Author name: robert.karlovic

Autor

Nataša Govedić

Nataša Govedić dosad je objavila jednu zbirku poezije (Zlice i vilice, Fraktura, Zagreb, 2022.) te dva romana (Kako zavoljeti morskog psa, Sandorf, Zagreb, 2019. i Eskim na feniksu ti je ukrao mobitel, Ljevak, Zagreb, 2023). Kao autorica za djecu, objavila je i dva romana animalne fantastike (Mrežir i Zmajir) i jednu antologiju bajki. Primjećuje u svom književnom opusu za sve dobi jako puno životinja, čija prisutnost ne jenjava (peraje, repovi, krila, kljunovi). Kako veli filozof Brian Massumi: „Zašto ne bismo krenuli od pretpostavke da najzaigraniji čovjek možda, eventualno i uz puno sreće samo ponekad doseže nesputanu animalnost postojanja na Zemlji? Zašto nam životinja ne bi bila uzorom?“

★★★★★

Pasja kola

Nova pjesnička knjiga Nataše Govedić svoj naslov, ali i kičmu – uspravnu i pripadajućem simboličkom polju izravno suprotstavljenu – duguje etici i estetici psovke. Njezine postavke složenije su ipak nego u domaćeg rodonačelnika žanra, mitskog Kamova. Pasja kola, naizgled izravno iz psovke utekla, zapravo pripadaju metarazini, području komentara – njima se neimenovane kletve raščlanjuje, vrednuje, amplificira za buduću upotrebu. Protagonist sintagme ipak je ključan, kao aktivni i kao pasivni princip. PAS se krije u svakoj od natuknica-poglavlja ovog ludičkog, lirskog PSEudo-rječnika, uspostavljajući njegov kompleksni, razgranati simbolički sustav. Autorski glas, ne prežući od hvatanja u koštac s aktualnim društveno-političkim pitanjima, prkosi „psećem životu”: prešutnoj logici brnjice, PASivnog pristanka, uzice koja vodi i sputava. Njegovo područje borbe, oružje, sredstvo: jezik, raspojasani, znatiželjni i gipki (psećemu ipak sličan!) pjesnički jezik.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

PONEDJELJAK, 16.09.2024.

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Nataša Govedić: Pasja kola, V.B.Z. , moderira: Marko Pogačar

Autor

Nives Madunić Barišić

NIVES MADUNIĆ BARIŠIĆ rođena je 1968. godine u Osijeku koji još uvijek smatra svojim gradom premda živi i radi u Zagrebu. Školovala se na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Za djecu je napisala nekoliko igrokaza, poput Mala zelena gusjenica, Naša je mama postala zmaj, Ispod zvončića se rodio kraljević, Luzer ili faca, romane Tajna čokoladnih bombona, Lunapark, kao i romane serijala o Hani i Janku. Objavljuje priče u časopisima za djecu Prvi izbor i Radost. Objavila je nekoliko pripovjedaka, a jedna od njih uvrštena je i u antologiju Svaka priča na svoj način. Primila je i neke nagrade za svoj rad, ali za njih još ne mora imati posebnu policu. Mama je dvjema djevojčicama koje su njezin najveći uspjeh.

★★★★★

Dječak koji je bježao

Ovo je priča o dječaku koji se boji pasa, mačaka, liječnika, vrtića, pa čak i kiše.

I kao sva djeca koja ne vole plakati, na strah je odgovarao bježanjem, skrivanjem i ljutnjom. Odrasli ga nisu razumjeli pa je zato od svega odlučio zauvijek pobjeći u šumu, čija ga tišina i tama nisu plašile sve dok ondje nije susreo velikoga crnog psa.

A to je bio jedan od njegovih najvećih strahova!

Što će biti s dječakom i kako će se na kraju sve riješiti pročitajte u ovoj prekrasno ilustriranoj slikovnici!

 Ova je slikovnica namijenjena djeci i odraslima – odrasle uči da dječje strahove i ljutnju prihvate s nježnošću i strpljenjem, a djecu da se strah uvijek može prevladati i da, uz malo hrabrosti, i najveći neprijatelji mogu postati prijatelji.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

SUBOTA, 21.09.2024.

Dječja kuća

11.00 Vrisak Junior – Nives Madunić Barišić: Dječak koji je bježao, V.B.Z.

Autor

Sanja Pilić

Sanja Pilić (1954.) hrvatska je književnica. Završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Sa šest naslova zastupljena je u lektiri za osnovne škole. Objavila je 33 knjige za djecu i odrasle. Djela joj postižu velike naklade, mnoga su doživjela po devet i deset izdanja. Živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica.

