Author name: vedrana.radic

Sana Perić

Autorica

Sana Perić

Sana Perić rođena je 1980. u Splitu. Živi u Zagrebu od gaža u kulturnom sektoru. Voli dokumentirati stvarnost i promišljati meta- i teorijsku fiziku. Ranije se bavila pjevanjem, glumom, aktivizmom i putovanjima, danas je zauzeta preživljavanjem. Završila je studij komparativne književnosti i etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao i školu pisanja scenarija Palunko i Restart školu dokumentarnog filma.

Odabrana proza objavljena joj je u časopisima Libra Libera, Zarez, Nepokoreni grad, Rad, Stvar te na portalu Muf. Proza joj je uvrštena u zbirku Bez vrata, bez kucanja : novi hrvatski prozaici (Sandorf, 2012.), a poezija u zbirku Vrijeme misli: revija malih književnosti (Kulturtreger, 2021.) Njenu prvu samostalnu knjigu Monáda objavio je Multimedijalni institut (2020.).

Ostali interesi: strukturalizam, ručni rad, kršćanski fundamentalisti, zrakoplovne nesreće i historizacija braka.

★★★★★

MONÁDA

Nakladnik: Multimedijalni institut

„Monáda“ je prvi roman Sane Perić u kojem autorica nudi novo viđenje svakodnevice provlačenjem autobiografskih elemenata kroz filter naivne, ali svježe filozofije u kojoj se, kao što sugerira naslov koji evocira mišljenje Giordana Bruna i Leibniza, kozmičko prepliće sa psihičkim.

Promišljajući teme poput tjelesnosti, ženskosti, ljubavi, rada, odnosa i smisla života, autorica o njima piše kombinacijom iritantno sveznajuće pripovjedačice, koja joj omogućuje očuđujući učinak, iz ugla ženskog subjekta koji u prvom licu pruža naivnu interpretaciju „conditione feminis“, ne bez ludičke naglašenosti vlastite podvojene pozicije. Roman, ujedno i svojevrsni nacrt disertacije o boli, svojim izgledom i opremom spoj je elegancije francuskih klasičnih izdanja i knjiga kojima nanosite bol dok ih otvarate.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Sana Perić Read More »

Damir Šodan

Autor

Damir Šodan

Damir Šodan (Split, 1964.) pjesnik, prevoditelj, dramski pisac, urednik. Diplomirao je engleski jezik i opću povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je pjesničke zbirke „Glasovne promjene“ (1996.), „Srednji svijet“ (2001.), „Pisma divljem Skitu“ (2009.), „Café Apollinaire“ (2013.), knjige dramskih tekstova „Zaštićena zona“ (2002.) i „Noć dugih svjetala“ (2009), te „Drugom stranom: Antologija suvremene hrvatske ‘stvarnosne’ poezije“ (2010.). Za dramu „Zaštićena zona“ nagrađen je prvom nagradom za ex-Yu dramatičare u Beču (2000.), a za burlesku „Chick lit“ trećom nagradom na natječaju „Marin Držić“ (2012.). U prijevodu je predstavio mnoge sjevernoameričke pjesnike (Charles Simic, Raymond Carver, Charles Bukowski, Richard Brautigan, Leonard Cohen, Frank O’Hara i dr).

Član je uredništava časopisa „Poezija“ i „Quorum“ u Zagrebu, a poezija mu je prevedena na dvadesetak jezika. Među ostalima uvršten je u američku antologiju „New European Poets“ (Graywolf Press), francusku „Les Poètes de la Méditerranée“ (Gallimard) i britanske „World Record i A Hundred Years’ War“ (Bloodaxe).

Član je HDP-a i Hrvatskog centra PEN-a, a sudjelovao je na mnogim međunarodnim književnim skupovima i festivalima, te kao predavač gostovao na Sveučilištu Columbia u New Yorku i na Sveučilištu Sierra Nevada u Rocklinu, Kalifonija. Dvadesetak godina radio je kao prevoditelj za Ujedinjene narode u Nizozemskoj, a sada je slobodni književnik i književni prevoditelj. Živi u Den Haagu i u Splitu.

