Autori 2025

Autor

Frida Šarar

Frida Šarar, autorica zbirki pjesama Halter ego (V.B.Z., Zagreb, 2018.) i Udaljena jednu stvarnost odavde (V.B.Z., Zagreb, 2022.) te knjige tvitova Ženo, pokrij tu dušu (V.B.Z., Zagreb, 2021.). Od 2019. piše kolumne za četiri portala u regiji. Dobitnica međunarodne novinarske nagrade INTERFER za tekst „Prvi Hrvat u mom selu”.
U posljednjoj zbirci poezije, Udaljena jednu stvarnost odavde, koja obuhvaća Fridin cjeloživotni poetski opus, nalazi se i njezina najčitanija pjesma „Jebo vas jezik”, koja je 2019. godine objavljena u časopisima, zbornicima i na portalima širom Balkana, izvođena na brojnim javnim skupovima, na radiju i televiziji, prosvjedima i komemoracijama, kazališnim predstavama, te je učinila Fridu jednom od protagonistica međunarodnog dokumentarnog serijala Free Spirits, u realizaciji Hrvatske radiotelevizije.
Od 2022. vodi radionice poezije na kojima inzistira na specifičnom doživljaju poezije kao načina postojanja čiji je osnovni postulat sloboda prema jeziku i sloboda prema sebi.
Na Vrisku predstavlja svoju najnoviju knjigu Plemkinja iz roda gorštaka, u kojoj se nalazi odabir autobiografskih zapisa, priča i eseja, objavljenih kao kolumne u posljednjih pet godina.
Rođena 1979. u Kruševcu. Živjela i studirala u Beogradu. Živi i piše u Rijeci.

Autor

Zoran Ferić

Zoran Ferić rođen je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu i od 1994. godine radi kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. gimnaziji. Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine, ali prvu knjigu priča, Mišolovka Walta Disneya, objavio je relativno kasno, 1996. godine, u zagrebačkoj Nakladi MD. Za drugu knjigu priča, Anđeo u ofsajdu, objavljenu 2000. godine, dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za najbolju proznu knjigu godine. Treću knjigu, roman Smrt djevojčice sa žigicama, objavio je 2003. godine, a zbirku kolumni koje su izlazile u tjedniku Nacional objavio je 2004. u izdavačkoj kući Profil international pod naslovom Otpusno pismo. Petu knjigu, roman Djeca Patrasa, objavio je 2005. godine u biblioteci Premijera Jutarnjeg lista. Za roman Kalendar Maja dobio je nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine, godišnju nagradu Vladimir Nazor i Kiklop, nagradu pulskog sajma knjiga. 2012. izašla mu je knjiga sabranih kolumni u izdanju kuće V.B.Z. pod naslovom Apsurd je zarazna bolest. Roman Na osami blizu mora izašao je 2015. godine u izdanju V.B.Z-a. Obiteljski roman Putujuće kazalište objavljen je pandemijske 2020. godine, isto u izdanju V.B.Z.-a, a kratak poetski roman Dok prelaziš rijeku izašao je 2022. godine, u izdanju iste izdavačke kuće.

Objavio je i tri slikovnice: San ljetne noći, Suze svetog Lovre i Romeo i Julija.
2025. izašla je knjiga priča Spiderman.
Knjige su mu prevedene na desetak jezika.
Živi u Zagrebu. 

Autor

Ena Katarina Haler 

Ena Katarina Haler (1996.) rođena je u Osijeku, gdje je završila III. gimnaziju. Diplomirala je arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Njezin prvi roman Nadohvat (V.B.Z., 2019.) dobio je nagrade „Ksaver Šandor Gjalski” za najbolje prozno djelo i „Ivan i Josip Kozarac” za knjigu godine.

Radi na Institutu za povijest umjetnosti. Stalna je suradnica tjednika Express, za koji piše reportaže, tekstove o arhitektonskom i urbanističkom nasljeđu, o književnosti i filmu. Živi u Zagrebu.

Autor

Eleanor Shearer

Eleanor Shearer spisateljica je miješane rase, unuka imigranata iz generacije Windrush, na britansko tlo pristiglih brodom „Europe” 1948. Izložba Windrush Foundation iz 2013. jednim je dijelom autorici poslužila kao poticaj za razmišljanje o temama istraženim u romanu, a interes je produbljen kada je, pripremajući magistarski rad iz područja političkih znanosti na Oxfordu, proučavala nasljeđe ropstva, kao i mogućnost reparacije za ropstvo i kolonijalizam. Terenski joj je dio istraživanja na Barbadosu i Svetoj Luciji poslužio kao nadahnuće za pisanje književnog prvijenca, romana Rijeko, otpjevaj me domu. 

Vrijeme ravnomjerno dijeli između Londona i Ramsgatea pa nikada nije predugo predaleko od mora. Trenutno radi na svojem drugom romanu i, u suradnji s produkcijskim kućama AL Film i BBC Film, razrađuje scenarij za filmsku adaptaciju prvoga.

