Author name: vedrana.radic

Vikend na Vrisku: emigrantske priče, suvremena europska poezija i najiščekivaniji domaći romani

Vikend na 15. Vrisku donosi projekciju hit-filma, dva programa za najmlađe, čak jedanaest večernjih književnih programa te dodjelu nagrade za književnost na društvenim mrežama!

U petak, 16. rujna dan započinjemo „Vrisak Juniorom“ u Dječjoj kući, na kojem Ivana Žderić s Milom Elegović razgovara o slikovnici Zašto ptice pjevaju (Profil, 2022.). Pisana u stihu, ova slikovnica slavi radost življenja, ljubav i poštovanje prema prirodi.

Na programu „Vrisak Cinema“ u 18 sati u Art-kinu predstavljamo film „Ljeto kada sam naučila letjeti“ redatelja Radivoja Andrića, koji je osvojio srca malih i velikih u kinima diljem regije. Film prati jedno hvarsko ljeto dvanaestogodišnje Sofije i njenu nezaboravnu avanturu.

Književne promocije, razgovori i paneli u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti započinju također u 18 sati „Emigrantskim pričama“, na kojim Ena Katarina Haler sa Srđanom Gavrilovićem razgovara o knjizi priča Nemoj ići u Anderlecht (V.B.Z., 2022.) te Zoranom Žmirićem o romanu Hotel Wartburg (Fraktura, 2022.). Emigrantske priče nastavljamo u 21 sat razgovorom Davora Mandića i Roberta Međurečana o Međurečanovom romanu Domovina to go (Sandorf, 2022.).

Sve ove knjige na različite načine, iz perspektive drugačijih pripovjedača i drugih država, promatraju poziciju emigranta, pišu o onome što nova zemlja pojedincu donosi, a što on odnosi iz države koju ostavlja iza sebe.

U 19 sati „U fokusu“ predstavljamo književnika Karla Rühmanna, kojeg domaća publika najbolje poznaje po romanu Pikule ciglene boje (V.B.Z., 2020.). Na ovogodišnjem Vrisku Rühmann u razgovoru s Nikolom Petkovićem predstavlja svoj novu knjigu Heroj (V.B.Z., 2022.), švicarski roman o ratu u bivšoj Jugoslaviji u prijevodu Dalibora Jolera.

Na programu „Knjiga ispod čekića“ u 20 sati promoviramo novi romani Ivice Ivaniševića Kao pakao (V.B.Z., 2022.). O čovjeku koji je nezadovoljan tretmanom u raju, Ivanišević razgovara s Dunjom Matić.

Posljednji ovogodišnji program „Vrisak Junior“ održat će se u subotu, 17. rujna u 11 sati u Dječjoj kući u art-kvart „Benčić“. Marko Pogačar predstavit će svoju slikovnicu Prva detektivska agencija za praćenje ptica (Oaza Book, 2021.) i osebujan život jedne posebne detektivke, sijamske mačke Milice.

S Pogačarom se družimo i u 18 sati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, gdje s Damirom Šodanom razgovara o zbrci Ima li pjesnika u Monte Carlu: Antologija suvremene europske poezije (Hrvatski P.E.N. centar, 2022.). „Antologija suvremenog europskog pjesništva“ Damira Šodana uzela si je u zadatak predstaviti svu raznolikost europske poezije početkom 21. stoljeća, a koja se itekako dobro sjeća 20. stoljeća, svih raznolikih poetičkih previranja, političkih prevrata i individualnih preispitivanja.

Program „Knjiga ispod čekića“ u 19:00 donosi razgovor o novom romana Vuka Perišića, a u 20 pretpremijeru novog romana Roberta Perišića. U romanu „Signali i svjetionici“ (Fraktura, 2022.), Vuk Perišić pripovijeda priču o jednom običnom, tzv. malom čovjeku, o njegovoj sudbini koja se sasvim slučajno ispreplela s onom Josipa Broza, o introvertu zaljubljenom u vlakove. Razgovor vodi urednik Seid Serdarević.    

Marko Pogačar u razgovoru s Robertom Perišićem, otkrit će nam više o dugoiščekivanom romanu „Brod za Issu“, koji uskoro izlazi u izdanju Sandorfa.

Udruga Kultipraktik i ove je godine raspisala natječaj za dodjelu Nagrade „Post scriptum“ za književnost na društvenim mrežama. U finale je ušlo šest autora i autorica, a pobjednika ili pobjednicu proglasit će Kruno Lokotar i Vanda Petanjek u 21 sat na Vrisku!

Posljednjeg dana 15. Vriska, u nedjelju, 18. rujna u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti predstavljamo knjige četvero sjajnih domaćih autorica i autora.

U 18:00 „U fokusu“ Edo Popović predstavlja roman Kako sam brojio ružičaste robote (OceanMore, 2021.), knjigu koja prati šezdesetogodišnjaka koji nakon obiteljskog i profesionalnog sloma i teške bolesti bespoštedno preispituje svoj dotadašnji život. 

U 19:00 „ispod čekića“ dolazi nam novi roman Olje Savičević Ivančević Ljeta s Marijom (Fraktura, 2022.), u kojem je autorica ispisala suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Marko Pogačar moderira razgovore o oba romana.

U 20:00 urednik Seid Serdarević i autorica Marija Andrijašević predstavljaju roman koji je osvojio ovogodišnju Književnu nagradu tportala za najbolji roman. Zemlja bez sutona (Fraktura, 2021.) intiman je prikaz Dalmatinske zagore, odnosa oca i kćeri, a život sa stranica knjige šiba doživljaje i osjećaje guste i miomirisne kao što je i dalmatinska vegetacija.

15. Vrisak zatvaramo razgovorom o knjizi Trg slobode Nenada Rizvanovića (Multimedijalni institut i Savez bošnjačkih asocijacija Hrvatske, 2022.). O knjizi koju možemo čitati kao ljubavno pismo rodnom Osijeku, autor razgovara s Tomislavom Brlekom.