★★★★★

IMA LI PJESNIKA U MONTE CARLU: ANTOLOGIJA SUVREMENE EUROPSKE POEZIJE

Nakladnik: Hrvatski P.E.N. centar

„Politička Europa nikako da se usuglasi, dok pjesnička Europa upravo svojim mnogoglasjem potvrđuje bogatstvo, raznolikost i komplementarnost kulturnih slojeva koji je tvore. Lirska simfonija „starog kontinenta” ne mora djelovati skladno kao himnička „Pjesma radosti”, ali svaki je glas u zboru nenadomjestiv, i jer odjekuje specifičnostima pojedinih jezika, kao i osobnostima individualnih autora.“ (Tonko Maroević)

„Švicarski filozof Denis de Rougemont upozoravao nas je da Europa prije svega predstavlja ljudsko pa tek onda geografsko jedinstvo. Upravo takvu koncepciju Europe reafirmira ova antologija jer donosi polifoniju glasova koji se bave jezikom, identitetom, povijesnim pitanjima, socijalnim temama, intimom, klasom, rodom i pritom razotkrivaju svu složenost euroazijskog kontinenta, i pjcsničku, i političku.“ (Darija Žilić)

„Antologija suvremenog europskog pjesništva Damira Šodana uzela si je u zadatak predstaviti svu raznolikost europske poezije početkom 21. stoljeća, a koja se itekako dobro sjeća 20. stoljeća, svih raznolikih poetičkih previranja, političkih prevrata i individualnih preispitivanja. Sve to u svom pisanju nose zastupljeni pjesnici, po jedan iz svake zemlje, što je hrabra autorska odluka sastavljača i pečat njegova prepoznatljivog pjesničkog interesa.“ (Miroslav Kirin)

„U ovoj sjajnoj antologiji jasno se razabire puls moderne i suvremene Europe, a imajući u vidu raznovrsnost objedinjenih pjesničkih glasova, sve od onih moćnih poslijeratnih „monolita“ do ovih novih rastresitih i bitno drugačijih, svojstvenih 21. stoljeću, stječe se dojam da je nastupio pravi čas za objavljivanje jedne ovako impozantne, kohezivne i potentne pjesničke knjige.“ (S. J. Fowler)

Damir Šodan Read More »

Edo Popović

Autor

Edo Popović

Edo Popović (1957.) studirao je komparativnu književnost, hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Član je Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog društva pisaca. Objavio je romane: „Poglavnikov pudl“ (2016.); „Mjesečev meridijan“ (2015.); „Lomljenje vjetra“ (2011.); „Oči“ (2007.); „Igrači“ (2006.); „Izlaz Zagreb jug“ (2003.); publicističke naslove: „Zapisi iz Stranice Gornje“ (2019., s Ljiljanom Đorđević), “Čovjek i planina – kratki uvod u sjeverni Velebit“ (2018., u suradnji s Antom Vukušićem); „U Velebitu“ (2013.); „Priručnik za hodače“ (2009.); „Kameni pas“ (2001.) te zbirke priča „Ponoćni boogie i druge priče“ (1987., 2012., posebno izdanje povodom 25 godina objavljivanja); „Tetovirane priče“ (2006., u suradnji s Igorom Hofbauerom); „San žutih zmija“ (2000.). Od 2018. živi u Stranici Gornjoj.

★★★★★

KAKO SAM BROJIO RUŽIČASTE ROBOTE

Nakladnik: OceanMore

“Kad sam tog jutra otvorio oči, ugledao sam bljeskajuće monitore, kabele, šipke, konzole, zastore, cijevi. Užasnuo sam se. To je bio prvi osjećaj. Nisam znao tko sam, što sam, gdje sam ni o čemu se tu radi. Nisam se sjećao kad sam legao spavati ni što sam radio prije toga, ničega se nisam sjećao, nije postojalo prije, nikakva prošlost. Postojalo je buđenje, a poslije toga samo užas i zimica. Plutao sam u ledenoj sivoj juhi i drhtao, iz mene je kuljala mučnina.”