Autor

Drago Pilsel

Drago Pilsel rođen 21. rujna 1962. u Buenos Airesu, Argentina, u obitelji poratnih hrvatskih i njemačkih iseljenika. Djetinjstvo proveo u Patagoniji. Diplomirao strojarstvo i novinarstvo u Buenos Airesu, a teologiju (studij koji je započeo u Buenos Airesu 1986. i gdje mu je profesor bio i Jorge Bergoglio ‒ papa Franjo), u Osijeku, na Evanđeoskom teološkom fakultetu, gdje je pak 2008. i magistrirao iz područja moralne i političke teologije. 2020. godine upisao je doktorski studij na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Državljanin je Republike Argentine i Republike Hrvatske. U Hrvatsku se preselio u svibnju 1989. 

U novinarstvu je gotovo 46 godina, od čega profesionalno, kao prva djelatnost koju obavlja, od ožujka 1992. Prvi nastup pred kamerama imao je u rujnu 1979. na regionalnoj televiziji CANAL 9 u gradu Comodoro Rivadavia koji se nalazi na Atlantiku, u pokrajini Chubut u Patagoniji. U Argentini najčešće se bavio radijskim novinarstvom i voditeljstvom. Od 2009. opet je u statusu slobodnog novinara. Predug je popis hrvatskih, regionalnih i inozemnih medija za koje je pisao i nastupao, ali najduže je pisao za riječki Novi list (od travnja 1995. do kolovoza 2009.). 

U listopadu 2013. osnovao je portal Autograf.hr koji uređuje i gdje nastavlja pisati, bez tjedna pauze, kolumnu „Democroacia” pokrenutu u travnju 1995. u riječkom Novom listu. Prvog dana 2022. pokrenuo je i portal za ekumenska pitanja Ekumena.org, koji također uređuje. Urednik je petnaest i autor šest knjiga, od kojih za V.B.Z.: Povratak Adolfa Pilsela i drugo, proširenao i revidirano izdanje Argentinskog romana te U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo i U što vjerujemo mi koji u Boga vjerujemo. Autobiografski Argentinski roman je 2014. postao bestseler, nakon čega nastavlja pisati o obiteljskoj sagi. Služi se španjolskim, talijanskim, engleskim i portugalskim jezikom. U braku je, bez djece. Živi i radi u Zagrebu.

Autor

Damir Šodan

Damir Šodan (Split, 1964.), pjesnik, tekstopisac, prevoditelj, urednik i nagrađivani dramatičar,  diplomirao je engleski jezik i opću povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je pjesničke zbirke Glasovne promjene, Srednji svijet, Pisma divljem Skitu, Café Apollinaire, Unutarnji neprijatelj, Gavran, Buddha, Yamaha i Život s maskom (V.B.Z., 2022),knjige izabranih dramskih tekstova Zaštićena zona, Noć dugih svjetala i Hrvatski Don Juan (Naklada Vuković-Runjić, 2024), antologiju suvremene hrvatske „stvarnosne” poezije Drugom stranom (2010), kao i antologiju suvremene europske poezije Ima li pjesnika u Monte Carlu (2022). U prijevodu je predstavio mnoge sjevernoameričke pjesnike (Charles Simic, Raymond Carver, Charles Bukowski, Richard Brautigan, Leonard Cohen, Frank O’Hara, Ron Padgett i dr.). Urednik je prijevodne poezije u časopisu Poezija h.d.p.-a, poezija mu je prevedena na brojne jezike, uključujući kineski, korejski, arapski, hebrejski i galicijski, a zasebne knjige izabranih pjesama objavio je u Sloveniji, Makedoniji i Srbiji (Satori u crvenoj četvrti, Enklava, Beograd, 2019). Uvršten je u američku antologiju New European Poets (Graywolf Press), francusku Les Poètes de la Méditerranée (Gallimard) i britansku World Record te A Hundred Years’ War (Bloodaxe). Član je h.d.p.-a i Hrvatskog centra P.E.N.-a, sudjelovao je na mnogim međunarodnim književnim skupovima i festivalima, te kao predavač kreativnog pisanja gostovao na Koledžu Sierra Nevada u SAD-u. Dvadesetak godina radio je kao prevoditelj za Ujedinjene narode uglavnom u Nizozemskoj, a sad je slobodni književnik i književni prevoditelj. Osim pisanjem, bavi se i glazbom, a posljednjih godina sve više živi u rodnom Splitu. 

Autor

Marina Šur Puhlovski

Marina Šur Puhlovski rođena je u Zagrebu (1948.) gdje je diplomirala komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu. 