Ulaz na sve programe je slobodan, a nakon večernjih programa, svake večeri Vrisak seli na druženje u kultni riječki Book caffe Dnevni Boravak.

Provedite vikend uz najbolju književnu feštu!


Image
Image

Vikend na Vrisku: emigrantske priče, suvremena europska poezija i najiščekivaniji domaći romani Read More »

Srijeda i četvrtak na 15. Vrisku – od klimatske fikcije do mostarskih priča

Srijeda i četvrtak na ovogodišnjem Vrisku donose nam osam raznolikih književnih i jedan filmski program, uz neizostavno kasnovečernje druženje u Book caffeu Dnevni Boravak!

U srijedu, 14. rujna u 11 sati nastavljamo s programom za najmlađe, „Vrisak Juniorom“ u Dječjoj kući u art-kvartu „Benčić“ u RIjeci, gdje urednica Sandra Karić i stručnjak za klimatske promjene Matija Eppert razgovaraju o edukativnom stripu Olea Mathisomena Što se to događa s klimom (Indigo knjiga, 2021.).

U ovom stripu glavni likovi putuju izmišljenim prijevoznim sredstvom Nautom, kroz vodu i zrak, diljem svijeta, ali i unatrag kroz vrijeme, do dinosaura i Vikinga. Na tom putovanju Jenny i Ole susreću životinje, ptice i ribe koje im govore kako globalno zagrijavanje utječe na njihove životne uvjete te izbliza promatraju njegove dramatične posljedice.

U 18 sati selimo na večernje programe u Muzej moderne i suvremene umjetnosti, a program započinje „Mostarskim pričama“, na kojima Ena Katarina Haler razgovara s dvije suvremene mostarske književnice o njihovim novim naslovima: Senka Marić u romanu Gravitacije (V.B.Z., 2022.) prati tri generacije žena u jednoj obitelji, unuku i njene potpuno različite bake, a Magdalena Blažević u romanu U kasno ljeto (Fraktura, 2022.), iz perspektive ubijene djevojčice stvara univerzalnu priču koja nadilazi jedan rat i postaje himna protiv ratovanja i ubojstava.

U 19 sati na programu „Književnost koja uključuje“ gostuje švedska autorica Moa Romanova, koja je za svoj strip Čudakinja dobila Eisnerovu nagradu 2021. za najbolji strip preveden na engleski jezik. O stripu koji bez cenzure progovara o problemima mladih s mentalnim zdravljem, nejednakoj dinamici u odnosima i celebrity-kulturi, s autoricom razgovaraju prevoditeljica Željka Černok i moderator Vladimir Šagadin.

Na programu „Knjiga ispod čekića“, o novom romanu Jurice Pavičića Mater Dolorosa (Stilus knjiga, 2022.) razgovaraju autor i Adriana Piteša. Riječ je o mediteranskom noir-romanu jednog od najnagrađivanijih i najčitanijih domaćih pisaca, koji donosi priču o ubojstvu kćeri jedinice jedne ugledne splitske obitelji, ali i životu stanovnika ovog grada nakon ljetnog blještavila.

Srijedu na Vrisku završavamo promocijom prvog romana Sane Perić Monáda (Multimedijalni institut/EPK Rijeka, 2020.), u kojem autorica promišlja teme poput tjelesnosti, ženskosti, ljubavi, rada, odnosa i smisla života. O romanu s autoricom razgovara Saša Stanić


U četvrtak, 15. rujna dan započinjemo „Vrisak Juniorom“: u 11 sati pisac Jurica Pavičić i urednica Ivana Žderić razgovaraju o njegovoj prvoj ilustriranoj knjizi za djecu Tri kuće, tri prijatelja (Profil, 2022.). Kako se naš poznati književnik snalazi u svijetu dječje književnosti i tko su tri prijatelja iz njegove nove slikovnice, saznajte u Dječjoj kući!

Nakon književnosti za najmlađe, vrijeme je za „Studentski Vrisak“: točno u podne u V.B.Z.-ovoj knjižari u art-kvartu „Benčić“ održava se tribina o klimatskoj fikciji, na kojoj, uz studente i studentice kroatistike Filozofskog fakulteta u Rijeci, sudjeluju pisac Pavao Pavličić te profesori David Čarapina, Dejan Durić i Mario Kolar. U jednom od svojih brojnih hit-trilera „Hladna fronta“ (Mozaik knjiga, 2016.), Pavličić isprepliće povijesna zbivanja i zanimljivu zagrebačku obitelj meteoropata.

Večernji program 15. Vriska u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti započinje u 18 sati „Dnevničkim pričama“ na kojima predstavljamo tri knjige dnevničkih zapisa objavljenih u izdavačkoj kući Buybook pod uredničkim okom i perom Semezdina Mehmedinovića. Crveni kofer je dnevnik u kojem Lana Bastašić opisuje nekoliko mjeseci provedenih u Zürichu  2021. godine, ali između korica ove knjige stao je cijeli jedan život. Ili – kako Lana s pravom kaže – nekoliko „paralelnih života“. Marko Pogačar u knjizi Adolfove uši piše o svom životu u Berlinu, o povezanosti s gradom, ali i o sadašnjosti i prošlosti Berlina, grada sraslog s imenima svojih mrtvih, dok Almin Kaplan u knjizi Kućni ljudi opisuje svakodnevni život svoje porodice okupljene oko kuće u Dubravama kod Stoca.