Tako počinje Popovićev novi roman, prožet autobiografskim činjenicama i fikcijom, mikroesejističkim razmišljanjima i poetskim snatrenjima. Priča prati šezdesetogodišnjaka koji nakon obiteljskog i profesionalnog sloma i teške bolesti bespoštedno preispituje svoj dotadašnji život. Počinje shvaćati da nije razumijevao ni sebe ni druge, da zapravo nije znao tko je i što želi, shvaća da je njegova skala vrijednosti bila izokrenuta, da su mu važne i vrijedne bile nevažne i bezvrijedne stvari, da se pasivno prepuštao društvenim običajima i modelima ne dovodeći ih ni u jednom trenutku u pitanje. A treba li se u njegovim godinama čovjek pripremati samo za umiranje ili možda postoji i neki novi početak, neki novi život?

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Edo Popović Read More »

Robert Međurečan

Autor

Robert Međurečan

Robert Međurečan rođen je 1969. u Zagrebu. Njegov prvi roman, drski antiratni pamflet „Prodajem odličja, prvi vlasnik“ (2008.) bio je nominiran u svim natječajima za knjigu godine. Drugi roman, „Kad jaganjci utihnu u Zdihovu“ (2011.), literarno nastavlja obračun s devijacijama iz bliske prošlosti. Treći roman, „Krletka za glinenog goluba“ (2019.), zatvara svojevrsnu trilogiju o našim posrnućima u trenutku dok naši nogometaši haraju Svjetskim prvenstvom. Piše drame, scenarije, svira, sklada pjesme za sitne novce. Lako se rasplače na ciganske romanse. Priučeni dešnjak, lijevi volej mu je još uvijek razarajući. Živi i radi u Zagrebu.

★★★★★

DOMOVINA TO GO

Nakladnik: Sandorf

“Šimun Nikolić, nezaposleni profesor hrvatskoga jezika, razočaran u hrvatsko pravosuđe i ekonomiju, odluči otići raditi u Münchenu kao bauštelac, ne bi li prikupio novac za ponovno pokretanje sudskog spora povodom prometne nesreće u kojoj su mu stradali žena i dijete. Smjestit će ga našijenci u zgradu, kafkijanski limb, gdje žive došljaci svih nacija, živu vrevu jezika i nevolja, a uskoro će zaredati i ubojstva i Šimun će se naći usred kriminalističke istrage u kojoj su svi stanovnici hotela sumnjivi, što pojačava njihove strahove koje nose sa sobom iz zavičaja.

„Domovina to go“ Roberta Međurečana je dijelom i epistolarni roman, jer Šimun piše pisma nerođenoj kćeri, a pri rekonstrukciji stare zgrade nalazi pisma koja je 30-ih Jakob pisao zaručnici Izabeli, koja pak uznemirujuće podsjećaju na suvremenu političku radikalizaciju. Tako uz fabulu koja primora čitatelja da, baš kao i Šimun, drži oči širom otvorene, autor predstavlja galeriju likova i trauma, preispituje europski identitet, multikulturalno društvo, bolan i neizvjestan proces „melting pota“, pripovijeda o klicama terorizma i pribojava se rata u Europi … koji je u međuvremenu počeo.”

Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Robert Međurečan Read More »

Robert Perišić

Autor

Robert Perišić

Robert Perišić (Split, 1969.) autor je sedam knjiga, prevođen u brojnim europskim državama i SAD-u, nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njegov roman „Naš čovjek na terenu“ bio je hit u Hrvatskoj, dobitnik nagrada Jutarnjeg lista za najbolju prozu i „Literaturpreis der Steiermärkischen Sparkasse“ (Graz), ali i kao književno otkriće za američku publiku i kritičare je uvrštavan na liste prijevoda i knjiga godine 2013. u SAD-u.

