Author name: robert.karlovic

Lidija Dimkovska

Autor

Lidija Dimkovska

Lidija Dimkovska rođena je 1971. u Skopju, a živi u Ljubljani. Objavila je sedam pjesničkih zbirki, četiri romana, jedan američki dnevnik i zbirku kratkih priča. Uredila je i četiri antologije. Romani Skrivena kamera i Rezervni život dobili su nagradu Društva pisaca Makedonije za najbolje prozne knjige, a Rezervni život i Nagradu za književnost Europske unije. Njezin posljednji roman Jedinstveni matični broj ove je godine dobio nagradu „Roman godine” u Makedoniji, a autorica je bila proglašena za autora godine na Sajmu knjiga u Skoplju. Dobitnica je i njemačke nagrade za poeziju „Hubert Burda“, rumunjskih pjesničkih nagrada „Tudor Arghezi” i „Poesis”, Evropske nagrade za poeziju „Petru Kurdu” u Vršcu,  slovenske nagrade „Čaša besmrtnosti – Velenjica”, albansko-makedonske nagrade „Naim Frasheri”, makedonske nagrade „Braća Miladinovci” za najbolju pjesničku knjigu godine… Bila je nominirana i za njemačku nagradu „Brücke Berlin”, dva puta za američku „The Best Translated Book Award”, za poljsku nagradu „Europski pjesnik slobode”, za slovenačku nagradu MIRA i za „Balkaniku”. Njezine knjige prevedene su na sedamnaest jezika. 

Na hrvatskom su joj objavljeni romani Skrivena kamera, Rezervni život i Non-Oui, knjiga kratkih priča Kad smo napustili Karla Liebkenchta i knjiga izabranih pjesama Kako je to, a početkom 2025. godine Fraktura će objaviti i njezin posljednji roman Jedinstveni matični broj

★★★★★

Kad smo napustili Karla Liebknechta

“U Spomen-domu Karla Liebknechta u Leipzigu, u Njemačkoj, tridesetak ljudi raznih nacionalnosti sjedi oko improviziranog stola na pozornici u dvorani za društvene događaje, iza njih prevoditelji, neki s tekstovima pred sobom, neki bez njih, i na prvi se pogled čini kao da su na nekoj sjednici, dok zapravo nazoče jednome nesvakidašnjem susretu, ili bolje rečeno, predstavi. Naime, sudjeluju u pilot-projektu Udruge poštovatelja Karla Liebknechta iz Leipziga koja je 19. siječnja 2018. povodom 99. obljetnice smrti velikoga njemačkog ljevičara i suradnika Rose Luxemburg Karla Liebknechta pozvala sve emigrante koji su nekad živjeli na adresi koja nosi njegovo ime ili su na neki drugi način povezani s njime.”

U ovaj izmišljeni, no itekako realistični okvir najbolja suvremena makedonska spisateljica Lidija Dimkovska smješta svojih 27 sjajno napisanih kratkih priča. Prelazeći tisuće kilometara, od Beča i Sankt Peterburga, preko Skopja i Soluna, do Karagande i Bagdada, životne sudbine njezinih likova tvore uzbudljivu kroniku prošlog, za neke još nesvršenog vremena.

Kad smo napustili Karla Liebknechta istinska je potraga za mjestom na kojem se – čak i nakon odlaska sa svoje dugogodišnje adrese – čovjek osjeća kod kuće.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

20.00 U fokusu: Lidija Dimkovska: Kad smo napustili Karla Liebknechta, Fraktura, moderira: Dunja Matić

Lidija Dimkovska Read More »

Boris Akunin

Autor

Boris Akunin

Boris Akunin (pravim imenom Grigor Šalvovič Čhartišvili) ruski je književnik, esejist i prevoditelj rođen u Gruziji. Studirao je japanski jezik i kulturu na Državnom sveučilištu u Moskvi. Prevodio je s japanskog i engleskog i šest godina uređivao časopis Foreign Literature posvećen zapadnoeuropskoj i američkoj književnosti. Uredio je 20 svezaka antologije japanske književnosti i sastavio enciklopediju Pisac i samoubojstvo.