U posebnom programu „Književnost piše zeleno“ predstavljamo Snjegolomca, jednog od najvažnijih serijala znanstvenofantastičnih stripova u povijesti, koji je nastao prema originalnoj ideji Jacquesa Loba o svijetu nakon atmosferske apokalipse. Prvi put u hrvatskom prijevodu Petre Matić i to u svojoj integralnoj verziji, kultni „Snjegolomac“ obuhvaća tri originalna albuma: „Snjegolomac“, „Mjernik“ i „Prelazak“. O stripovima na Vrisku u četvrtak u 19 sati razgovaraju jedan od autora stripa, Benjamin Legrand, Iva Karabaić i Vladimir Šagadin.

U Programskoj cjelini „Knjiga ispod čekića“ u 20 sati predstavljamo prozu Dunje Matić, koja s Enverom Krivcem razgovara o svom novom romanu Mirovanje (V.B.Z, 2022.), smještenom u pandemijsku Rijeku. Program u MMSU-u zatvaramo u 21 sat promocijom knjige Sablasti tranzicije Ankice Čakardić (Jesenski i Turk, EPK Rijeka, 2019.), koja će s Hanom Samaržijom pričati o nastanku kapitalizma i knjizi koja predstavlja spoj socijalne filozofije, društvene teorije i povijesti.

Uz književni program, u četvrtak u 20:30 na programu „Vrisak Cinema“ u Art-kinu održat će se projekcija filma „Snjegolomac“, postapokaliptičnog klimatskog SF-a redatelja Bong Joon Hoa iz 2013. godine prema istoimenom stripu s Chrisom Evansom, Song Kang-hoom i Tildom Swinton u glavnim ulogama.

Svi programi su besplatni, vidimo se na četvrtom i petom danu 15. Vriska!


 

 

Image
Image

Srijeda i četvrtak na 15. Vrisku – od klimatske fikcije do mostarskih priča Read More »

Ponedjeljak i utorak na 15. Vrisku donose domaće i regionalne književne poslastice i Ginsberga na čakavici

Nakon svečanog otvorenja 15. Vriska, na kojem je Dragan Jurak proglašen ovogodišnjim pobjednikom V.B.Z.-ovog književnog natječaja za najbolji neobjavljeni roman, Vrisak nastavlja s bogatim književnim i kulturnim programom!

U ponedjeljak, 12. rujna kreće dječji program za najmlađe čitatelje „Vrisak Junior“ –  u 11 sati u Dječjoj kući prva autorica koja će predstaviti svoj rad riječkim mališanima je književnica Sanja Pilić. U razgovoru s Aleksandrom Stellom Škec, Pilić promovira svoju novu slikovnicu „Hoću biti velik!“ (V.B.Z., 2022.), priču o zbunjenom dječaku koji silno želi biti velik kako bi mogao raditi sve tajnovite, uzbudljive i zanimljive stvari, koju je maštovito i zabavno ilustrirala Željka Mezić.

U 11:30 u V.B.Z.-ovoj knjižari u art-kvartu „Benčić“ Dragan Jurak potpisivat će pobjednički roman „Peleov priručnik“, slojevitu posvetu čitanju kao profesiji, hobiju i iznad svega strasti.

Program nastavljamo točno u podne također u V.B.Z.-ovoj knjižari, gdje, u sklopu programa „Književnost koja uključuje“, razgovaramo o prevođenju književnih djela s hrvatskog na strane jezike sa Susan Curtis, urednicom i osnivačicom londonske izdavačke kuće „Istros Books“  te književnikom Ivicom Prtenjačom.

Večernji program, koji svaki dan od 18 sati organiziramo u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u art-kvartu „Benčić“, mogu pratiti i svi oni koji nisu mogli doći na Vrisak u Rijeku – program će biti dostupan uživo na YouTube kanalu V.B.Z.-a i Facebook stranici Vriska.

U ponedjeljak u 18 sati promoviramo roman „Štakori“ (Beletra, 2022.) Jana Bolića, kriminalističku priču smještenu upravo u Rijeku, koja govori o riječkom podzemlju u kojem caruju makroi, dileri i korumpirani policajci. Autor o romanu razgovara s književnikom i novinarom Davorom Mandićem.

„Knjiga ispod čekića“ program je ovogodišnjeg Vriska na kojem predstavljamo novitete domaćih autorica i autora, a prvi je na redu Ivica Prtenjača, koji s Vladom Simcichem Vavom i Zoranom Žmirićem u 19 sati razgovara o svojoj novoj knjizi priča „Kino sloga“ (V.B.Z., 2022.). „Kino Sloga“ vraća nas u riječke sedamdesete i osamdesete i jedno drugačije djetinstvo.

U 20 sati na programu „U fokusu“ Velimir Visković u razgovoru s Nikolom Petkovićem predstavlja knjigu lateralnih zapisa „O drugima, o sebi: autobiografsko-memoarski zapisi“ (Naklada Ljevak, 2022.), a u 21 sat Dunja Matić i Gordan Nuhanović razgovaraju o Nuhanovićevom romanu „Zavod za apatiju“, vještom spoju distopijskoga žanra i društveno-političke satire.

Svaku večer, nakon završetka programa, festivalski tim i gosti čekaju vas u Book caffeu „Dnevni Boravak“ u Ciottinoj 12a u Rijeci!

Utorak na Vrisku započinjemo u 11 u Dječjoj kući, gdje Melita Rundek upoznaje male čitatelje sa zabavnim i vrckavim mačkom u slikovnici „Darmar, Maki je car!“ (V.B.Z., 2022.), a nastavljamo od 18 sati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti na četiri sjajna književna programa.

Prvi je promocija romana „Novi kraj“ (Disput, 2022.) Đurđice Čilić , knjige fragmentarne kompozicije koja može biti čitana i kao zbirka stotinjak priča uvezana prisutnošću nekoliko istih likova. Autorica o romanu razgovara s Dunjom Matić.