Živi u Zagrebu kao samostalni autor.

★★★★★

BROD ZA ISSU

Robert Perišić Read More »

Mila Elegović

Autorica

Mila Elegović

Mila Elegović poznata je hrvatska glumica, voditeljica i pjevačica rođena u Zagrebu 1970. godine. Završila je Akademiju dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Svoju je profesionalnu glumačku struku usavršavala u Beču na “Hochschule für Musik und darstellende Kunst” na odjelu za mjuzikl, ali i u Londonu na “Guilford School od Acting” i “Royal Academy of Music”. Radila je i na radiju te je tako ostvarila brojne uloge u radio-dramama na Dramskom programu Hrvatskog radija, ali i u Dječjem programu “Pričama za laku noć”. Mila se okušala i u glazbenim vodama te je 2014. godine izdala album “Kradljivica srca”. Za svoja glumačka postignuća dobila je brojne nagrade. “Zašto ptice pjevaju” prva joj je autorska slikovnica.

★★★★★

ZAŠTO PTICE PJEVAJU

Nakladnik: Profil

Prva objavljena slikovnica glumice i pjevačice Mile Elegović, koja govori o radosti i ljepoti življenja.
Djevojčica Nina obožava ptičice, uvijek im pomaže, hrani ih i pazi na njih, a voljela bi i sama imati krila pa s drugom djecom letjeti. Najviše od svega željela bi znati zašto ptice pjevaju. No tu tajnu ptice ne žele tek tako otkriti. Budući da im je Nina draga i znajući koliko svima pomaže, odluče na ptičjem saboru raspraviti mogu li tu tajnu povjeriti ljudima.

Kako je Nina doznala najveću ptičju tajnu, veliki i mali čitatelji otkrit će u ovoj divnoj slikovnici.


Pisana u stihu ova slikovnica otkriva novu dimenziju umjetnice Mile Elegović koja u njoj slavi radost življenja, ljubav i poštovanje prema prirodi, a ilustrirala ju je mlada hrvatska ilustratorica Ana Despot.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Mila Elegović Read More »

Petra Matić

Prevoditeljica

Petra Matić

Petra Matić rođena je 1978. godine. Diplomirala je engleski i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. godine kao samostalna prevoditeljica bavi se audiovizualnim i književnim prevođenjem. Od rujna 2010. godine članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca u čijem je Upravnom odboru djelovala od 2012. do 2014. Prevodilačku karijeru započela je na HRT-u, a dosad je za razne medijske kuće u Hrvatskoj i inozemstvu prevela više od četiristo igranih filmova, stotinjak dokumentaraca, na desetke igranih serija te ima pedesetak književnih naslova objavljenih u Algoritmu, Školskoj knjizi, Meandru, Profilu, ArTresoru, Bookglobeu, Fibri i drugim nakladničkim kućama. Od književnosti najviše prevodi grafičke romane, među kojima se mogu izdvojiti „Brodeckov izvještaj“ Manua Larceneta, „Družina od sumraka“ Françoisa Bourgeona, „Stranci u raju“ Terryja Moorea, „Berlin“ Jasona Lutesa i „Scott Pilgrim“ Bryana Leeja O’Malleyja. Od 2017. godine djeluje kao članica Upravnog odbora Društva hrvatskih audiovizualnih prevodilaca, a 2018. postaje članica Upravnog odbora AVT-Europea, krovne udruge europskih audiovizualnih prevodilaca. Osnivačica je internetskog rječnika hrvatskog žargona Žargonaut www.zargonaut.com.

