Author name: Vedran Plavec

Dobitnik V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2023. godine je Nebojša Lujanović

Na svečanom otvorenje 16. Vriska – riječkog sajma knjiga i festivala autora u dvorištu art kvarta „Benčić“ upravo je proglašen ovogodišnji dobitnik V.B.Z.-ove književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Riječ je o Nebojši Lujanoviću, mladom i uspješnom književniku i sveučilišnom profesoru.

Službena je ceremonija otvaranja 16. Vriska održana u predivnom dvorištu art-kvarta Benčić na kojoj su predstavnici grada i Ministarstva kulture i medija uz organizatore proglasili dobitnika V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nebojša Lujanović ovogodišnji je pobjednik te mu je tom prilikom pripala i izdašna nagrada od 15 000 eura. Uslijedio je zatim koncert riječke zvijezde Borisa Štoka koji se pobrinuo da 16. Vriska otpočne u pravom ritmu.

U konkurenciji od 103 žanrovski i tematski, ali i kvalitativno doista raznorodna rukopisa, koliko ih je ove godine prispjelo na natječaj, kao i svake godine bilo je izuzetno teško odabrati najbolji. U drugom krugu selekcije članovi žirija Vanja Kulaš, Strahimir Primorac, Mile Stojić, Drago Glamuzina i Jagna Pogačnik (predsjednica) među 10 polufinalista odabrali su pet romana koji se svojom kvalitetom i originalnošću izdvajaju od ostalih. Među ovogodišnjim finalistima članovi žirija vrlo su složno odabrali favorita koji se izdvojio kako tematskim preokupacijama, tako i stilom, jezikom i vizurom pripovijedanja.

Autor nagrađenog rukopisa, Nebojša Lujanović, uspio je uvjerljivim pripovjedačkim glasom i osjećajem za nijansiranje sitnih detalja na rubovima tragedije i komedije napisati roman o ljudima koji se teško mogu složiti oko toga koje je boje bio ormar u njihovom nekadašnjem domu, jer novi događaji potiskuju sjećanja, ali nikada neće do kraja klonuti duhom, jer su iz svoga starog kraja, ako ništa drugo, ponijeli životnu filozofiju – uvijek neki kurac, od toga se sastoji život. Ovo je roman koji ipak završava smijehom, možda i zato što je jasno da njegovi protagonisti nikada – iako se to od njih traži i sami se oko toga trude – neće postati netko drugi, nego uvijek ostati svoji. I dobro da je tako, za život i za priču.

Nagrađeni roman uvjerljiva je, dječjim glasom ispričana priča o iskustvu (polu)izbjeglištva koja proizlazi iz iskustva rata i razvija se u smjeru kritične, ali nimalo zločeste studije mentaliteta i romana o odrastanju koje nije lako ni kad se svakodnevno ne moraš pitati, doslovno a ne filozofski, tko smo mi i kuda idemo? 

Više o autori i knjizi pročitajte ovdje.

Nebojša Lujanović

Nebojša Lujanović rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Pisac je i znanstvenik. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2012. iz područja teorije književnosti. Osim pripovjedaka, eseja i književnih recenzija autor je i više od trideset znanstvenih radova. Radovi su mu objavljivani u domaćim i inozemnim književnim i stručnim časopisima. Objavio je romane Stakleno oko (2007.), Godina svinje (2010.), Orgulje iz Waldsassena (2011.), Oblak boje kože (2015.), Južina (2019.) i Maratonac (2020.), zbirku priča S pogrebnom povorkom nizbrdo (2008.), priručnik za kreativno pisanje Autopsija teksta (2016.) te znanstvene knjige Prostor za otpadnike – od ideologije i identiteta do književnog polja (2018.) i U rovovima interpretacija – strategija i tragedija nelegitimnog čitanja (2020.). Vodi radionice kreativnog pisanja; sudjeluje u kulturnom životu organizirajući književne tribine i festivale. Zaposlen je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje u zvanju docenta drži nastavu iz teorije književnosti i kulturalnih studija. Aktivno trči desetljeće i pol, kao član splitskog Maraton kluba Marjan, s petnaestak istrčanih maratona po regiji i europskim metropolama. Živi u Splitu. Otac je Lovre i Loti.