Program nastavljamo u 19 sati promocijom novog romana Vedrane Rudan „Doživotna robija“ (V.B.Z., 2022.), na kojoj s autoricom razgovara urednica Jadranka Pintarić. Nakon šest godina Vedrana Rudanima novi roman, oštar i provokativan, kao što nas je navikla, ali i drukčiji, tiši i melankoličniji od dosadašnjih, psihološki iznijansiran i slojevit.

U 20 sati, u sklopu programske cjeline „U fokusu“, urednik i izdavač Ivan Sršen predstavlja regionalnu zvijezdu, autora Srđana Valjarevića i njegovu novu knjigu „Fric i Dobrila“ (Laguna, 2021.). Priča je to o prosječnoj, a ipak neobičnoj i zabavnoj obitelji, koja je zapravo duhovit uvid u srpske i balkanske prilike posije raspada, ratova, tranzicije i prilagođavanja na „novo normalno“.

Književni utorak na Vrisku završavamo razgovorom autorice Fride Šarar i urednika Drage Glamuzine o novoj zbirci pjesama „Udaljena jednu stvarnost odavde“ (V.B.Z., 2022.) u kojoj je Šarar prikupila pjesme pisane zadnjih 25 godina.

U 22 sata u Book Caffeu „Dnevni Boravak“ očekuje nas muzička premijera – prva javna izvedba prijevoda kultne poeme Allena Ginseberga „Howl“ na čakavski u izvedbi Vedrana Ružića i Nikole Petkovića.

Ulaz na sve programe je besplatan.

Image
Image

Ponedjeljak i utorak na 15. Vrisku donose domaće i regionalne književne poslastice i Ginsberga na čakavici Read More »

Kritičaru Draganu Juraku V.B.Z.-ova književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman 📍

Na svečanom otvorenju 15. Vriska – riječkog sajma knjiga i festivala autora u dvorištu art-kvarta „Benčić“ proglašen je ovogodišnji pobjednik V.B.Z.-ove književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman. 

U konkurenciji od 92 žanrovski i tematski, ali i kvalitativno, raznorodna rukopisa, koliko ih je ove godine prispjelo na natječaj, bilo je iznimno teško odabrati najbolji, naglasila je predsjednica žirija Jagna Pogačnik. U drugom krugu selekcije članovi žirija Strahimir Primorac, Jagna Pogačnik, Mile StojićDrago Glamuzina i Vanja Kulaš među 10 polufinalista odabrali su pet finalista koji se svojom kvalitetom i originalnošću izdvajaju od ostalih. To su:

šifra: SEVILLA 1003; roman: Cijeli dan kiši u Zagrebu

šifra: HOLI! HOLI! HOLI!; roman: BIBLIOFILIJA

šifra: Pričat ćete o tome do kraja života; roman: IZOLACIJA

šifra: A183914; roman: MISTERIJ GENOMA

šifra: BLACK FLAG; roman: DNEVNIK JEDNE NULE

Nagrađeni je rukopis, kako saznajemo nakon razotkrivanja njegove šifre, romaneskni debi, odnosno prvi autorov otvoreni iskorak u fikcijsku prozu. Dobitnik ovogodišnje nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman svoj je rukopis na natječaj poslao pod šifrom HOLI! HOLI! HOLI! s naslovom BIBLIOFILIJA, a autor i dobitnik nagrade je filmski i književni kritičar Dragan Jurak.

V.B.Z. je roman objavio pod naslovom Peleov priručnik, a riječ je o tekstu koji je slojevita posveta čitanju kao profesiji, hobiju i iznad svega strasti, knjiški spomenik knjizi. Ova postmodernistička slagalica citata, referenci, lažnih tragova i interpretacija bez konačnoga rješenja ipak je duboko uronjena u takozvani stvarni život, svakidašnjicu koja presudno određuje čitatelja i njegovu potragu za, ne uvijek jednoznačnim, odgovorima. 

Roman prati neimenovanog književnog kritičara kojem poštom pristigne nenaslovljena knjiga. Bijelih korica, bez imena autora ili informacija o izdavaču. Tek na trećoj stranici stoji tajnovito: zapisnik uhođenja, prisluškivani razgovori, presretnuta elektronska korespondencija, hakirani hardovi, i drugi materijali, a autor kojemu je tekst pripisan – svakom tko je ikada čuo za nogomet odmah je jasno – misteriju samo produbljuje. Njegovo ime ni manje je ni više no Eusébio Armando Batistuta Pelé. Književni kritičar učas postaje književni detektiv, a bijela knjižica opsesija koja na niz načina izmijeni njegov život.

Dragan Jurak (Zagreb, 1967.), filmski je i književni kritičar QuorumaNovosti, Nedjeljne DalmacijeFeral TribuneaJutarnjeg listaHRT-a iportala Moderna vremena. Objavio je zbirku pjesama Konji i jahači (nagrada „Goran za mlade pjesnike“ 1994.), i zbirke eseja U zaklon! (2014.), Život jahača u trenutku skoka konja preko prepone (nagrada „Julije Benešić“ za 2020.), i Ah! (2021.) Koautor je monografija: Berković (2016.), Tanhofer (2017.), Tko pjeva zlo ne misli (2020.) i Protest (2022.). 

Nagradu, koja se sastoji od 100.000,00 kuna te objave romana, dobitniku su uručili direktor V.B.Z.-a Mladen Zatezalo te Ivan Šarar, pročelnik za kulturu grada Rijeke.

V.B.Z.-ovu književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman od 2002. do 2021. godine dobili su Josip Mlakić za roman Živi i mrtviMarinko Koščec za roman Wonderland Jelena Marković za roman Escajg za teletinuDavor Špišić za KoljivoNura Bazdulj Hubijar za Kad je bio juliHrvoje Šalković za Pravi se da ovo nisi vidioSvjetlana Gjoni za Nula nemoPredrag Crnković za Beograd za pokojnikeDragan Pavelić za Proljeće u KarolinentaluAleksandar Novaković za roman VođaAnkica Tomić za Naročito ljetiIvica Prtenjača za roman BrdoMarina Vujčić za roman SusjedLada Vukić za roman Specijalna potreba i Ivica Ivanišević za roman Knjiga žalbe, Marina Šur Puhlovski za roman DivljakušaOlja Knežević za roman Katarina, Velika i Mala, Žarko Jovanovski za roman Pizzeria Europa te Ivica Prtenjača za roman Sine, idemo kući.