★★★★★

SNJEGOLOMAC

Snjegolomac (Transperceneige) jedan je od najvažnijih serijala znanstvenofantastičnih stripova u povijesti, nastao po originalnoj ideji Jacquesa Loba o svijetu nakon atmosferske apokalipse. Preživjeli sretnici – ili možda nesretnici – život provode u vlaku koji bez voznoga reda i odredišta juri kroz snježna prostranstva, a svako kočenje njegove putnike može odvesti u smrt. Naravno, čak ni nestanak svijeta kakav danas poznajemo nije utjecao na ljudske osobine pa tako i u ovome vlaku postoje prednji, zlatni vagoni za elitu, i stražnji, napučeni „repašima“ koji povremenim pobunama nastoje bar donekle popraviti svoju nezavidnu situaciju.

A kada se perpetuum mobile poremeti i vlak počne usporavati, nameće se tek jedno jedino pitanje: gdje je nestala savjest?Prvi put u hrvatskom prijevodu i to u svojoj integralnoj verziji, kultni Snjegolomac obuhvaća tri originalna albuma: Snjegolomac (Lob/Rochette, 1984.), Mjernik (Legrand/Rochette, 1999.) i Prelazak (Legrand/Rochette, 2000.).

Prema serijalu koji i godinama nakon nastanka nije izgubio na relevantnosti, korejski režiser Bong Joon Ho snimio je 2013. film, a od 2020. emitira se i istoimena serija. Fascinantni svijet stripa Jacquesa Loba, Marca Rochettea i Benjamina Legranda kritika je ukratko opisala ovako: Pozor, novi čitatelju: putovanje je dugo, ali se isplati!

Snjegolomac
Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Petra Matić Read More »

Gordan Nuhanović

Autor

Gordan Nuhanović

Gordan Nuhanović rođen je 1968. u Vinkovcima. Devedesetih je radio kao novinar u Globusu, Slobodnoj Dalmaciji, Danasu i Jutarnjem listu. Priče su mu prevedene na više stranih jezika i uvrštene u domaće i inozemne antologije, a izbor pod naslovom Survival League objavljen je u SAD-u. Napisao je monodramu Što to ljudi govore iliti buka (2004.), koju je izvodio glumac Slavko Brankov. Trenutačno živi i radi u Zagrebu. Objavio je knjige: Liga za opstanak (zbirka priča, 2001., 2002., 2005., 2011.), Bitka za svakog čovjeka (zbirka priča, 2003., 2013.), Posljednji dani panka (roman, 2006.), Vjerojatno zauvijek (roman, 2009.), Agenti kulture (roman, 2013.), Šale su ostale kod kuće: putopisne priče iz zemalja bivšeg SSSR-a (2013.) i Piknik u stepi: priče s putovanja po bivšem Sovjetskom Savezu (2016.). Zbirka priča Liga za opstanak uvrštena je među pet najboljih proznih knjiga 2001. u izboru Jutarnjeg lista te je nagrađena nagradom Josip i Ivan Kozarac za prvijenac i nagradom Slavić DHK-a za najbolju prvu knjigu.

★★★★★

ZAVOD ZA APATIJU

Nakladnik: Ljevak

Novi roman cijenjenoga i nagrađivanoga hrvatskog pisca Gordana Nuhanovića Zavod za apatiju iznimno je uspio spoj distopijskoga žanra i društveno-političke satire prvoga reda. U središtu radnje pojava je epidemije apatije u istočnim dijelovima Hrvatske, tzv. pasivnim krajevima. Službene institucije države osnivaju zavod koji bi trebao znanstveno i terapeutski odgovoriti na tu masovnu društveno-medicinsku krizu nastalu višedesetljetnom političkom nebrigom. Ali, kako to obično biva ondje gdje vlada brak nezdrave ambicije i nesposobnosti, pridjevke „znanstveno” i „terapeutski” zamjenjuje „represivno” i „birokratski”…