★★★★★

Najbolje prijateljice

Dana i Neva najbolje su prijateljice. Upoznale su se u vrtiću i stalno su se igrale zajedno. U pješčaniku, ljuljale se na ljuljačkama, skakale školice i brinule se jedna o drugoj. Kad bi, na primjer, Dana bila bolesna, Neva bi joj odlazila u posjete. Upisale su se i na ritmiku. Nastupale su na priredbama. Slavile zajedno rođendane.

Ali, došlo je vrijeme da se upišu u školu, u prvi razred. Nastala je panika. Tko zna hoće li Dana i Neva ići u isti razred? Što će se dogoditi ako ih razdvoje? Ma ne, to ne dolazi u obzir! Ali nikad se ne zna. Pa nisu sestre da moraju biti zajedno.

Ali jesu.

Sestre su po srcu.

Imati prijatelja velika je radost. Oni su najvažnija bića u svemiru. To je poput dobitka na lutriji, i puno više od toga. To je sreća. Prava pravcata!

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

PETAK, 20.09.2024.

Dječja kuća

11.00 Vrisak Junior – Sanja Pilić, Željka Mezić: Najbolje prijateljice, V.B.Z., predstavljanje slikovnice + radionica crtanja

Autor

Saša Savanović

Saša Savanović (1986., Novi Sad) piše prozu, esejistiku i publicistiku. Priče i tekstove objavljivala je u mnogobrojnim časopisima i zbornicima u zemlji i inozemstvu. Njezin prvi roman Deseti život uvršten je u najuži izbor za NIN-ovu nagradu za 2018. godinu. Suautorica je više istraživačkih publikacija. Radi kao nezavisna istraživačica i programska urednica.

★★★★★

Novo Sada

Polazeći od savršeno uspjele superironijske igre iz naslova romana, Saša Savanović, odnosno neimenovana sveznajuća instanca koju je ovlastila da ispriča priču, polazi od dekompozicije statusa i interne mitologije grada koji je važio za „najbolje od nas”, da bi se s protokom narativnog vremena pokazalo kako sam referentni Novi Sad nije drugo do okidač, nimalo slučajno odabrana čvorišna točka, neka vrsta nužnog uporišta iz kojeg je moguće pucati po svemu što je od u globalnim koordinatama krajnje beznačajnog gradića neusporedivo bitnije.

PETAK, 20.09.2024.

MMSU

18.00 U fokusu: Saša Savanović: Novo Sada, Partizanska knjiga, razgovara: Marko Pogačar

Autor

Srećko Horvat

Srećko Horvat (Osijek, 1983.) filozof je i autor brojnih knjiga prevedenih na više od deset jezika, uključujući Poslije apokalipse (V.B.Z., 2022.), Što Europa želi? (zajedno sa Slavojem Žižekom, 2013.) i Radikalnost ljubavi (2016.). Tekstove mu objavljuju The Guardian, New York Times, Newsweek, Spiegel, Süddeutsche Zeitung i mnogi drugi vodeći svjetski mediji. Bio je jedan od osnivača Subversive Festivala, a godinama je vodio i uređivao Filozofski teatar u zagrebačkom HNK-u. Jedan je od osnivača međunarodnih pokreta DiEM25 i Progressive International.

★★★★★

Poezija iz budućnosti

Prošlost se zaboravlja, a nade u budućnost nema. Distopija je postala stvarnost. To je novo normalno u našoj apokaliptičnoj politici – no tek ako ga prihvatimo postat ćemo zaista bespomoćni. Kako bismo ostvarili relevantnu promjenu, tvrdi politički filozof i aktivist Srećko Horvat, prvo moramo promijeniti način razmišljanja. Putujući kroz vrijeme i prostor, od partizanskog oslobodilačkog pokreta u okupiranoj Jugoslaviji do područja suvremene kulture, izbjegličkih kampova i političkih granica Europe 21. stoljeća, Horvat pokazuje kako je priroda problema s kojima se danas suočavamo posve nova.

Autor, u svom strastvenom pozivu na novi radikalni internacionalizam, ukazuje na nužnost nadilaženja trenutno prevladavajućih okvira: granica, nacionalnih identiteta i maksimalizacije profita kao mjere svih stvari. Jedino tako možemo stvoriti nove modele za život i, zajedno, oblikovati otvoreniju i optimističniju budućnost.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

SUBOTA, 21.09.2024.