Nagrada se dodjeljuje već osamnaesti put i dosad su je dobili brojni poznati pisci iz regije, ali i autori koje je upravo ova nagrada afirmirala na književnoj sceni. V.B.Z. pokušava osigurati pobjedničkim romanima i prijevode na velike jezike pa su romani Specijalna potreba Lade Vukić, Katarina, Velika i Mala Olje Knežević i Divljakuša Marine Šur Puhlovski objavljeni na engleskom jeziku, dok je Brdo Ivice Prtenjače objavljeno na njemačkom, a u planu su i novi prijevodi pobjedničkih romana na velike jezike.

Program 15. Vriska nastavlja se od 12. do 18. rujna u art-kvartu „Benčić“, gdje posjetitelje čeka preko 40 književnih i kulturnih programa. Ulaz na sve programe je besplatan, a večernji razgovori i promocije moći će se pratiti i preko live stream na V.B.Z.-ovu YouTube kanalu i Facebook stranici.

Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, Tradukija i zaklade Pro Helvetia, te u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Dječjom kućom, Dnevnim boravkom, Gradskom knjižnicom Rijeka i Hrvatskom gospodarskom komorom – Zajednicom nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Jutarnji list, Vijenac, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Booksa, Moja Rijeka, Radio Istra.

Cijeli program 15. Vriska pogledajte ovdje.

Više saznajte na vrisak.vbz.hr

Pratite nas na društvenim mrežama: Instagram  Facebook 

Live stream:  YouTube

Za sve ostale informacije slobodno nam se javite.

Lidija Krvarić, marketing & PR

M: 091 3110 440 / E: lidija.krvaric@magmedia.hr 

Image
Image

Kritičaru Draganu Juraku V.B.Z.-ova književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman 📍 Read More »

Tamara Bilankov

Autorica

Tamara Bilankov

Tamara Bilankov (Split, 1988.) nakon završetka srednje škole profesionalno se bavi novinarstvom, a od 2009. do 2010. radi kao glavna urednica programa Splitske televizije. Magistrirala je na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Trenutno se školuje na poslijediplomskom studiju na Radboud Sveučilištu, u Nizozemskoj, za RITHA  tehničara (praktičar za edukaciju darovitih). Od 2015. radi kao edukatorica na raznim filmskim i umjetničkim radionicama u okviru udruge Blank. Od 2016. radi kao profesorica filma, videa i animacije u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Izlaže na mnogim skupnim izložbama te sudjeluje na stručnim radionicama i seminarima.

Finalistica je književne nagrade Prozak i nagrade Na vrh jezika za 2020 godinu. Dobitnica je nagrade za najbolju kratku priču Muzeja anđela 2021. godine. Članica je Hrvatskog društva interdisciplinarnih umjetnika. Djeluje unutar umjetničkog kolektiva Ljubavnice

Tamara Bilankov Read More »

15. Vrisak donosi više od 40 programa u art-kvart “Benčić”

Vrisak– festival autora i sajam knjiga i ove godine stavlja Rijeku u središte književnog i kulturnog života Hrvatske i regije! Od 11. do 18. rujna 2022. godine u riječkom kvartu kulture, art-kvartu „Benčić“ organizator festivala, izdavačka kuća V.B.Z., donosi preko četrdeset književnih programa: promocija, predstavljanja, razgovora i tribina, uz popratni glazbeni i filmski program.

Svečano otvorenje 15. Vriska održat će se u nedjelju, 11. rujna u 19 sati u dvorištu art-kvarta „Benčić“, gdje će se dodijeliti ovogodišnja V.B.Z.-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman. Na natječaj pristigla su 92 rukopisa, a žiri u sastavu Drago GlamuzinaVanja KulašJagna PogačnikStrahimir Primorac i Mile Stojić  izabrali su pobjednika između pet rukopisa koji su ušli u finale ove prestižne književne nagrade. Nakon svečanog otvorenja i dodjele nagrade, publiku će rasplesati riječki bend Jonathan.

Uz večernje programe u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Vrisak je pripremio program za najmlađe čitatelje: Vrisak Junior održava se u Dječjoj kući u art-kvartu „Benčić“ od 12. do 17. rujna u 11 sati, a djeca i mladi upoznat će autorice i autore Milu Elegović, Juricu Pavičića, Sanju Pilić, Marka Pogačara, Melitu Rundek i njihove vrckave, poučne i tople slikovnice, kao i edukativni strip za djecu i mlade preveden s norveškog jezika „Što se to događa s klimom?“ Olea Mathismoena i Jenny Jordhal, koji ovu važnu temu približava djeci na zabavan i svima razumljiv način.

Jedna od tema ovogodišnjeg Vriska je klimatska fikcija i način na koji književnost odgovara ili može odgovoriti na klimatske promjene koje ubrzano mijenjaju ne samo naš planet nego i naše životne obrasce, pa i nas kao ljude. O klimatskoj fikciji bavit ćemo se na različitim književnim programima pa tako organiziramo i tribinu, na kojoj će studentice i studenti Filozofskog fakulteta u Rijeci o ovoj temi razgovarati s Pavaom Pavličićem, Deanom Durićem, Markom Kolarom i Davidom Čarapinom.

„Književnost i svijet koji se mijenja“ novi je projekt V.B.Z.-a pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije koji će se fokusirati na dvije važne cjeline: „Književnost piše zeleno“ i „Književnost koja uključuje“.

