Autori 2025

Autor

Rajko Grlić 

Rajko Grlić rođen je 1947. u Zagrebu. Režiju igranog filma magistrirao 1971. na FAMU u Pragu. Kao režiser i scenarist radio je dvanaest dugometražnih igranih filmova.

2024. Svemu dođe kraj
2016. Ustav Republike Hrvatske
2010. Neka ostane među nama 
2006. Karaula
2002. Josephine   
1991. Čaruga
1989. That Summer of White Roses
1986. Za sreću je potrebno troje  
1984. U raljama života    
1981. Samo jednom se ljubi     
1978. Bravo Maestro
1974.   Kud puklo da puklo   

Ti filmovi bili su na redovnom kino repertoaru svih pet kontinenata, prikazivani su u natjecateljskim programima najvećih svjetskih festivala, uključujući i Cannes, te su dobili brojne međunarodne nagrade. 

Kao scenarist radio je na pet dugometražnih igranih filmova drugih režisera kao i televizijskoj seriji Srđana Karanovića Grlom u jagode. Bio je i producent pet dugometražnih filmova i korežiser dugometražnog dokumentarnog filma Novo novo vrijeme. Uz to je napisao i režirao šesnaest kratkometražnih filmova te četrnaest dokumentarnih za televiziju.

Napisao je, režirao i producirao interaktivnu filmsku školuHow to Make Your Movie; An Interactive Film School koja je ’98. u New Yorku proglašena za najbolju svjetsku multimediju.

Dobitnik je Nagrade grada Zagreba, Godišnje nagrade Vladimir Nazor, Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, Nagrade grada Denvera za doprinos svjetskom filmu, Nagrade beogradske kinoteke za doprinos europskom filmu, Plakete Kinoteke Sjeverne Makedonije, Nagrade Aleksandar Lifka za izuzetan doprinos europskom filmu, Nagrade Erhard Busek Sveučilišta u Rijeci, Nagrade čeških kino klubova, proglašen je Prijateljem slovenskog filma, dobitnik je Nagrade za životno djelo hrvatskih filmskih kritičara Oktavijan Miletić, bugarske Nagrade Sofia za doprinos svjetskom filmu,  počasni je građanin Montpelliera, Eminent Scholar in Film na Ohio Universityju, počasni je doctor na Univerzi u Novoj Gorici kao i u Sveučilištu u Rijeci.

Njegova knjiga Neispričane priče objavljena je u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, SAD-u, Engleskoj, Sloveniji, Češkoj, a uskoro izlazi i u Bugarskoj.

Više na: www.rajkogrlic.com 

Autor

Petra Prtajin

Petra Prtajin rođena je 2003. godine u Zagrebu. Pohađala je V. gimnaziju gdje je završila matematičko-informatički smjer i maturirala 2022. godine. Tijekom srednje škole volontirala je u Klinici za dječje bolesti i dobila B2 diplomu iz španjolskog jezika. Danas je studentica četvrte godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Samo jedna od njezin je prvi roman.

Autor

Ozren Majerić 

Ozren Majerić rođen je 1976. u Zagrebu, po zanimanju fotograf. Pisati je počeo 2017., da bi 2018. s pričom „Nasljeđe” ušao u finale Festivala europske kratke priče. U travnju 2023. izašla mu je debitantska knjiga Skriveno, a u svibnju 2025. i drugi naslov, Traženje ogledala.
Obožava čitati, putovati, fotografirati, planinariti, strahovati na feratama, pisati i preuređivati stambene prostore, a osim prve, sve ostale strasti su se za njega prilijepile gotovo slučajno, tek onim jednim korakom u nepoznatom pravcu i izlaskom iz zone komfora.
Instagramski je relativno aktivan na profilu why not now 1000 gdje spaja ljubav prema fotografiranju i pisanju, nastojeći između redaka provući poruku da su okolnosti i kvaliteta života koje vodimo određene gotovo isključivo izborima koje pritom donosimo.
www.omajerphotos.com

Autor

Olja Knežević

Olja Knežević rođena je u Podgorici, maturirala u Kaliforniji, diplomirala na katedri za engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, magistrirala kreativno pisanje u Londonu. Sada živi na relaciji Zagreb ‒ New York.
Piše uglavnom romane. Prevodi poeziju i prozu.
2019. godine njezin roman Katarina, Velika i Mala dobio je V.B.Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman.
2025. godine najnoviji roman Olje Knežević, Strada fortunata, nagrađen je tportalovom nagradom za najbolji roman godine u Hrvatskoj. 

