandemijskoj godini, posredno obilježena tim stanjem izolacije i mirovanja.

– Semezdin Mehmedinović

★★★★★

SABLASTI TRANZICIJE – SOCIJALNA HISTORIJA KAPITALIZMA

Nakladnik: Jesenski i Turk

Što je kapitalizam? Kad je nastao? Koji su izvori kapitalizma? Je li nastao slučajno?

„Sablasti tranzicije – Socijalna historija kapitalizma“ odgovara na ova i slična pitanja i kritizira tezu da je kapitalizam „oduvijek prisutan“, da njegove pretpostavke leže u dalekoj povijesti i da je posljedica univerzalnih i vječnih karakteristika ljudske prirode. Knjiga predstavlja spoj socijalne filozofije, društvene teorije i povijesti. U užem smislu taj se spoj proteže kroz tri usko povezane tematske sekcije koje problematiziraju pojavu i izvore ranog, tj. agrarnog kapitalizma.

★★★★★

ŠTAKORI

Nakladnik: BELETRA

U kišnoj noći na sporednoj cesti u Matuljima pronađene su na rubu šume dvije teško pretučene djevojke – jedna još živa, a druga podlegla ozljedama. Objema je u krvi pronađen heroin i rufinol, droga za silovanje. Slučaj preuzima inspektor John Monroe, Amerikanac koji je došao raditi u Rijeku, grad u kojem je kao dječak provodio ljeta. Nakon još dva smrtna slučaja povezana s ubojstvom djevojke, detektiv Monroe slijedi trag koji ga vodi do rasvjetljavanja događaja te kobne noći u ozloglašenom klubu Night. Tragovi upućuju da je ubojica snažan muškarac koji gubi kontrolu…

U svom drugom romanu, Jan Bolić zalazi u podzemlje lučkoga grada i spisateljskom maštom kombinira rizična ponašanja koja zapaža u stvarnosti –mladost je neobuzdana u noćnim provodima, droga je lako dostupna, prostitucija raširena, beskućnici noće u golemim i devastiranim industrijskim pogonima, zbog bijede nesretnici za novac čine sve, dok korupcija pojedincima omogućuje nedodirljivost i zaštitu, iako zbog svojih slabosti postaju opasni za društvo.

Jan Bolić u svom se drugom kriminalističkom romanu donosi priču iz mračnog podzemlja lučkog grada. Naturalističke slike nasilja i zapuštenih dijelova grada pokazuju da je Jan Bolić pisac snažne imaginacije, koji vjerno oslikava socijalnu patologiju i protagoniste s društvenog dna, kao i dvojbe svog junaka i njegove trenutke slabosti. Drugi roman o inspektoru Johnu Monroeu za ljubitelje krimića donosi još više akcijskih scena i nasilja, no Jan Bolić prema djeci i najslabijima zauzima zaštitnički stav i u katarzičnom raspletu kažnjava krivce. Roman „Štakori“ je fikcija za koju je crna kronika poslužila kao inspiracija i svaka sličnost sa stvarnim likovima i događajima je slučajna.

★★★★★

TRG SLOBODE

Nakladnik: MULTIMEDIJALNI INSTITUT

Knjiga kratke proze Nenada Rizvanovića, popraćena fotografijama Željka Stojanovića. Pogled na jedan grad i odrastanje u njemu.

“Zagledan u prostore svojega djetinjstva Nenad Rizvanović istodobno goneta vremenske taloge što su se na povlaštenim mjestima naslojili. Osječka topografija, a posebno toponimija, nudi mu raznolike pobude za emotivna prisjećanja i lucidne evokacije, a on ih znalački koristi da uobliči primjerene minijature, lirske proze melankoličnog predznaka i elegičnog tona. Album nadahnutih fotografija pretežno gornjogradskog okružja i pridravskih obala, što ih je sačinio Željko Stojanović, ponudio mu je korelative i komplemente vlastitoga viđenja. Opustjele ulice i oljuštene fasade, s tek pokojim prolaznikom, najčešće samotnikom, uvode nas u grad zaustavljenog trajanja, gotovo metafizičkih svojstava.” (Tonko Maroević)

★★★★★

SIGNALI I SVJETIONICI

Kada povučeni i pedantni željeznički službenik Miloš Stojanović u restoranu na ljubljanskom kolodvoru u osvit Drugoga svjetskoga rata ugleda dvojicu elegantne gospode, i ne sluti da će mu jedan od njih, onaj prodornih plavih očiju, prići u kupeu vlaka koji vozi prema Beogradu preko Zagreba, u ugodnoj se konverzaciji predstaviti kaon inženjer Babić te ga zamoliti da preda jedno pismo. Godinama poslije, nakon rata, Stojanović radi na postaji Topčider, a jednoga dana pred njega dođe maršal Tito i tek u tom trenutku on shvati da je osoba sa slika i iz novina isti onaj inženjer Babić, koji će ga i ovoga puta zamoliti za uslugu, i to ne bilo kakvu, već da ode u Trst i osluhne kako Tršćani dišu usred sukoba zbog Slobodnog Teritorija.