U posebnom programu „Književnost piše zeleno“ predstavljamo „Snjegolomca“, jednog od najvažnijih serijala znanstvenofantastičnih stripova u povijesti, koji je nastao prema originalnojideji Jacquesa Loba o svijetu nakon atmosferske apokalipse. Prvi put u hrvatskom prijevodu Petre Matić i to u svojoj integralnoj verziji, kultni „Snjegolomac“obuhvaća tri originalna albuma: „Snjegolomac“, „Mjernik“ i „Prelazak“. O stripovima na Vrisku razgovaraju jedan od autora stripa, Benjamin Legrand, Iva Karabaić i Vladimir Šagadin.

U sklopu programa „Književnost koja uključuje“ na Vrisku razgovaramo o prevođenju književnih djela s hrvatskog na strane jezike sa Susan Curtis, urednicom i osnivačicom londonske izdavačke kuće „Istros Books“, i Ivicom Prtenjačom te predstavljamo grafički roman Moe Romanove. Moa Romanova s prevoditeljicom Željkom Černok predstavit će svoj debitantski strip „Čudakinja“,za koji je dobila Eisnerovu nagradu 2021. za najbolji strip preveden na engleski jezik.

I ove je godine Vrisak pripremio različite programske cjeline pa tako program „Knjiga ispod čekića“ donosi deset noviteta najčitanijih domaćih autorica i autora, koji će razgovarati o svojim tek objavljenim knjigama te čitati njihove odlomke. O novim naslovima razgovarat ćemo s Ivicom Ivaniševićem, Dunjom Matić, Juricom Pavičićem, Vukom Perišićem, Ivicom Prtenjačom, Vedranom Rudan, Oljom Savičević Ivančević i Fridom Šarar, dok će Robert Perišić predstaviti još neobjavljeni, dugoočekivani roman „Brod za Issu“.

U sklopu programa „U fokusu“, Vrisak predstavlja najznačajniju domaću i regionalnu književnost, a ove će godine publika imati prilike saznati nešto više o književnom radu i novim knjigama Marije Andrijašević, Đurđice Čilić, Gordana Nuhanovića, Nenada Rizvanovića, Srđana Valjarevića i Velimira Viskovića, a na Vrisak dolazi i Karl Rühmann, autor hita „Pikule ciglene boje“, koji će predstaviti novitet „Heroj“, švicarski roman o ratu u bivšoj Jugoslaviji u prijevodu Dalibora Jolera.

Književnost uvijek priča priče, pa tako u programu „Mostarske priče“ razgovaramo sa sjajnim autoricama Magdalenom Blažević i Senkom Marić, u programu „Dnevničke priče“ s nama su regionalne zvijezde Lana Bastašić Almin Kaplan i Marko Pogačar, „Emigrantske priče“ dovode nam izvrsni duo Srđana Gavrilovića i Zorana Žmirića, „Antologijske priče“ svestranog Damira Šodana, a „Šumske priče“ inspirativnog Edu Popovića.

Na programu Vriska predstavit ćemo i roman „Štakori“ inspirativnog riječkog autora Jana Bolića, kao i dva naslova objavljena u sklopu Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020:  „Sablasti tranzicije“ Ankice Čakardić i „Monádu“ Sane Perić. Također, uz dodjelu V.B.Z.-ove Nagrade za najbolji neobjavljeni roman, dodijelit će se i nagrada za književnost na društvenim mrežama „Post scriptum“ u režiji Krune Lokotara i Vande Petanjek.

Novi program Vriska, Vrisak Cinema, u Art-kinu predstavlja filmove „Snjegolomac“, postapokaliptični klimatski SF redatelja Bong Joon Hoa iz 2013. godine prema istoimenom stripu s Chrisom Evansom, Song Kang-hoom i Tildom Swinton u glavnim ulogama te ovogodišnji regionalni hit „Ljeto kada sam naučila letjeti“ redatelja Radivoja Andrića.

Nakon bogatog književnog programa, gosti i organizatori Vriska svaku festivalsku večer pozivaju sve Riječanke i Riječane na druženje u Book caffe Dnevni Boravak!

Vrisak i ove godine predstavlja najkvalitetniju suvremenu književnost, književnost koja propituje i potiče na razmišljanje, književnost koja uveseljava i rastužuje, književnost koja izlazi iz zone komfora.

Vidimo se na 15. Vrisku, ulaz na sve programe je slobodan a za sve koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo live stream na V.B.Z.-ovu YouTube kanalu i Facebook stranici.
*
Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, Tradukija i zaklade Pro Helvetia, te u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Dječjom kućom, Dnevnim boravkom, Gradskom knjižnicom Rijeka i Hrvatskom gospodarskom komorom – Zajednicom nakladnika i knjižara.


Medijski pokrovitelji su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Jutarnji list, Vijenac, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Booksa, Moja Rijeka, Radio Istra.

Za sve ostale informacije slobodno nam se javite.

Lidija Krvarić

Marketing & PR

M: 091 3110 440

E: lidija.krvaric@magmedia.hr

Više saznajte na vrisak.vbz.hr

Pratite nas na društvenim mrežama:

Instagram

Facebook

YouTube

Image

15. Vrisak donosi više od 40 programa u art-kvart “Benčić” Read More »

Vanda Patanjek

Autorica

Vanda Patanjek

Vanda Petanjek (Čakovec, 1978.) diplomirala je hrvatski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše na hrvatskom i engleskom jeziku. Pjesme su joj objavljene u mnogim časopisima i na portalima. Pjesme prevedene na engleski jezik objavljene su u časopisu Live Encounters. Prva zbirka poezije Ključne kosti objavljena joj je 2021. godine.

Dobitnica je nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama za 2021. godinu, na temelju koje je objavila zbirku poezije U ime majke.