Prvu priču objavila je 1976. u tadašnjoj Republici DHK (urednik: Zvonimir Majdak). Otada je godinama objavljivala priče u književnim časopisima i novinama, ali prvu knjigu, roman Trojanska kobila, uspjela je objaviti tek uoči rata, 1991., u izdavačkom poduzeću Mladost (urednik: Zvonimir Majetić). U tom času imala je u „ladici” još osam neobjavljenih rukopisa, od kojih je jedan, zbirka priča Zec na tavanu, bila prihvaćena za objavljivanje u Izdavačkom centru Rijeka (urednik: Damir Miloš). Međutim, izbio je rat, tako da je knjige iz „ladice” počela objavljivati tek 1996. dakle, s 48 godina – gotovo svake godine po jednu. Nastavila je pisati, i do 2025. objavila je ukupno 23 knjige. 

Devet romana: Trojanska kobila(Mladost, Zagreb), Ništarija(Stajergraf, Zagreb),Nesanica(Profil, Zagreb),Ljubav(Ljevak, Zagreb),Igrač, Divljakuša,Zbogom djevojčice, Virus, potres, brak, Adam(V.B.Z., Zagreb).Šest zbirki priča: Zec na tavanu(Meandear, Zagreb),Tajni život,Pripovijest o bivšoj pjevačici(Area, Zagreb), Ispod stola(AGM, Zagreb), Orada (Pop&POP, Zagreb), Treći život druge violine(V.B.Z., Zagreb).  Dvije zbirke pjesama: Zatočeno znanje(Stajergraf, Zagreb)iNeponovljiva(Jesenski i Turk, Zagreb). Dva putopisa: Zapisi s koljena(Mozaik knjiga, Zagreb) iNovi zapisi s koljena(Sysprint, Zagreb). Dvije knjige eseja: Antipojmovnik (Stajergraf, Zagreb) iKnjiževnost me iznevjerila(Alfa, Zagreb). Dvije dnevničke proze: Dnevnik izdržljivosti(Stajergraf, Zagreb)iIzvandnevni zapisi(DHK, Zagreb).  

Dobitnica je više nagrada za kratke priče, Nagrade „Zvane Črnja” za najbolju knjigu eseja (2015., Književnost me iznevjerila) i nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman (2018., Divljakuša). 

Roman Divljakuša izašao je u engleskom i makedonskom izdanju, a Trojanska kobila u engleskom.   

Članica je DHK, HDP-a i PEN-a. 

Živi i radi u Zagrebu. 

Autor

Aleksandar Hemon

Aleksandar Hemon, rođen 1964. godine u Sarajevu, istaknuti je bosansko-američki pisac. Objavio je zbirke priča Pitanje Bruna, Ljubav i prepreke i Knjiga mojih života, romane Čovjek bez prošlosti, Projekat Lazarus, Kako su nastali Ratovi zombija i Bejturan i ruža te memoarske knjige Nije ovo tvoje i Moji roditelji. Dobitnik je brojnih nagrada. Predaje na Sveučilištu Princeton. Bogolov je njegova prva knjiga pjesama.

Autor

Radmila Petrović

Radmila Petrović (1996., Užice) odrasla je u Stupčevićima kod Arilja. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, gdje je završila i master studije. Kao laureatkinja 42. Limskih večeri poezije objavila je zbirku pjesama Miris zemlje (Dom kulture „Pivo Karamatijević”, Priboj, 2014), a kao pobjednica 22. Poetskog konkursa „Desanka Maksimović” zbirku Celulozni rokenrol (SKZ i Valjevska gimnazija, 2015). Njena treća zbirka poezije, Moja mama zna šta se dešava u gradovima (PPM Enklava, 2020; Šmeker-devojka, 2025), prodana je u više od 12 000 primjeraka i objavljena u Njemačkoj, Poljskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, a češko, španjolsko, mađarsko i slovensko izdanje su u pripremi. Sudjelovala je na festivalima i čitanjima poezije širom Europe. Osvojila je Nagradu „Koło brzegu poezji i prozy” na poljskom festivalu TransPort Literacki. Kao stipendistica boravila je na književnim rezidencijama u Skoplju (Reading Balkans), Berlinu (S. Fischer Stiftung), Beču (Q21/MQ), Prištini (READ), Sofiji (Traduki), Munamakiju (Saari Residence), Sijeru (Villa Ruffieux) i Cugu (Landis&Gyr). 2025. objavila je roman u stihu Nisam znala šta nosim u seb” u izdavačkoj kući Šmeker-devojka koju je osnovala sa svojim sestrama.

Autor

Lucija Tunković

Lucija Tunković rođena je 1993. u Sisku gdje je završila gimnaziju. Diplomirala je novinarstvo i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Kao slobodna novinarka surađuje s brojnim medijima, a odnedavno je i vlasnica obrta za promidžbu i kreativno pisanje. Od 2019. piše i uređuje blog Tear Party. Pupčana vrpca prvi je njezin roman.