Godine 1998. počinje objavljivati seriju povijesnih krimića pod naslovom Doživljaji Erasta Fandorina, čija je radnja smještena u Carsku Rusiju. Između ostalih, napisao je i seriju detektivskih romana o sestri Pelagiji, koja zasad uključuje tri romana. Njegove knjige prodane su u više od osamnaest milijuna primjeraka samo u Rusiji i prevedene su na trideset jezika. Poznat je i po svom političkom angažmanu i žestokom kritiziranju režima Vladimira Putina. Nominiran je za nagradu Smirnoff-Booker (2000.), proglašen je ruskim piscem godine, osvojio je nagradu Antibooker 2000. te je bio u finalu književne nagrade Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 2018.

Prema njegovim romanima snimljeni su brojni filmovi i serije.

★★★★★

Pelagija i bijeli buldog


U udaljenoj ruskoj provinciji potkraj devetnaestog stoljeća vladika Mitrofanij mora se nositi s obiteljskom krizom. Nakon što je jedan od voljenih i rijetkih bijelih buldoga njegove tete otrovan, vladika zna da postoji samo jedan detektiv dovoljno pametan da istraži slučaj: pronicljiva, pomalo nespretna mlada monahinja Pelagija. Po dolasku na imanje Drozdovka Pelagija zatječe čitav niz sumnjivaca. Tihi Zavolžsk dodatno će uzdrmati pronalazak dvaju obezglavljenih tijela i dolazak novog sinodalnog inspektora Bubencova, koji ubojstva nastoji pripisati poganima. Vladika i lokalne vlasti pokušavaju zaustaviti inspektora i spriječiti sukobe na vjerskoj osnovi. U međuvremenu, ubojstva se nastavljaju. Pelagija i bijeli buldog inteligentan je i zabavan detektivski roman, a istovremeno i izlet u rusku povijest i kulturu, s brojnim referencama na rad ruskih majstora poput Tolstoja i Turgenjeva, ali i Laurencea Sternea. Obožavatelji provokativnih, satiričnih i dinamičnih detektivskih romana Borisa Akunina uživat će i u ovoj književnoj zagonetki.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Mali ruski gradić Zavolžsk nije se još do kraja oporavio od slučaja „Bijeli buldog”, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala još jedna neobična pojava. U grad je stigao nasmrt preplašen monah koji očajnički traži pomoć vladike Mitrofanija.

Uplašenom monahu i njegovoj braći počela se priviđati sablast obučena u crnu monašku halju koja hoda po jezeru što okružuje njihov miran i prosperitetan samostan. Mitrofanije, skeptičan zbog priče o duhovima, pošalje prvo svog mladog, pametnog štićenika, a zatim još i dva svoja najbliža suradnika, da istraže ovaj misterij. Sve ih je snašla strašna sudbina.

Naposljetku, sestra Pelagija preuzima stvari u svoje ruke i, prerušavajući se na brojne nevjerojatne načine, otputuje preko neizmjernog Sinjeg jezera u potrazi za odgovorima. Dok ona razotkriva mnoge tajne koje skrivaju otočani, broj stradalih se povećava, a ona počinje shvaćati kako je susret s duhom možda i njezin najmanji problem…

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

19.00 Literarni labirint ruskog disidenta Boris Akunin: Pelagija i bijeli buldog i Pelagija i crni monah, V.B.Z., sudjeluju: Boris Akunin, Ivana Peruško, Igor Buljan, Goran Glamuzina

Boris Akunin Read More »