Živi i radi u Zagrebu.

★★★★★

U IME MAJKE

Nakladnik: Jesenski i Turk

Zbirka poezije Vande Petanjek „U ime majke“ govori o traumi pobačaja onako kako to samo ona zna, nježno, okrutno, raskošno, nijansirano, lirski a da budi epsku zapitanost i mučninu. Čudo je tijelo, pa tek mogućnost rađanja, života! Ova poezija to svojim finim refleksijama i slikama pokazuje u pet ciklusa koji, vidi se to po naslovima − Kirurški precizno, Vodopropusne, Rezanje vrpce, Dan kad sam u torbu stavila xanax, Vodootporne – gotovo čine poemu.

(Kruno Lokotar)

Iako bi se prema naslovu moglo tako zaključiti, „U ime majke“ nije feministička zbirka poezije, ili to barem nije u političkom smislu. Ovo je zbirka o jednoj čežnji, nedostižnoj i nedosanjanoj, jedinstvenoj u svojoj poziciji, a koja se, kroz žalost za izgubljenim djetetom, kroz snažnu emociju, nadasve premoćnu tugu i poetsku riječ prelijeva kroz krvotok i ulazi u sve pore. Snaga ove zbirke, osim u prepoznatljivom, jasnom, a istodobno kompleksnom glasu autorice, leži u lakoći čitanja i neizbježnosti pitanja „što bi bilo da…“, pri čemu autorica izvanrednom verbalnom vještinom prodire u stomak čitatelja i ostavlja finu pjesničku nelagodu, taman dovoljnu da izazove male emocionalne potrese i da, kada je dočitana, čitatelj poželi još.

(Lidija Deduš)

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Vanda Patanjek Read More »

Susan Curtis

Tribina

Susan Curtis

Susan Curtis je urednica, osnivačica i direktorica britanske izdavačke kuće Istros Books koja objavljuje pisce iz Hrvatske i cijele jugoistočne Europe.

Živjela je i radila u regiji (Sloveniji, Hrvatskoj, Rumunjskoj) niz godina i postala svjesna toga da postoje mnogi autori – i suvremeni i onih iz nedavne prošlosti – koji su cijenjeni u svojoj zemlji, ali nepoznati u anglofonom svijetu.

U rukama Susan Curtis, izdavačka kuća Istros Books objavila je mnoštvo značajnih regionalnih autora poput Olje Savičević Ivančević, Roberta Perišića, Aleksandra Prokopieva, Slavoja Žižeka, Marinka Koščeca, Daše Drndić, Olje Knežević, Marine Šur Puhlovski, Srećka Horvata, Predraga Matvejevića, i mnogih drugih.

Susan Curtis Read More »

Velimir Visković

Autor

Velimir Visković

Velimir Visković, književni kritičar i leksikograf, rođen je 20. veljače 1951. u Drašnicama kraj Makarske. Diplomirao je 1973. jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1977. Od 1976. kontinuirano radi u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža kao urednik i glavni urednik. Bio je član uređivačkoga kolegija više leksikografskih edicija (Enciklopedija Jugoslavije, Filmska enciklopedija, Hrvatska enciklopedija), glavni je urednik prve hrvatske enciklopedije personalnog tipa, trosveščane Krležijane. Od 2002. do 2012. bio je glavni urednik četverosveščane Hrvatske književne enciklopedije. Sada je glavni urednik Biografskog leksikona hrvatskih pisaca.

Uređivao je više književnih časopisa; od 1985. do 2002. glavni je urednik časopisa Republika, 2003. godine nastavlja rad u časopisu pod naslovom Književna republika. Od 2002. paralelno uređuje i časopis Sarajevske bilježnice koji izlazi u Sarajevu.Bio je stalni kritičar i kolumnist vodećih hrvatskih i jugoslavenskih novina i magazina: Vjesnik, Danas, Oko, NIN, Politika, Vijenac, Feral Tribune, Aktual i dr. Tiskao je knjige: Mlada proza (1983.), Pozicija kritičara (1988.), Pripovjedačko djelo Slavka Kolara (1996.), Umijeće pripovijedanja (2000.), Sukob na ljevici (2001.), Krležološki fragmenti (2001.), U sjeni FAK-a (2006.), Rat za enciklopediju (2015.) te antologiju Nova hrvatska proza (1988.).

Član je uredništava časopisa „Poezija“ i „Quorum“ u Zagrebu, a poezija mu je prevedena na dvadesetak jezika. Među ostalima uvršten je u američku antologiju „New European Poets“ (Graywolf Press), francusku „Les Poètes de la Méditerranée“ (Gallimard) i britanske „World Record i A Hundred Years’ War“ (Bloodaxe).

Član je HDP-a i Hrvatskog centra PEN-a, a sudjelovao je na mnogim međunarodnim književnim skupovima i festivalima, te kao predavač gostovao na Sveučilištu Columbia u New Yorku i na Sveučilištu Sierra Nevada u Rocklinu, Kalifonija. Dvadesetak godina radio je kao prevoditelj za Ujedinjene narode u Nizozemskoj, a sada je slobodni književnik i književni prevoditelj. Živi u Den Haagu i u Splitu.

★★★★★

O DRUGIMA, O SEBI: AUTOBIOGRAFSKO – MEMOARSKI ZAPISI

Nakladnik: Ljevak

Planirajući godinama ovu knjigu Visković se opredjeljuje za formu u kojoj njegov život i zbivanja u njemu ne bi bili stavljeni u prvi plan – naši se životi ostvaruju u relaciji s drugima: pišući o drugima, možemo govoriti o sebi, o tome kako se životi drugih odražavaju u našim životima i koja je naša uloga u njihovim životima.