Image

Dobitnik V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2023. godine je Nebojša Lujanović Read More »

Ninni Holmqvist

Autor

Ninni Holmqvist

Ninni Holmqvist rođena je u Lundu i trenutno živi u pokrajini Skåne, na jugu Švedske. Autorica je triju zbirki priča i dvaju romana. Svjetsku pozornost privukla je romanom „Ustanova“, objavljenim 2006. godine. Ovaj distopijski roman preveden je na niz jezika, a engleski prijevod, prvi put objavljen 2009., doživio je više reizdanja. Taj je roman privukao veliku pozornost kritike i publike, a zbog svoje tematike predmet je brojnih analiza u akademskim časopisima. Osim što se bavi pisanjem, Ninni Holmqvist prevoditeljica je i voditeljica radionica kreativnog pisanja.

★★★★★

USTANOVA

Distopijski roman švedske autorice Ninni Holmqvist zamišlja društvo u kojem se žene starije od pedeset i muškarce od šezdeset godina, koji su samci, bez djece i rade u neisplativim granama industrije, šalje u zajednicu „nepotrebnih“ stanovnika zvanu „Ustanova“. Svi oni dobivaju raskošne stanove smještene među prekrasnim vrtovima i imaju besplatan pristup najrazličitijim uslugama: hrane se gurmanskim jelima, odlaze na zabave, masaže i u saune. To je naizgled idilično mjesto, ali postoji kvaka: stanovnici – znani kao „nepotrebni“ – moraju sudjelovati u različitim medicinskim eksperimentima i donirati svoje organe „potrebnima“, jedan po jedan, sve do završne donacije. Kada Dorrit Weger stigne u Ustanovu, pomirena je sa sudbinom. No jedan susret s „nepotrebnim“ kolegom piscem sve će promijeniti. 

Ovo je roman o mirenju sa životom i nenadanoj ljubavi, o boli i suosjećanju, ali i okrutnosti društva prerušenoj u brigu o svojim stanovnicima, sve u skladu sa zakonima „demokracije“ i kapitala. Jezik Ninne Holmqvist jednostavan je, katkad poetičan, katkad klinički precizan i činjeničan dok dočarava raskoš, automatizam i okrutnost tog, ne tako nemogućeg svijeta. Ovaj istodobno zastrašujući i dirljiv roman, u kojem odjekuju brojna djela distopijske fikcije, postavlja važna pitanja o vrijednosti i smislu ljudskog života. Knjiga je to koja ne može ne izazvati rasprave.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Ninni Holmqvist Read More »

Emmi Itäranta

Autor

Emmi Itäranta

Emmi Itäranta (r. 1976.) finska je spisateljica koja stvara na finskom i engleskom jeziku. Njezini su romani okarakterizirani kao liričke distopije s jakom ekološkom podlogom. Njezin prvijenac Sjećanje vode (2014.) preveden je na više od dvadeset jezika i poslužio je kao predložak za film. Ovaj roman ušao je u najuži izbor za nagrade Philip K. Dick, Arthur C. Clarke i Golden Tentacle Award te je bio među finalistima Premio Salerno Libro d’Europa.
Objavila je još dva romana: The Weaver (američki naslov) / The City of Woven Streets (engleski naslov) i The Moonday (2020.).
Emmi Itäranta živjela je u Ujedinjenom Kraljevstvu 14 godina prije povratka u Finsku 2021. Živi u finskom gradu Tampereu te i dalje piše na oba jezika.

★★★★★

SJEĆANJE VODE

Nakon Stoljeća sumraka svijet više nije onakav kakvim ga znamo. Oluje su raskomadale kontinente, polovi se otopili, a kineski Novi Qian zavladao je Skandinavijom. Nakon ekoloških katastrofa izazvanih naftnim ratovima, najdragocjeniji je resurs voda – vodni se zločin stoga plaća glavom. U tom posttehnološkom svijetu sedamnaestogodišnja Noria Kaitio postaje majstorica čaja – što je ugledna pozicija koja nosi veliku odgovornost i prati je dobro čuvana tajna: znanje o izvorima svježe vode. No kad se obitelj Kaitio raspadne, Noria mora odlučiti hoće li slijediti tajnoviti put predaka ili krenuti u zabranjeno istraživanje Izgubljenih zemalja sa svojom jedinom prijateljicom Sanjom. 

U svojem prvom romanu, Sjećanje vode, finska spisateljica Emmi Itäranta govori o svijetu koji je nastao kao posljedica naših krivih izbora. To čini maštovito, ali promišljeno, lirski, ali i kao opomenu. Pripovijedajući na uzbudljiv način o budućnosti koju iz svoje perspektive teško možemo zamisliti, ova distopija već je osvojila čitatelje svojim prijevodima na više od dvadeset svjetskih jezika.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Emmi Itäranta Read More »