Marko Stričević

Autor

Marko Stričević

Marko Stričević rođen je 1980. godine u Zagrebu. Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti. Do 2004. godine nije znao gotovo ni riječi ruskog. Postsovjetski prostor počeo je intenzivno otkrivati toga ljeta otputovavši vlakom, privatno, u Ukrajinu, što se ponovilo još nekoliko puta. Uslijedile su samostalne skitnje po transkontinentalnoj Rusiji, službeni putovi i privatni izleti u zemlje negdašnjeg SSSR-a, uz mnogo učenja kojem je ključni preduvjet bilo samouko svladavanje ruskog jezika. Od 2007. do 2010. živio je Moskvi i Sankt Peterburgu, radeći kao stalno akreditirani dopisnik hrvatskih dnevnih listova, tjednika i periodike. Nudio je širok spektar studiozno obrađenih tema iz sfere politike, društva, ekonomije, umjetnosti, povijesti, sporta, znanosti… i upoznao mnogo vrlo raznolikih ljudi. Nakon povratka u Zagreb nastavlja često odlaziti u zabačene predjele Sibira, srednje Azije, Kavkaza i dalekog sjevera. Ta su ga iskustva dobro pripremila za terenska istraživanja po zagonetnim, davnim putevima Josipa Broza i njegove generacije. Konkretnije i intenzivnije bavljenje temom ove knjige započelo je 2017. godine, kroz usporedni rad na pisanom tekstu i dokumentarnom filmu. Posljednjih desetak godina radi kao televizijski novinar i autor dokumentarnih filmova, specijaliziran za postsovjetski prostor. Živi u Zagrebu s obitelji, Marinom Barukčić Stričević i kćeri Nastjom.

★★★★★

Tito u Rusiji


I upućeniji čitatelj i za historiografiju tek ovlaš zainteresirani namjernik pretpostavit će da je o biografiji Josipa Broza Tita – metalskog radnika, ratnog i revolucionarnog vođe, maršala, bonvivana, doživotnog predsjednika SFRJ i svjetske političke činjenice – dosad rečeno i napisano baš sve. Čitave biblioteke knjiga najrazličitijih profila, od akademske historiografije, preko režimske hagiografije i amaterske memoaristike do opsežnih biografija objavljene su o njegovu liku i djelu. Jedan period, ipak, ostao je gotovo posve nepoznat.

S tom se slijepom pjegom – a riječ je o čitavih pet, po mnogočemu ključnih godina za biografiju budućeg revolucionara – u ovoj pionirskoj, intrigantnoj i uzbudljivoj knjizi impresivnoga zamaha u koštac uhvatio vanjskopolitički novinar Marko Stričević. U dinamičnoj, žanrovski hibridnoj kombinaciji minuciozno dokumentirane istraživačke historiografije, sinteze s elementima historije mentaliteta i povijesti ideja, reportaže i stilski rafiniranoga putopisa, Stričević u stopu prati Broza od njegova pada u zarobljeništvo u uniformi austrijskog domobrana 1915. godine, do povratka u zemlju, krajem listopada 1920.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Gradska knjižnica Rijeka

18.00 Panel Usta na usta: Ivana Dragičević: Nesigurni, Naklada Ljevak, sudjeluju: Ivana Dragičević, Marko Stričević, Irena Frlan

MMSU

19.00 Publicističko povećalo: Marko Stričević: Tito u Rusiji, V.B.Z. moderiraju: Marko Pogačar i Tihomir Ponoš

Marko Stričević Read More »

Zoran Predin

Autor

Zoran Predin

Zoran Predin slovenski je novovalni kantautor rođen u Mariboru 1958., kojemu, zbog njegove provokativnosti i crnohumornih tekstova, i najveći neprijatelji priznaju duhovitu autorsku izvornost i iskričavu nekonvencionalnost. U svojoj bogatoj umjetničkoj karijeri objavio je 41 autorski album, četiri zbirke uglazbljenih tekstova (Praslovan, Sonček je, Brez kravate in vezalk i Poljub, ki riše ustnice), zbirku anegdota Druga žena u haremu te zbirku kratkih priča Glavom kroz zid. Skladao je glazbu za filmove i kazalište, iskušao se u raznim glazbenim stilovima, od rocka do gypsy swinga, i nastupao po cijelom svijetu.Još uvijek voli crni humor, fileke i dunju.