U svom romanu “Signali i svjetionici” Vuk Perišić pripovijeda priču o jednom običnom, tzv. malom čovjeku, o njegovoj sudbini koja se sasvim slučajno ispreplela s onom Josipa Broza, o introvertu zaljubljenom u vlakove. Miloš Stojanović mirno i stoički promatra svijet oko sebe, ali upravo iz njegove perspektive možda se ponajbolje može vidjeti i razumjeti povijest. Vuk Perišić daje portret jednog vremena i ljudi u tom vremenu – onih koji su poput Tita, Kardelja i Krleže obilježili epohu, ali i onih koji su živjeli svoje živote prepune sitnih sreća i zadovoljstava poput izgradnje makete željeznice.

★★★★★

HOTEL WARTBURG

U romanu “Hotel Wartburg” Zoran Žmirić pripovijeda o jednoj naizgled sasvim običnoj obitelji, nesretnoj na svoj način. Kroz tu nesreću, na koju svaka obitelj ima svoje autentično pravo, vodi nas automobilom marke Wartburg.
Wartburg iz naslova romana prostor je naknadnog obračuna s ocem, lajtmotiv koji pokreće sjećanja na ključne situacije odrastanja i sazrijevanja u kojima glavni junak razrješava neraščišćene račune s roditeljem koji je često više bio vlasnik Wartburga nego roditelj. Dvotaktni motor, koji je zbog godine proizvodnje već odavno utihnuo, zaštektat će ponovno u memoriji pripovjedača kako bi jednom zauvijek raskrstio sa svime zbog čega je njegovo paljenje zvučalo kako treba jedino kad bi otac nekamo odlazio.

Tim posljednjim paljenjem motora Wartburg je u pripovjedačevoj perspektivi napravio puni krug od teških uspomena do praštanja ocu koji to nije znao biti, ili je to bio onako kako je jedino znao i mogao. Za taj oprost Zoran Žmirić zalaže se ekonomičnim, naizgled škrtim jezikom koji pogađa točnu mjeru emocije koju mora izazvati kod čitatelja; čini to kratkim, gotovo filmskim sekvencama s dijalogom kao nosivim materijalom, prizorima koji obiluju nužnim emotivnim rezovima iz kojih progovara pravi omjer izgovorenoga i prešućenoga, gorčine i nježnosti, sjećanja i zaborava – vladajući jezikom i pričom onako kako znaju samo pisci u čiju ćemo književnost neupitno povjerovati, ne pitajući se jesu li ispisali fikciju ili fakciju.

★★★★★

 ZEMLJA BEZ SUTONA

Nakladnik: Fraktura

Biologinja, preciznije skupljačica sjemenki s ugroženih područja, Glorija Suton dolazi u posjet ocu u Split između dvaju terena. Taj će posjet neminovno biti i povratak u očev rodni kraj Vrj, zaselak Sutoni, negdje u Dalmatinskoj zagori, blizu Cetine. Tamo sreće Jadrana, prijatelja iz djetinjstva, njegovu kćer Altu, pokoju invazivnu vrstu, ali i zadatak presađivanja stabla. Svi Glorijini pokušaji da makar na trenutak živi u sadašnjosti bit će preplavljeni bršljanima sjećanja i njezinim korjenitim vezama s prošlim životom. A taj nam život s ovih stranica šiba doživljaje i osjećaje guste i miomirisne kao što je i dalmatinska vegetacija: zavodljive, bodljikave, ljepljive, i u konačnici, pod vrelinom sunca, samonikle.

Samo opasno je spasonosno, pa zato nema mjesta potencijalno ljekovitijeg da se Glorija, žena čija majka postoji samo u obiteljskim mitovima, konačno suoči i pomiri s ocem, Žarkom, da barem u sebi kaže očevoj sjeni sve ono što je ostalo neizrečeno, a što vodi razumijevanju i oprostu jer Žarko nije bio lagan čovjek. Ni život Glorije, koja se od Sutona, preko splitske Siromašne, vinula do znanstvene zvijezde. Svega toga ne bi bilo bez oca Žarka i sjemenke ljubavi koju je davno u njoj zasadio Dida. Trebalo je za tu spoznaju otkopati i mir, i pokoji dobro zatvoren grob. “Zemlja bez sutona”, prvi roman Marije Andrijašević, svojedobno nagrađene Goranom za mlade pjesnike, kao da je od mirisne smole mediteranskog drveta kojom se rana na obiteljskom deblu Sutonovih liječi, a za čitatelja lijepi. – Kruno Lokotar
Nagrada tportala za najbolji roman 2022.!