Author name: vedrana.radic

★★★★★

Pod oba sunca

Na osamljenom svjetioniku nekadašnji kapetan prve klase Branimir Bato Lončar i njegova žena Danica žive jednoličnu svakodnevicu koju katkad uznemire zalutali turist ili barka u opasnosti. Bato je postao svjetioničarem jer se nije želio pridružiti agresiji na Dubrovačko primorje. Danica u nametnutoj osami oplakuje svoju neplodnost. Jednoga ljeta Nevena i Mitar, par u krizi srednjih godina, razapinju šator pred svjetionikom. Zajednička večera promijenit će sve u njihovim životima.

Pod oba Sunca, roman ispripovijedan kroz glasove četvero protagonista, priča je o krugu života koji iscrtavamo sami i pokušajima da iz tog kruga iskoračimo. Ognjen Spahić iznova pokazuje svu raskoš pripovjednoga talenta i zavidnu sposobnost da stvori moćne, pamtljive likove duboko obojene lokalnom poviješću. Pod oba Sunca roman je o ljudima u okovima vlastitih odluka kojih se nikako ne mogu osloboditi.

“Volim ja moga Bata. Nije da ga ne volim. Ne mrzim ga. Ne mrzi ni on mene. Davno je to bilo kad smo se voljeli u isto vrijeme. Sad je drugačije. On mene voli dok ga pijanog liječim u postelji, dok previjam rane i stavljam hladne obloge na čelo. Ja njega volim dok gledam kako spava. Lice se preuredi. Sve stane na svoje mjesto. Obrve se poravnaju, a usne rašire i otkriju zube. Takav, gotovo da se smije. Čekam da mu se srce smiri. Pa zaspim i ja.
Budni, razbuđeni, u ovoj zlotvornoj kući… Tada je sve drugačije. Ponekad se čini da oboje glumimo, skrivajući od zidova ono šta smo jedno drugom bili. Jer da tragovi uzajamne ljubavi ne postoje, davno bih fukari prerezala vrat. Ja njemu ili on meni. Već dvadeset sedam godina čekam da udari, da me satre šaketinom, slomi zube i natuče rebra. Zamahne tu i tamo, uprazno. Zaleti se kao vepar. Riče, psuje, vrijeđa, odradi svoje i sam se povuče.”

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★

Ovo vrijeme sada

Maleni događaji, treptaji sjećanja i smiraj sadašnjeg trenutka, fragmenti prijateljevanja, Sarajevo kao izbor, kao mjesto početka i mjesto povratka, grad kao čvrsta i nestabilna točka, sve su to tkanja oko kojega se množe priče, oko kojega se iznova rađa jezik u prozama Semezdina Mehmedinovića. Bilo da se radi o susretu s Márquezom u baru u Washingtonu ili o ženi koja donosi ogledalo kao svoj eksponat za neobičnu izložbu u kultnom prijeratnom sarajevskom kafiću, svaka epizoda uvijek je duboko intimna, promišljena, zaokružena, a istodobno nedovršena kakav je i život sam.

Rekreiranje razglednica za Aleša, gledanje nogometne utakmice, kava u ugodnom društvu, igranje partije šaha u muzeju književnosti, užitak u pogledu na hercegovačko nebo, selidba knjiga s kraja na kraj Sjedinjenih Država, sve su to priče koje tvore Ovo vrijeme sada – vrijeme prošlo, sadašnje, buduće. Ovo vrijeme sada vrijeme je koje izabiremo da bismo doživjeli sebe same, da bismo osjetili vlastitu intimu, da bismo otkrili duboko skrivene iskrice koje nas čine čovjekom. Ovo vrijeme sada knjiga je potrage, sjećanja i osjećaja, knjiga u kojoj se vrhunska proza i poezija spajaju u neodvojivo jedno.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★

Delfin

Delfin: O vidljivom i nevidljivom zbirka je priča svestranog makedonskog umjetnika i glazbenika Aleksandra Prokopieva, jednog od vodećih balkanskih postmodernističkih pisaca.

Četrnaest priča okupljenih u zbirci nastavlja se na njegovo dosadašnje stvaralaštvo, u kojem uspješno isprepliće karakteristike postmodernističkog pisma s intimističkim zapisima. Pripovjedni svijet Prokopievljevih priča negdje je na granici između različitih svjetova, između realizma i fantastičnog. U njemu zajedno postoje imaginarni i stvarni događaji i likovi, koji se javljaju u različitim kronotopima, pa ih zatječemo u Skopju, Beogradu, Zagrebu, u snovima, negdje na morskoj obali, daleko u prošlosti, pa i u životu Aleksandra Prokopieva. Neke su od tih priča očita fikcija, neke su historiografske, dok se neke iščitavaju kao autobiografske proze. Pripovjedač nas vodi u dane djetinjstva i mladenačkog sazrijevanja, ali zaranja i u dublje teme kao što su položaj intelektualca u vremenima nepoćudnim za one koji su se izražavali protiv vladajućeg sistema, krivnja i oprost, težina pobjede i poraza.

