Author name: Vedran Plavec

Na svečanom otvorenje 16. Vriska – riječkog sajma knjiga i festivala autora u dvorištu art kvarta „Benčić“ upravo je proglašen ovogodišnji dobitnik V.B.Z.-ove književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Riječ je o Nebojši Lujanoviću, mladom i uspješnom književniku i sveučilišnom profesoru.

Službena je ceremonija otvaranja 16. Vriska održana u predivnom dvorištu art-kvarta Benčić na kojoj su predstavnici grada i Ministarstva kulture i medija uz organizatore proglasili dobitnika V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nebojša Lujanović ovogodišnji je pobjednik te mu je tom prilikom pripala i izdašna nagrada od 15 000 eura. Uslijedio je zatim koncert riječke zvijezde Borisa Štoka koji se pobrinuo da 16. Vriska otpočne u pravom ritmu.

U konkurenciji od 103 žanrovski i tematski, ali i kvalitativno doista raznorodna rukopisa, koliko ih je ove godine prispjelo na natječaj, kao i svake godine bilo je izuzetno teško odabrati najbolji. U drugom krugu selekcije članovi žirija Vanja Kulaš, Strahimir Primorac, Mile Stojić, Drago Glamuzina i Jagna Pogačnik (predsjednica) među 10 polufinalista odabrali su pet romana koji se svojom kvalitetom i originalnošću izdvajaju od ostalih. Među ovogodišnjim finalistima članovi žirija vrlo su složno odabrali favorita koji se izdvojio kako tematskim preokupacijama, tako i stilom, jezikom i vizurom pripovijedanja.

Autor nagrađenog rukopisa, Nebojša Lujanović, uspio je uvjerljivim pripovjedačkim glasom i osjećajem za nijansiranje sitnih detalja na rubovima tragedije i komedije napisati roman o ljudima koji se teško mogu složiti oko toga koje je boje bio ormar u njihovom nekadašnjem domu, jer novi događaji potiskuju sjećanja, ali nikada neće do kraja klonuti duhom, jer su iz svoga starog kraja, ako ništa drugo, ponijeli životnu filozofiju – uvijek neki kurac, od toga se sastoji život. Ovo je roman koji ipak završava smijehom, možda i zato što je jasno da njegovi protagonisti nikada – iako se to od njih traži i sami se oko toga trude – neće postati netko drugi, nego uvijek ostati svoji. I dobro da je tako, za život i za priču.

Nagrađeni roman uvjerljiva je, dječjim glasom ispričana priča o iskustvu (polu)izbjeglištva koja proizlazi iz iskustva rata i razvija se u smjeru kritične, ali nimalo zločeste studije mentaliteta i romana o odrastanju koje nije lako ni kad se svakodnevno ne moraš pitati, doslovno a ne filozofski, tko smo mi i kuda idemo? 

Više o autori i knjizi pročitajte ovdje.

Nebojša Lujanović

Nebojša Lujanović rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Pisac je i znanstvenik. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2012. iz područja teorije književnosti. Osim pripovjedaka, eseja i književnih recenzija autor je i više od trideset znanstvenih radova. Radovi su mu objavljivani u domaćim i inozemnim književnim i stručnim časopisima. Objavio je romane Stakleno oko (2007.), Godina svinje (2010.), Orgulje iz Waldsassena (2011.), Oblak boje kože (2015.), Južina (2019.) i Maratonac (2020.), zbirku priča S pogrebnom povorkom nizbrdo (2008.), priručnik za kreativno pisanje Autopsija teksta (2016.) te znanstvene knjige Prostor za otpadnike – od ideologije i identiteta do književnog polja (2018.) i U rovovima interpretacija – strategija i tragedija nelegitimnog čitanja (2020.). Vodi radionice kreativnog pisanja; sudjeluje u kulturnom životu organizirajući književne tribine i festivale. Zaposlen je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje u zvanju docenta drži nastavu iz teorije književnosti i kulturalnih studija. Aktivno trči desetljeće i pol, kao član splitskog Maraton kluba Marjan, s petnaestak istrčanih maratona po regiji i europskim metropolama. Živi u Splitu. Otac je Lovre i Loti.

Već smo prošle godine najavili da se Vrisak nakon dugogodišnjeg lutanja po raznim gradskim prostorima namjerava napokon trajno skrasiti u Art-kvartu Benčić. I da želimo tamošnje institucije „iskoristiti“ ne samo kad je riječ o pozornicama i prostorima nego i o velikom kreativnom potencijalu ljudi koji u njima rade, te u suradnji s njima složiti još atraktivniji, raznovrsniji i bogatiji program. Činilo nam se da nema ništa logičnije nego da umjetnički kvart, u kojem su dva važna muzeja i Gradska knjižnica s Dječjom kućom postane dom riječkog književnog festivala, koji se u prethodnih 15 godina etablirao kao jedno od najvažnijih regionalnih književnih okupljanja.