Autor se majstorski koristi humorom i groteskom kako bi ukazao na sav apsurd domaće stvarnosti koja pojedince osuđene na „nemogućnost djelovanja” dovodi do ruba. Pritom se parodiraju isprazni terapeutski postupci, različiti koncepti samopomoći, suvremeni kult lakih rješenja, ali i onaj tako čest tip lažnih proroka koji nam navodno otkrivaju pravu istinu koja stoji iza svega. Takvim svojim stilsko motivskim probirima ovaj duhoviti i (auto)ironični roman čitatelja ostavlja u svojevrsnoj katalepsiji, razapetoga između apatije i „carstva urote” Timothyja Melleyja, ali isto tako i u sigurnim rukama književne vrijednosti.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Gordan Nuhanović Read More »

Jurica Pavičić

Autor

Jurica Pavičić

Jurica Pavičić rođen je 1965. u Splitu gdje i danas živi. Od 1989. radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina, a od 2000. novinar je i kolumnist Jutarnjeg lista. Dobitnik je najznačajnijih hrvatskih priznanja za novinarstvo i filmsku kritiku. Autor je i više publicističkih knjiga. Kao književnik debitirao je romanom „Ovce od gipsa“, po kojem je snimljen i film u režiji Vinka Brešana. Uslijedili su romani „Nedjeljni prijatelj“, „Minuta 88“, „Kuća njene majke“, „Crvenkapica“, „Žena s drugog kata“, „Crvena voda“ i „Prometejev sin“; zbirke priča „Patrola na cesti“ i „Brod u dvorištu“ te zbirka izabranih priča „Skupljač zmija“. Po priči „Patrola na cesti“ snimljena je i nagrađivana kriminalistička miniserija u režiji Zvonimira Jurića. Kratke priče i romani Jurice Pavičića prevedeni su na više jezika. Roman „Crvena voda“ osvojio je nagrade „Fric“ i „Ksaver Šandor Gjalski“ te doživio iznimnu recepciju u Francuskoj gdje je 2021. osvojio više nagrada među kojima su i nagrade „Grand Prix de Littérature Policière“ za najbolji strani krimić i „Le Point du Polar européen“ za najbolji kriminalistički roman europskog autora, napisan na francuskom ili preveden na francuski jezik.

★★★★★

MATER DOLOROSA

Nakladnik: Stilus

U ranu jesen 2022. Split polako ispraća posljednje turiste pripremajući se za zimsku hibernaciju. Mlada Ines Runjić sprema se za nedjeljnu smjenu na recepciji hotela u centru grada. Njezina majka Katja obavlja kućanske poslove uznemirena zbog susjeda koji je prisvojio zajednički prostor svih stanara i počinje ga pretvarati u vlastiti apartman. Policajac Zvone Carev žuri pak u napuštenu tvornicu zbog vijesti o pronađenom tijelu. Neće proći dugo dok se ne dozna da je riječ o tijelu sedamnaestogodišnje Viktorije Zebe, kćeri jedinici iz ugledne obitelji. I dok policija, pritisnuta bijesom javnosti, medija, ali i moćnih poznanika obitelji Zeba, užurbano pokušava privesti počinitelja, sudbine dotad međusobno nepoznatih ljudi zauvijek će se ispreplesti…

„Mater Dolorosa“ željno je iščekivan novi roman Jurice Pavičića. Odličan krimić o tome što smo spremni žrtvovati kako bismo zaštitili one koje volimo, ali i neumitnim posljedicama takvih odluka.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★

TRI KUĆE, TRI PRIJATELJA

Nakladnik: Profil

Slikovnica Jurice Pavičića Tri kuće, tri prijatelja odvija se, sigurno pogađate, u Splitu, ali možda bi to mogla biti bilo koja ulica u bilo kojem gradu. U njoj žive trojica dječaka: Serđo, Toma i Roko. Toma je Serđov najbolji prijatelj, a Roko Tomin. Pitate se kako to? E pa ovako: Serđo se voli igrati s Tomom jer je velik, zna sve o nosačima aviona i dinosaurima, o rimskim centurionima i vitezovima iz srednjeg vijeka, a u njegovom se vrtu mogu igrati što god požele. Tomin je najbolji prijatelj Roko jer je velik, zna sve o kompjutorskim igricama i tajnim putevima do školskog krova, a i osmaši sa zidića ga uvijek pozdravljaju i u njegovom vrtu nikad ne moraju pospremati. A onda jednoga dana Roko upada u nevolju. Hoće li mu Toma pomoći?