Samosvojan i humorističan, erudit bez suhoparnosti, pisac za sve generacije, kako ga kritika naziva, Prokopiev je napisao šarmantnu i duhovitu knjigu koja očarava i pruža jedinstveno čitateljsko iskustvo.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★

Muze i Erinije – sabrane pjesme

Još jedan zreli Šimić uzletio iz Drinovaca, iz Brotnja, leti visoko iznad tradicionalnih hercegovačkih motiva: kamena, siromaštva, šipaka i jasmina, pod njim u dubini zeleno se iskri Neretva. Moderan i tradicionalan.

Ima pitomosti i milosti. Ima južnosti. Pjesme mu čitljive i čeznutljive.

Pune sadržaja i smisla, sebe i nas.

– Petar Gudelj

Pišući iz prvog lica jednine, Stojić je prikazao život i snove, iskustvo i usud, poraz i gubljenje zavičaja jednog naraštaja, jednog grada, jedne epohe.

– Krešimir Bagić

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★

Ljeto njezina života

Gerda živi u staračkom domu i osjeća kako joj se bliži kraj. I dok se pokušava nositi sa svakodnevicom u domu, prisjeća se svog života šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bila je briljantna školarka nadarena za astrofiziku zbog čega su je krivo gledali jer je žena, a potom i perspektivna znanstvenica koja se tog ljeta svog života našla pred teškim izborom između ljubavi i inozemne karijere.

Ljeto njezina života, prva suradnja književnika Thomasa von Steinaeckera i sjajne njemačke ilustratorice Barbare Yelin, topla je ljudska priča o temama koje često izbjegavamo: životu u staračkom domu, ispravnosti životnih odluka i tome što je, zapravo, sreća.

Suradnja autorice Barbare Yelin s piscem Thomasom von Steinaeckerom 2017. godine dovela je do objave je grafičkog romana Ljeto njezina života.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★

Irmina

Grafički roman „Irmina“, koji se temelji na biografiji autoričine bake, priča je  o mladoj ženi i njezinoj postupnoj kapitulaciji pred nacističkom ideologijom.

Sredinom 1930-ih, ambiciozna Njemica Irmina, djevojka sa stavom i idealima, seli se u London. Ondje upoznaje Howarda s Barbadosa, jednog od prvih crnih studenata na Oxfordu i između njih rađa se ljubav. Ta veza naglo se prekida kad je Irmina prisiljena vratiti se u Hitlerovu Njemačku. Ondje pronalazi posao u Ministarstvu rata i nada se povratku u Englesku. No, pisma koja šalje Howardu vraćaju joj se i Irmina se naposljetku udaje za simpatizera nacizma. Oboje ignoriraju ono što se događa u Njemačkoj i šutke prihvaćaju nacistički režim… U „Irmini“, višestruko nagrađivanom i hvaljenom grafičkom romanu koji savršeno dočarava atmosferu predratne i ratne Njemačke, Barbara Yelin istražuje kako je i zašto Irmina, nekad hrabra kršiteljica pravila, potiho prihvatila nacizam.  „Irmina“ je važan grafički roman i pravovremeni podsjetnik na sve opasnosti, nekada i danas, takvog izbora, šutnje i pasivnosti.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★

Magnetno brdo

Magnetno brdo zovu „knjigom mađarskog #metoo pokreta“, a dobio je i Nagradu Europske unije za književnost. Riječ je o kompleksnom psihološkom i socijalnom romanu koji dotiče brojna pitanja, od ženskog identiteta do odgovornosti intelektualca u današnjoj Mađarskoj.

U ljeto 1999. perspektivna sociologinja Enikő Börönd napušta supruga u New Yorku i vraća se u rodnu Budimpeštu s namjerom da napiše opsežan sociološki rad o mađarskoj etnoduši iz perspektive marginaliziranih skupina. Predajući feminističku kritiku na sveučilištu, Enikő se sudara s brojnim predrasudama u tamošnjem znanstvenom miljeu, a uskoro ulazi i u vezu s Tamásom Bogdánom, omiljenim sveučilišnim profesorom podrijetlom iz zatvorene provincijske zajednice. Bogdán, pripadnik prve generacije intelektualaca u svojoj obitelji, nosi se s vlastitim psihološkim i socijalnim blokadama. Njegov odnos s Enikő, čije je klasno zaleđe potpuno drugačije, prerasta u složenu intimnu vezu koju osim profesionalnih razmimoilaženja obilježavaju sumnja, ljubomora i krivnja.

Njihova se priča pretapa s pričom studentice Réke, nesigurne mlade žene koja piše roman i privuče Bogdánovu pažnju. Réka je podrijetlom iz Békásmegyera, proleterskog naselja zasebna identiteta, gdje postoji Magnetno brdo koje, prema legendi, svoje stanovnike drži prikovanima tako da ga nikada ne mogu napustiti.

Réka Mán-Várhegyi napisala je izuzetan i slojevit roman o problemima marginalnosti – socijalnoj i intelektualnoj, o feminizmu, ženskom pisanju i seksualnosti, kompleksnosti ženskih, obiteljskih i međugeneracijskih odnosa te svim izazovima s kojima se žene suočavaju u hijerarhijski ustrojenom društvu kojim dominiraju muškarci. To je i roman o prošlosti koja nas definira, ali i o mogućnosti da se stvari promijene.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.