★★★★★

Bezgrešna


U neimenovanoj srednjoeuropskoj državici dolazi do vojnog udara i uspostave katoličko-veganske Kneževine. No prava priča započela je mnogo prije, kada se u istom rodilištu jedne noći rodilo petero djece, troje njih iz planinskog sela – Oto Kralj, sin bogatog šumovlasnika, Boris Grabar, sin osiromašenog drvosječe, i Jana Belec, kći vlasnika seoske pilane, te blizanci generala Georga Zime, čovjeka koji će voditi vojni udar i proglasiti se Knezom. Njegova Kneževina, u kojoj su zabranjeni meso i ilegalni migranti, a slave se narod, riječ Božja i mudrost Velikoga kneza te tradicionalne vrijednosti, neodoljivo podsjeća na želje političara sa svih kontinenata.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Dvorište Art-kvarta „Benčić“

21.00 Vrisak Music, nastupa: Zoran Predin i bend. Ulaz slobodan.

MMSU

19.00 Književna avantura kultnog slovenskog rokera: Zoran Predin, Bezgrešna, Fraktura, moderira: Jagna Pogačnik

Zoran Predin Read More »

Valentina Mavretić

Autor

Valentina Mavretić


Valentina Mavretić rođena je u Rijeci 1993. godine. Pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu završava preddiplomski i diplomski studij dramaturgije. Dobitnica je poticaja za književno stvaralaštvo Ministarstva kulture za zbirku kratkih priča; raznih scenarističkih poticaja Hrvatskog audiovizualnog centra za filmske i TV projekte (Uho, Mama je kriva za sve, Biti u rodu s Johnom Malkovichem) i Nagrade „Marin Držić” za dramski tekst Kod Peregrinovih. Članica je Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela. Živi u Zagrebu s obitelji. Ljuljačka je njezina prva zbirka kratkih priča.

★★★★★

Ljuljačka


Kako na svijet gledaju i kako se u njemu snalaze milenijalci otkrivamo u ovoj zbirci priča Valentine Mavretić (1993.). U osobnim iskustvima i događajima iskreno i suptilno govori se o društvenom okruženju i današnjici, obiteljskim odnosima, oprezno se istražuje vrijeme prije devedesetih. Mavretićini likovi uvijek nešto poduzimaju, nastoje ići naprijed iako zadane okolnosti nisu za njih obećavajuće: Rikardo, jedan od sedmero braće i sestara, Latinoamerikanac, pobjegao je od papiga, a stigao k vranama. U nekadašnjem vojnom stanu Gospodin Zamorac radi makete aviona. Zaposlenica reklamne agencije, uvjerena vegetarijanka, radi na kampanji za mesne prerađevine, a jedna brižljiva majka domišljato nastoji od lokalnih vlasti ishoditi popravak ljuljačke u kvartovskom parku. Koji je njezin sljedeći korak kad od nadležne službenice dobije odgovor: „Mogu Vam samo pouzdano reći kako su tu u pitanju mito i korupcija, a ne ljuljačke i tobogani”.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

18.00 Rijeka Calling: Valentina Mavretić: Ljuljačka, Oceanmore, moderira: Dunja Matić

Valentina Mavretić Read More »