Početni, radni naslov ove knjige bio je Sentimentalna arheologija, jer radi se upravo o tome: iz godinama nakupljanog taloga zaborava iskopani su predmeti, ljudi, događaji; očišćena je prašina i pokušava se predočiti kako je sve to izgledalo nekoć, kad su ti ljudi bili u zenitu kreativnosti. A kroz ovu biografiju defiliraju neka od najintrigantnijih imena hrvatske kulture i umjetnosti 20. stoljeća: Miroslav Krleža, Igor Mandić, Slobodan Šnjader, Stanko Lasić, Mani Gotovac, Dubravka Ugrešić…

Ovo je knjiga literarnih zapisa, a ne historiografsko svjedočenje, čak i kad citira neke dokumente. Ponekad se događalo da ostane detalj koji ima veću emocionalnu nosivost, jer priča traži to, iako se ispostavlja kako je stvarnost bila nešto drukčija.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Velimir Visković Read More »

Pavao Pavličić

Tribina

Pavao Pavličić

Pavličić, Pavao, hrvatski književnik, književni znanstvenik, scenarist i prevoditelj (Vukovar, 16. VIII. 1946). Studij komparativne književnosti i talijanskog jezika završio 1969. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1974. i doktorirao temom iz područja metrike. Od 1970. zaposlen je na Odsjeku za komparativnu književnost, gdje je od 1985. redoviti profesor, a od 2017. profesor emeritus. Od 1997. redoviti je član HAZU. Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo (2015).

Pavličić je u književnost ušao s naraštajem tzv. fantastičara. Naslovna priča prve knjige kratkih priča Lađa od vode (1972) može se pročitati i kao programatski tekst naraštaja. U kratkim pričama Dobri duh Zagreba (1976) donekle je napustio fantastiku i otkrio zanimanje za kriminalistički žanr. Književna ga je kritika od tada počela doživljavati isključivo kao pisca kriminalističkih romana, premda se iz njegova bogatoga proznog opusa, što ga čini stotinjak naslova, može izdvojiti manji broj romana napisanih u toj žanrovskoj tradiciji (Plava ruža, 1977; Stroj za maglu, 1978; Umjetni orao, 1979; Press, 1980; Pjesma za rastanak, 1982; Rakova djeca, 1988; Mrtva voda, 2003; Krvnik u kući, 2004; Zmijska serenada, 2005; Žive igračke, 2009; Krvna veza, 2014; Crveno pile, 2014; Tajno ime, 2015; Tri petka u travnju, 2015; Hladna fronta, 2016; Štićena osoba, 2019). U ostalim romanima, od Večernjeg akta (1981) do Muzeja revolucije (2013) i Bakrenih sova (2018), Pavličić prepleće nekoliko žanrovskih tradicija. U knjizi novela Kako preživjeti mladost (1997), tematizirajući vlastite literarne početke, poseže za elementima fantastičnoga. Neovisno o prevladavajućoj žanrovskoj jezgri pojedine njegove proze, uvijek je vidljiva autorova briga za čitatelja. Ona je posebno tematizirana u knjizi Rukoljub (1995), pismima upućenima slavnim ženama iz kulturnog života ili junakinjama poznatih književnih djela. Svijest o prijmu teksta razlog je zbog kojega Pavličić kroz svoju zanimljivu priču redovito progovara o velikim književnim temama: pitanju umjetničke originalnosti i autorstva (Večernji akt), pitanju odnosa umjetnosti i zbilje (Krasopis, 1987; Koraljna vrata, 1990; Pokora, 1998), dobra i zla (Koraljna vrata, Škola pisanja, 1994), umjetnosti i smrti (Diksilend, 1995) te zaborava i pamćenja (Nevidljivo pismo, 1993; Zaborav, 1996). U 1990-ima Pavličić je u svoje pismo uveo i snažnije autobiografske trenutke (Šapudl, 1995; Kruh i mast, 1996; Vodič po Vukovaru, 1997; Bilo pa prošlo: autobiografski zapisi, 2011; Narodno veselje, 2013). Oni nisu novost u njegovu pripovijedanju, potječu iz prvih priča, objavljenih 1968 (Suncokret i Dar govora), memoarskoga zapisa Dunav (1983) i romana Trg slobode (1986).

U nekim je fazama Pavličićev pripovjedački rad bio tijesno povezan s njegovim znanstvenim istraživanjima pojedinih književnih žanrova (Sve što znam o krimiću, 1990). Isti tematski krug najsnažnije je do izražaja došao u romanu Koraljna vrata, napisanome u vrijeme kada se intenzivno bavio proučavanjem Gundulićeva Osmana. Njegove knjige s područja znanosti o književnosti pokrivaju tri područja: književnu genologiju, stariju hrvatsku književnost i metričku problematiku (Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, 1979; Književna genologija, 1983; Stih u drami & drama u stihu, 1985; Sedam interpretacija, 1986; Poetika manirizma, 1988; Stih i značenje, 1993; Barokni stih u Dubrovniku, 1995; Moderna hrvatska lirika, 1999; Hrvatski dramski stih, 2000; Barokni pakao, 2003; Mala tipologija moderne hrvatske lirike, 2008; Moderna alegorija, 2014; Uvod u Marinkovićevu prozu, 2014; Nav i raj: studija o Nazorovoj epici, 2018).Pavličić je i autor nekoliko vrlo zapaženih knjiga feljtona te romana za djecu (npr. Trojica u Trnju, 1984). Istaknuo se i kao filmski scenarist, prilagođavajući vlastita djela ili pišući originalne scenarije. Uglavnom je surađivao sa Zoranom Tadićem, tvoreći jedinstveni redateljsko-scenaristički »tandem« u hrvatskom filmu (Ritam zločina, 1981; Treći ključ, 1983; San o ruži, 1986; Orao, 1990; Treća žena, 1997). Prevodi s talijanskoga (Italo Calvino).

Autor je knjige Hladna fronta.

Pavao Pavličić Read More »