MMSU

19.00 Publicističko povećalo: Srećko Horvat: Poezija iz budućnosti, V.B.Z., moderira : Marko Pogačar

Autor

Zoran Žmirić

Zoran Žmirić rođen je u Rijeci 1969. Član je Hrvatskog društva pisaca, a radovi su mu prevedeni na engleski, francuski, njemački, poljski, slovenski, talijanski, ukrajinski i arapski.

Dosad je objavio: Kazalište sjena (zbirka priča); Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (zbirka kolumni); Blockbuster (roman), Riječke rock himne (publicistička proza); Snoputnik (roman); Zapisano metkom (zbirka poezije), Putovanje desnom hemisferom (roman); Pacijent iz sobe 19 (roman), Putovanje desnom hemisferom (roman); Pacijent iz sobe 19 (roman), Kaleidoskop (zbirka mikropriča); Vožnja unatrag (grafička novela, s ilustratoricom Valentinom Briški); Hotel Wartburg (roman, 2022.)

S romanima Blockbuster i Pacijent iz sobe 19 bio je u finalima najvažnijih hrvatskih književnih nagrada. Dobitnik je nagrada i priznanja: Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine – Blockbuster (2010.), Godišnje nagrade Grada Rijeke za stvaralački rad i posebna dostignuća u kulturi (2011.), CeKaPe nagrade za kratku priču (2013.), „Fran Galović” 2019. po glasovima čitatelja za roman Pacijent iz sobe 19 (2019.) te Godišnje nagrade Grada Rijeke za iznimne umjetničke književne kvalitete koje obogaćuju kulturni život Rijeke i pronose ime grada diljem Europe (2023.).

★★★★★

Kaleidoskop

Ljudi koje Zoran Žmirić vidi kroz leću svog literarnog kaleidoskopa žive svoje isječke stvarnosti, zaustavljene u trenutku kad je svijest načas odustala od rutine, podignula pogled i uhvatila se za naizgled malu i naizgled nevažnu stvar, prizor, misao, pokret zbog kojeg je dan ispao iz matrice i donio razliku. U tom jednom trenutku koji postaje tema priče događa se emocija koju i junak i čitatelj mogu proživjeti na način koji u život nosi neki novi pogled, stav, promjenu ili misao nakon koje puno toga više neće, ili barem ne mora, biti isto – a sve to bez pretenzije da se nude odgovori ili donose „rješenja“. Svaka je slika, svaki prizor iz kojeg nastaje priča, tek buba u uhu naše savjesti. 

“Iz Korininih i Zoranovih pronicljivih umova i virtuoznih ruku rađaju se male tople priče koje u našim dušama (ako ih još ima) nadražuju ono malo preostale ljudskosti.” – Igor Kordej

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

NEDJELJA, 15.09.2024.

MMSU

20.00 Rijeka Calling: Zoran Žmirić, Korina Hunjak: Kaleidoskop, naklada Fragment, razgovor s autorima moderira: Enver Krivac

Autor

Mirana Likar

Mirana Likar (1961.) diplomirala je bibliotekarstvo i slovenski jezik na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Prvu knjigu kratkih priča Sobotne zgodbe objavila je 2009. (Cankarjeva založba, Ljubljana). Potom su joj izašle još dvije zbirke kratkih priča: Sedem besed (2012.) i Glasovi (2015.). Prvi roman Babuškin kovček objavljen je 2017., kratki roman Bibavica 2018., a Pripovedovalec 2020. Mirana Likar objavljuje u svim slovenskim književnim medijima i na 3. programu Ars nacionalnog radija. Njezine su kratke priče uvrštene u domaće antologije, a priča Nadin prt predstavljala je Sloveniju u antologiji Best European Fiction izdavača Dalkey Archive 2013. Mnoge su joj priče nagrađene, a Subotne zgodbe nominirane su za nagradu Fabula, za najbolju zbirku kratkih priča. Roman Pripovedovalec nominiran je za nagradu Kresnik, Cankarovu nagradu i nagradu Mira.

★★★★★

Pripovjedač

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

PETAK, 20.09.2024.

MMSU

20.00 U fokusu: Mirana Likar: Pripovjedač, V.B.Z., moderiraju: Jadranka Pintarić i Tihomir Ponoš

Autor

Srđan Valjarević

Srđan Valjarević (Beograd, 1967.), pisac, piše prozu i poeziju.

Objavio romane List na korici hleba (1990.), Ljudi za stolom (1994.), Dnevnik druge zime (2006.) i Komo (2007.), prozne zapise Zimski dnevnik (1995.), troknjižje Fric i Dobrila (2021.) i Brod koji je zaplovio kroz maglu (2023.), kao i zbirku pjesama Džo Frejzer i 49 + 24 + 5 pesama (prošireno izdanje, 2024.).