Semezdin Mehmedinović

Autor

Semezdin Mehmedinović


Semezdin Mehmedinović rođen je 1960. u Kiseljaku kod Tuzle. Komparativnu književnost i bibliotekarstvo diplomirao je na Sveučilištu u Sarajevu. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini ostao je u Sarajevu sa suprugom i sinom, a nakon rata emigrirao u Sjedinjene Američke Države, gdje je radio kao producent u Washingtonu za više američkih i europskih TV postaja. Svjetsku slavu stekao je hibridnom knjigom proze i poezije Sarajevo blues, koja je objavljena 1993., a u engleskom prijevodu kod kultnog izdavača City Light Books 1998.Godine 2002. izašla mu je knjiga poezije Devet Aleksandrija. S Miljenkom Jergovićem objavio je pisma koja su razmjenjivali tijekom godina u knjizi Transatlantic mail 2009. Zatim je 2011. objavio proznu knjigu Ruski kompjutor o emigraciji u Ameriku, gotovo izgubljenu na starim disketama, knjige Autoportret s torbom 2013. i Knjigu prozorā 2014. Nakon srčanog udara objavio je svoju najprevođeniju i najnagrađivaniju knjigu Me’med, crvena bandana i pahuljica 2017., a 2020. izašla mu je knjiga Ovo vrijeme sada. Godine 2019. vratio se u Bosnu i Hercegovinu te živi između Sarajeva i Hercegovine, a svake godine na nekoliko tjedana odlazi u Sjedinjene Države.

★★★★★

MMSU

19.00 Čitanje iz novog rukopisa: Semezdin Mehmedinović, moderira: Marko Pogačar

Semezdin Mehmedinović Read More »

Kristian Novak

Autor

Kristian Novak

Kristian Novak (1979.) rođen je u Baden-Badenu, a djetinjstvo je proveo u Sv. Martinu na Muri. Gimnaziju je pohađao u Čakovcu, nakon čega je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao kroatistiku i germanistiku te doktorirao na poslijediplomskom studiju lingvistike. Predaje na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, analize diskursa i jezične biografistike. Od 1998. do 2009. godine bio je standardni reprezentativac RH u karateu, osvajač je niza medalja na europskim i svjetskim prvenstvima.

Godine 2005. objavljuje roman Obješeni, a 2013. roman Črna mati zemla, koji osvaja tportalovu nagradu za roman godine. Istu nagradu, kao i nagradu „Gjalski“, nagradu „Fran Galović“ i dvije nagrade BOOKtiga donio mu je Ciganin, ali najljepši. Romani Črna mati zemla i Ciganin, ali najljepši prevedeni su na niz stranih jezika te adaptirani u kazališne hitove.

Oženjen je, otac troje djece. Živi u Zagrebu.

★★★★★

Slučaj vlastite pogibelji

Mladi prometni policajac nađen je mrtav na stražnjem sjedalu svojeg automobila. Slučaj je klasificiran kao samoubojstvo u što, s obzirom na niz neobičnih okolnosti i činjenicu da nije obavljena obdukcija, sumnja njegova obitelj i dobar dio javnosti. Istodobno, ambiciozna profesorica priprema dramsku grupu srednjoškolaca za uprizorenje Antigone, pri čemu s njima evocira upravo tragičan događaj kojemu svjedoče u svojoj suvremenosti. I o kojem im se mišljenja potpuno razilaze.

Roman Slučaj vlastite pogibelji Kristiana Novaka ispripovijedan je kao pletenica, od poglavlja u kojima se naizmjence smjenjuju glas profesorice i scenarij koji prati događaje i akcije koji se roje oko braće policajaca, i vodi nas kroz slojeve sistema u srce društva i likova.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

V.B.Z.-ova knjižara, Korzo 9

12.00 Književnost kao ogledalo jezične raznolikosti – razgovor sa studentima slavistike Sveučilišta u Bambergu, moderiraju: Kristian Novak, Ivana
Lederer, Nikolay Hakimov

Prva riječka hrvatska gimnazija

14.00 Brusilica za srednjoškolce – gostuje: Kristian Novak

MMSU

19.00 U fokusu: Kristian Novak: Slučaj vlastite pogibelji, Oceanmore, moderira: Kruno Lokotar

Kristian Novak Read More »