Naravno, nismo samo pričali o tome. Uvjereni smo da se prvi rezultati vide već u objavljenom programu 16. Vriska. Glavna festivalska scena bit će i ove godine u atriju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, ali dodali smo i drugu pozornicu, na katu Muzeja, u prostoru Jaslica, gdje će se paralelno sa središnjim programom održavati tematske rasprave potaknute važnim književnim izdanjima. Uza sve to, Muzej će za vrijeme Vriska otvoriti dvije bitne izložbe, što je značajan programski iskorak festivala.

U Art-kinu bit će premijerno prikazan film Smrt Djevojčice sa žigicama, a prije premijere predstavljamo i novo izdanje poznatog Ferićeva romana po kojem je film snimljen, pa će tako, zainteresirani moći u jednoj večeri čuti o kakvom je romanu riječ, i zašto je i kako film snimljen, te na kraju pogledati film. To je možda najočigledniji primjer kako suradnja dviju institucija publici može ponuditi potpuniji umjetnički doživljaj.

Vrisak je i u prethodnim izdanjima surađivao s Dječjom kućom, u kojoj su organizirana predstavljanja dječjih knjiga i slikovnica, ali novost je da će ove godine biti organizirane i cjelodnevne tematske igraonice, tako da će roditelji moći doći s djecom, ostaviti ih u Dječjoj kući, posjetiti neku književnu promociju, kupiti knjigu ili se jednostavno družiti uz knjige, glazbu i piće s književnicima u dvorištu Art-kvarta. Ukratko, želimo da Art-kvart u tih desetak dana postane jedinstveni festivalski prostor i mjesto izlaska za brojne Riječane.

Jedna je od trajnih misija Vriska poticanje i populariziranje čitanja pa smo tako ove godine, uz bogat program za najmlađe, organizirali i srednjoškolski i studentski program. U programu Brusilica za srednjoškolce gosti Vriska družit će se i razgovarati o književnosti sa srednjoškolcima a na Studentskom Vrisku će sami studenti čitati svoja književna djela.

Dakle, Vrisak se širi i raste, a to zorno pokazuje i ovogodišnji program – više od 50 događanja i gotovo 100 umjetnika koji će u njima sudjelovati.

Mnogi su od njih, naravno, Riječani. Vrisak se svake godine trudi u svoje programe uvrstiti što više riječkih autora i umjetnika, a ove se sezone pojavio cijeli niz nacionalno zapaženih djela i projekata riječkih umjetnika pa je taj dio programa posebno bogat. Većina će nastupiti u programu Rijeka Calling (Igor Beleš, Tea Tulić, Enver Krivac, Eva Simčić, Laura Marchig, Sebastian Kukavica…), ali mnogi će sudjelovati i u ostalim programskim cjelinama.

U sklopu programa U fokusu, uobičajeno predstavljamo recentna i zapažena izdanja domaće i regionalne književnosti, pa će publika imati priliku saznati nešto više o novim knjigama Damira Karakaša, Slobodana Šnajdera, Srđana Valjarevića, Stipe Božića, Tvrtka Jakovine, Velibora Čolića, Marine Šur Puhlovski, Gorana Gerovca, Zorana Ferića, Dore Šustić, Milana Majerovića-Stilinovića…

Festival redovito podupire i Europska unija, a u ovom izdanju Vriska u tom će segmentu biti predstavljeni distopijski romani dviju autorica sa sjevera našeg kontinenta – roman Ustanova švedske autorice Ninni Holmqvist, te roman Sjećanje vode finske autorice Emmi Itäranta. S autoricama će uz prevoditeljice i urednice razgovarati književnica Đurđica Čilić.

Posljednje je događanje program svakog dana rezerviran za Book cafe Dnevni boravak, gdje smo u programu U dvoje u Dnevnom odlučili na jednoj promociji odjednom predstaviti dva autora, dva djela, dva književna svijeta. Predstavit ćemo tako u paru splitskog pjesnika s haaškom adresom Damira Šodana i beogradskog pisca Zvonka Karanovića, nove knjige poezije Nikole Petkovića i Andree Žic Paskučija, Makedonca Vladimira Jankovskog i Vesnu Marić koja živi u Velikoj Britaniji i piše na engleskom, svima omiljene Senka Karuzu i Marka Tomaša, majstore pisanja na slengu Vladu Bulića i Dalibora Šimpragu, nagrađivane Martinu Vidaić i Ivanu Šojat te nove knjige poezije Ivane Bodrožić i Maje Marchig.

A nakon čitanja u Dnevnom, slijedi noćni after, iliti druženje pisaca i publike, naravno uz glazbu, a ovdje ćemo izdvojiti tek koncert na kojem će Damir Šodan izvoditi songove Leonarda Cohena u svom prepjevu.

Vrisak je ponovno kulturno srce Rijeke.