Knjige su mu prevođene na engleski, španjolski, njemački, francuski, talijanski, švedski, ukrajinski, bugarski, albanski, makedonski, slovenski i kineski jezik. 

Dobitnik je nagrade „Biljana Jovanović” za Dnevnik druge zime 2006.; za roman Komo nagrade Kulturkontakt Austria 2006., „Stevan Sremac” 2006., Gorki list Award 2007. i Prix des lecteurs du Var – Toulon 2011. 

Živi u Beogradu.

★★★★★

Džo Frejzer i 49 + 24 + 5 pesama

Poezija pretovarena metaforama je poput Amazonova skladišta, sugerira veliku unutarnju dinamiku, pakete žustro distribuiraju kurirske službe, ali „živ čovjek” rijetko kad izlazi na svjetlo dana. Srđan Valjarević je tako nešto davno osujetio, objavivši još 1992. svoju kultnu, danas gotovo legendarnu knjigu poezije Džo Frejzer i 49 pesama.

Ovaj pjesnik je ciljano i do kosti ogolio svoj izraz, tek da bi s vremenom postao regionalni klasik. I to praktički sa samo jednom jakom meta‑fórom utjelovljenom u autorovu alter egu – figuri velikog boksača Joea Fraziera čiji „lirski subjekt” iz runde u rundu (49 + 24 + 5) srlja iz knockdowna u knockdown, slaveći svoj egzistencijalni fajt među konopcima podjednako posrnule i surove tranzicijske zbilje. Valjarević nije salonski pjesnik, on je, naprotiv, bard ulice, njegov nas glas sa svake stranice ove jedinstvene zbirke pjesama udara direktno „u lice”, podsjećajući nas stoički, ali pomalo i budistički, da je bol zapravo najbolji učitelj kojeg ćemo ikada imati. Ali kao što nas je još davno upozorio Hölderlin – „tamo gdje je opasnost, tamo je i spas”!

Valjarevićeva poezija uistinu nalikuje teškaškoj borbi – s jedne strane ona je ring „kluba boraca”, a s druge očajnička varijanta self‑helpa, jer treba se usuditi spustiti gard, treba znati zadati i primiti udarac, i pogledati se u zrcalo tako kao da se u njemu prvi put vidiš, a to zaista ne može svatko. – Damir Šodan

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

UTORAK, 17. 9. 2024.

Dnevni boravak

21.00 Noćni u Dnevnom: Srđan Valjarević: Džo Freizer i 49+24+5 pesama, V.B.Z., moderira: Drago Glamuzina

Autor

Eliza Clark

Eliza Clark rođena je u Newcastleu na Tyneu, a živi u Londonu, gdje je studirala na umjetničkoj akademiji Chelsea College of Art. Bavi se marketingom na društvenim mrežama, a donedavno je radila za časopis o ženskom kreativnom pisanju Mslexia. Godine 2018. dobila je stipendiju Zaklade za mlade pisce agencije New Writing North. Objavila je kratku horor-novelu Tales to Terrify te 2022. roman prvijenac Komad malog (Oceanmore) koji se našao na Blackwellovoj listi beletrističkih knjiga godine te bio finalist nagrade Women’s Prize for Fiction Futures za spisateljice mlađe od trideset pet godina. U srpnju 2023. izlazi njezin drugi roman, Penance. Na Twitteru i Instagramu nalazi se pod imenom @fancyeliza.

★★★★★

Komad malog

Eliza Clark odmah je osvojila publiku i kritiku svojim debitantskim romanom Boy Parts, koji je u Hrvatskoj objavljen u nakladi Oceanmora pod naslovom Komad malog (prevela Mirta Jurilj). Roman je mračna komedija ispisana energičnim i ubojitim jezikom, istovremeno šokantna i zabavna, koja neustrašivo istražuje tabue seksualnosti i rodnih uloga u 21. stoljeću. Roman je kritika odmah prozvala ženskom inačicom Američkog psiha, a protagonistica Irina Sturges postala je novom ikonom feminističke, buntovničke i emancipirane književnosti za onaj dio generacije milenijalaca koji je razočarala razvikana Sally Rooney.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

SRIJEDA, 18.09.2024.

MMSU

19.00 Književna zvijezda britanskih milenijalaca: Eliza Clark: Komad malog, Oceanmore, moderira: Hana Samaržija