Jurica Pavičić

Autor

Jurica Pavičić

Jurica Pavičić rođen je 1965. u Splitu, gdje i danas živi. Od 1989. radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina, a od 2000. novinar je i kolumnist Jutarnjeg lista. Dobitnik je najznačajnijih hrvatskih priznanja za novinarstvo i filmsku kritiku. Autor je i više publicističkih knjiga. Kao književnik debitirao je romanom Ovce od gipsa, po kojem je snimljen film u režiji Vinka Brešana. Uslijedili su romani Nedjeljni prijatelj, Minuta 88, Kuća njene majke, Crvenkapica, Žena s drugog kata, Crvena voda, Prometejev sin i Mater Dolorosa; zbirke priča Patrola na cesti i Brod u dvorištu te zbirka izabranih priča Skupljač zmija. Po priči Patrola na cesti snimljena je i nagrađivana kriminalistička miniserija u režiji Zvonimira Jurića. Kratke priče i romani Jurice Pavičića prevedeni su na više jezika. Roman Crvena voda osvojio je nagrade Fric i „Ksaver Šandor Gjalski” te doživio iznimnu recepciju u Francuskoj, gdje je 2021. osvojio više nagrada, među kojima su i nagrade Grand Prix de Littérature Policière za najbolji strani krimić i Le Point du Polar européen za najbolji kriminalistički roman europskog autora napisan na francuskom ili preveden na francuski jezik.  

★★★★★

Žigice

Ništa se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se – onako kako se nad istočnim Jadranom dogodilo tisuću puta, ponavljajući isti, vječni obrazac, stariji od ljudi, stariji od kuća, gradova, nacija i jezika…

Orkanska bura rasplamsa zastrašujući požar koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena da će istraga biti brzo zaključena i otkriti ili piromana ili tragove pukog ljudskog nemara. Ubrzo će se pokazati da je slučaj mnogo zamršeniji.

Mladen Božiković pak odan je suprug, otac, djed. Čovjek nalik mnogima, osim što je strastveno zaljubljen u planine Dalmacije, planine koje već generacijama određuju sudbinu njegove obitelji, ali i njega samoga. Stoga požar koji je poharao i njegovu djedovinu za njega nikako nije samo medijska vijest…

 Žigice, novi roman Jurice Pavičića – istodobno mediteranski noir, obiteljska drama i kronika društva – izvrstan je, potresan roman jednog od najčitanijih i najnagrađivanijih domaćih pisaca.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

MMSU

20.00 U fokusu: Jurica Pavičić: Žigice, Stilus, moderira: Adriana Piteša

Jurica Pavičić Read More »

Ivana Dragičević

Autor

Ivana Dragičević

Ivana Dragičević (1975.) jedna je od najpoznatijih hrvatskih novinarki vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, uz ostalo, autorica emisije Horizonti i projekta Anima „Hotel Europa”. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, Medijske akademije ARD-ZDF-a, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta te Europe’s Futures Fellow Instituta za društvena istraživanja u Beču. Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka” za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i nagrade HRT-a „Joško Martinović” za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na televiziji N1. Autorica je knjige Nejednaki (2018.) i jedna od autorica u zbirci priča Nakon deadlinea – priče s terena (2016.).

★★★★★

Nesigurni

Knjiga Nesigurni naslanja se na prvijenac autorice Ivane Dragičević Nejednaki, kao jedno od rijetkih publicističkih djela u Hrvatskoj koja se hvataju ukoštac s gorućim problemima današnjice. Pandemija je promijenila svijet kakav znamo, ali i na svjetlo iznijela nedoumice s kojima smo svi već dugo suočeni. Što je ljudska sigurnost? Koliko su nam bitni zdravlje, opskrba hranom, demokratske institucije, država, internet, te kako je to sve povezano s globalnim procesima i konceptom sigurnosti? Koliko je intimno iskustvo bolesti promijenilo samu autoricu i stavilo joj na oči duple naočale za precizno seciranje svijeta u kojem se svi osjećamo samima i nesigurnima, ali shvaćamo koliko nam taj svijet može pomoći, ako ništa, da bolje vidimo? 