Prvu slikovnicu Jurice Pavičića fenomenalno je ilustrirala Klara Rusan.

Jurica Pavičić Read More »

Marko Pogačar

Autor

Marko Pogačar

Marko Pogačar rođen je 1984. godine u Splitu. Objavio je petnaest pjesničkih, proznih i esejističkih knjiga, te jednu dječju. Priredio je antologije Hrvatska mlada lirika 2014. i The edge of a page: young poetry in Croatia (2019). Bio je urednik u Zarezu i Quorumu, sada suuređuje portal Kritika-HDP. Bio je stipendist fondacija Civitella Ranieri, Passa Porta, Milo Dor, Literarische Colloquium Berlin, Récollets-Paris, Poeteka Tirana, Landis & Gyr, DAAD Berliner Künstlerprogramm itd. Predsjednik je Goranovog proljeća. Nagrađivan je hrvatskim i međunarodnim nagradama za poeziju, prozu i esejistiku. Knjige su mu prevedene na desetak, a tekstovi na više od trideset jezika.

★★★★★

PRVA DETEKTIVSKA AGENCIJA ZA PRAĆANJE PTICA

Nakladnik: Oaza Book

Prva detektivska agencija za praćenje ptica priča je o sijamskoj mački Milici, autsajderici među domaćim mačkama u vrućem mediteranskom gradu. Odrasla na detektivskim noir-filmovima, Milica odluči otvoriti detektivsku agenciju, specijaliziranu za velike ptice u nevolji. Nesebično i predano pomažući albatrosima i kakaduima, bjeloglavim supovima, pelikanima i plamencima, Milica uči o dalekom i nepoznatom svijetu, i njegovim neobičnim stanovnicima. Zatim i sama odluči otići od kuće, obgrliti svijet objema šapama.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

★★★★★

ADOLFOVE UŠI

Nakladnik: Buybook

Marko Pogačar je svoj Berlinski dnevnik pisao u toku 2021. godine. Ovo je rukopis prije svega o sebi, o vlastitoj povezanosti s gradom, ali i o sadašnjosti i prošlosti Berlina, a to onda znači o smrti koja se upisuje u historiju grada koji je više od drugih srastao s imenima svojih mrtvih. Knjiga o smrti, o tabuu smrti u našoj kulturi (U nas južnjake bez zemlje je, čini mi se, još od djetinjstva usađen duboki zazor od groblja) .U knjizi se, između ostalog, pojavljuje reference na Kafkine Dnevnike, ali je duhu ovog rukopisa bliži Walter Benjamin, onaj njegov dar da se refleksivnost nadopunjuje intenzivnim slikama iz vanjskog svijeta, a to su one rečenice u kojima je prisutan spoj pjesnika i filozofa. 

Jednom je Boris Buden rekao: Viđam Marka Pogačara u Berlinu, on prirodno ide uz taj grad. I zaista se to u knjizi potvrđuje.

Nije ovo rukopis koji je pisao oduševljeni posjetilac Berlina, Pogačar je ovdje domaći, on opisuje grad kao izabrano mjestu, za koji ipak ne vezuje osjećaj doma, zato što je izmještenost i bezdomnost njegovo jedino prirodno stanje. Adolfove uši, dakle, nije pisao turist ili stranac, već neko ko je srastao s Berlinom. Ali se onda, u ogledalu izabranog grada pojavljuje i Pogačarev Split, sjećanje na djetinjstvo, podstaknuto ličim gubitkom, smrt bliske osobe kojim se ovaj rukopis zatvara. U pitanju je jedinstvena knjiga pisana u drugoj pandemijskoj godini, posredno obilježena tim stanjem izolacije i mirovanja.

Semezdin Mehmedinović

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Marko Pogačar Read More »