Autor

Oliver Lovrenski 

Oliver Lovrenski (2003.) rođen je i odrastao u Oslu, u hrvatsko-norveškoj obitelji. Njegov prvijenac Kad smo bili mlađi odmah po objavljivanju 2023. godine postao je književni fenomen i bestseler. Roman je osvojio važne nagrade: Nagradu knjižara Norveške za najbolju knjigu 2023. (bio je najmlađi autor u povijesti te nagrade), Nagradu za umjetnost Grada Osla 2024. te Nagradu Aschehoug za prvijenac 2024., a našao se i u najužem izboru za Nagradu Brage 2023., Književnu nagradu Norveškoga radija 2023. i Nagradu Tarjei Vesaas za prvijenac koju dodjeljuje Norveško društvo pisaca.

Uvršten je na sve liste najboljih romana 2023., šest je mjeseci bio u vrhu najprodavanijih autora, s više od šezdeset tisuća prodanih primjeraka samo u Norveškoj. Dosad je preveden na šesnaest jezika.

Autor

Nikola Strašek

Nikola Strašek (Zagreb, 1978.) završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, studirao komparativnu književnost i latinski na Filozofskom fakultetu te Filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Autor je nekoliko dokumentarnih i jednog kratkometražnog igranog filma. Radio je šest godina u skladištu voća i povrća koje zove rudnik. Trenutačno piše filmske eseje i kritike i završava novi dokumentarni film za Factum.

Autor

Mitja Čander 

Mitja Čander (Maribor, Slovenija, 1974.) već je desetljećima jedna od najutjecajnijih figura u slovenskom književnom i izdavačkom svijetu – iako je svoj književni debi, roman Slijepac, objavio tek 2019. godine. Kao urednik i književni kritičar, suosnivač i direktor izdavačke kuće Beletrina, esejist, scenarist, dramaturg, kolumnist i kandidat za majstora šaha, Čander je tijekom karijere postigao mnogo i vodio brojne važne projekte, kao što je npr. Maribor – Europska prijestolnica kulture 2012. Od 1992. godine objavljuje brojne članke i eseje o slovenskoj i svjetskoj književnosti te je za svoj rad dobio niz priznanja.

Autor

Maja Ručević 

Maja Ručević rođena je 1983. u Zagrebu gdje je diplomirala francuski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu. Radi kao prevoditeljica s francuskog i engleskog jezika. Prevela je tridesetak naslova. Više od deset godina radila je kao novinarka. Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Piše poeziju i prozu.

2016. objavljen joj je roman prvijenac Je suis Jednoruki (Algoritam).

2022. objavljena joj je zbirka pjesama Sutra ćemo praviti anđele u padu u Biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca (HDP).

2025. objavljen je njezin novi roman Borilište (Hena.com).

Dobitnica je nekoliko nagrada za poeziju i kratku prozu (Ratkovićeve večeri poezije, 2008. i 2009., Ulaznica, 2022., Jednominutna priča 2025.).
Radovi su joj ušli u finala i polufinala književnih natječaja u regiji; proza i poezija zastupljena u brojnim književnim časopisima i publikacijama u regiji i inozemstvu. Trenutno radi na svom trećem romanu.

Živjela je u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu.

Autor

Julijana Matanović

Julijana Matanovićrođena je u Gradačcu (BiH) na isti dan kad je Petrarca, 632 godine prije, upoznao Lauru. U svojoj trećoj godini zauvijek prelazi roditeljski prag i danas živi na svojoj 22. adresi. Bila je asistentica na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, docentica i izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, voditeljica važnih tribina i znanstvenih projekata, urednica biblioteka i književnih časopisa, predsjednica i članica povjerenstava za nagrade. Bila je i članica suradnica HAZU. Sada sve to više nije. Prvu knjigu objavila je 1989. u koautorstvu s generacijskim kolegama. Njezin rad nagrađivali su i čitatelji i struka. Objavljuje prozu za sve generacije. Pojedini naslovi doživjeli su i više od deset izdanja i tiskani su u desecima tisuća primjeraka. Danas je rado čitana prozaistica, istražiteljica brojnih obiteljskih tajni, voditeljica Umjetničke organizacije Lađa od vode, redovita članica Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini i Magdalenina majka.

Autor

Ivana Bodrožić

Ivana Bodrožić rođena je 1982. u Vukovaru, dio djetinjstva provela je u Kumrovcu, a opću gimnaziju pohađala je u Zagrebu. Magistrirala je na studiju filozofije i kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autorica je nagrađivanih i prevođenih zbirki poezije, romana i zbirke priča: Sinovi, kćeri, Prvi korak u tamu, Hotel Zagorje, Prijelaz za divlje životinje, 100% pamuk, Rupa, In a Sentimental Mood, Klara Čudastvara. Djela su joj prevedena na petnaestak stranih jezika, a za svoj književni rad dobila je ugledne domaće i inozemne nagrade kao što su Nagrada Goran za mlade pjesnike; Kiklop, nagrada za najbolji roman; Prix Ulysse, nagrada za najbolji debitantski roman s područja Mediterana; Kočićevo pero; Edo Budiša; Meša Selimović; Balkan Noir i druge.