U doba nesigurnosti autorica, u pričama iz osobnog rakursa, o fundamentalnim pitanjima od zelene ekonomije, klimatskih promjena, digitalne tranzicije, ratova i migracija pa do potresa, poplava i ostalih prirodnih katastrofa plete, kako ga sama naziva, self-help priručnik za čovječanstvo i humanizam. Jer bez ljudskosti i solidarnosti ne može biti ni sigurnosti, zaključuje Ivana Dragičević.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Gradska knjižnica Rijeka

18.00 Panel Usta na usta: Ivana Dragičević: Nesigurni, Naklada Ljevak, sudjeluju: Ivana Dragičević, Marko Stričević, Irena Frlan

Ivana Dragičević Read More »

Vlado Simcich Vava

Autor

Vlado Simcich Vava

Vlado Simcich Vava rođen je u Rijeci, gdje živi i radi. Tijekom studija hrvatskog jezika i književnosti upušta se u avanturu rock’n’rola. I nakon što je diplomirao, umjesto profesorske katedre bira neizvjesnost egzistencije s električnom gitarom. Samo ponekad zažali zbog toga. Osim velikog broja snimljenih albuma, kako samostalnih tako i s grupama Laufer, Mone, Blagdan Band, Turisti, te brojnih suradnji, nakon dugog odgađanja objavljuje svoju prvu knjigu Odstranjivač ljubavi, koja sadrži zbirku priča i jedan kraći roman. 

U lipnju ove godine objavio je i peti naslov, Kapetan onkraja, za splitskog nakladnika Fragment. Urednik rukopisa bio je Zoran Žmirić.

Tijekom života surađivao je s omladinskim listom Val, pisao za Novi list, razne portale, te bio urednikom na Radio Svidu. 

Osnivač je neformalne književne skupine Ri Lit, s kojom, doduše, samo jednom nastupa, ali održava društvo na okupu kroz tradicionalnu godišnju manifestaciju Noć velikog čitanja

Autor je glazbe za dokumentarni film Bosanoga Morane Komljenović te kratkog filma Neka ljubav kaže sve o nama Kristine Barišić.Bibliografija: Odstranjivač ljubavi (ICR, 2012.); Srce od guma (V.B.Z., 2014.); Canzoni d’una volta (Studio TiM, 2017.); Podudarnosti (Naklada Val, 2020.); Kapetan onkraja (Fragment, 2024.)

★★★★★

Kapetan onkraja

“Junaku romana Kapetan onkraja sudbina je po staroj narodnoj izreci „dabogda imao, pa nemao“ namijenila ono za što u pravilu uvijek mislimo kako je rezervirano za nekog drugog, iako nas stvarnost demantira i jasno nam je da ta zloslutna uzrečica može dopasti bilo koga, uključujući i nas same. Oko glavnog lika orbitiraju tri žene; supruga, zbog čije odluke postaje beskućnik, prodavačica u kvartovskoj trgovini, koja mu u novonastaloj situaciji pomaže te kći, koja je glavni motiv zbog kojeg se naš protagonist trudi opstati.

Kako i priliči njegovoj samodestruktivnoj prirodi, sve što mu se događa, glavni lik prihvaća savršenom mirnoćom, ma koliko to po njega bilo pogubno, te tako postaje gotovo u alegorijskom smislu promatrač koji spokojno gleda kako kraj njega prolaze; njegova nekad blistava glazbena karijera, njegov situirani obiteljski život, pa čak i vrijeme samo. No u jednom času on se budi i ispred sebe vidi svjetlo prema kojemu odluči koračati, a hoće li mu u tome mladi poslovnjak s aktovkom, koji ga traži po gradu, pomoći ili odmoći, saznat ćemo na samom kraju.” – Zoran Žmirić, urednik knjige Kapetan onkraja.

MMSU

18.00 Rijeka Calling: Vlado Simcich Vava: Kapetan onkraja, Naklada Fragment, moderira: Ivica Prtenjača

Vlado Simcich Vava Read More »