Author name: robert.karlovic

Zoran Ferić

feric

Autor

Zoran Ferić

Zoran Ferić rođen je 1961. godine u Zagre­bu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i od 1994. godine radi kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. gimnaziji u Zagrebu.

Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine. Prvu knjigu priča, Mišolovka Walta Disneya, objavio je 1996. godine u Nakladi MD.

Deset godina poslije dobio je za nju Nagradu Dekada. Za drugu knjigu priča, Anđeo u ofsajdu, objavljenu 2000. dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knji­gu godine. Prvi roman Smrt Djevojčice sa žigicama objavio je 2002. godine, a sljedeće godine izlazi mu zbirka kolumni pod naslovom Otpusno pismo koje je pisao za tjednik Nacional. Roman Djeca Patrasa objavio je 2005. u biblioteci Premijera Jutarnjeg lista. Nakon šest godina pisanja, 2011. izlazi mu roman Kalendar Maja za koji je dobio Nagradu Vladimir Nazor, Nagradu Jutarnjeg lista, Nagradu Grada Zagreba i Nagradu pulskog sajma knjiga (Kiklop). Druga knjiga izabranih kolumni Apsurd  je zarazna bolest izašla je 2012. godine. Četiri godi­ne poslije javlja se novim romanom Na osami blizu mora za koji dobiva Nagradu Fran Galović. Na­kon toga objavio je ilustriranu knjigu za djecu San ljetne noći, s ilustracijama Dominika Vukovića, i dobio Nagradu Grigor Vitez te roman Putujuće kazalište za koji je ponovo dobio Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolju proznu knjigu. U tande­mu s ilustratorom Dominikom Vukovićem 2020. godine objavio je slikovnicu Suze svetog Lovre, a 2021. slikovnicu Romeo i Julija.

Godine 2018. izabran je za predsjednika Hr­vatskog društva pisaca. Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Živi u Zagrebu i redovito održava radionice pisanja u Booksi i CeKaPe-u.

★★★★★

DOK PRELAZIŠ RIJEKU

Novi roman jednog od najnagrađivanijih hrvatskih pisaca istovremeno je divlja i bolno nježna, transgresivna ljubavna priča između pedesettrogodišnjeg muškarca, inače pisca, i dvadesetdvogodišnje studentice kiparstva.

Očito se naslanja na kultni roman Marguerite Duras Ljubavnik, ne samo sadržajem nego i naslovom, ali ovaj je, umjesto iz perspektive petnaestogodišnje ljubavnice sredovječnog kineskog bankara, pisan iz perspektive ljubavnika, u drugom vremenu i prostoru. A taj je ljubavnik svjestan svih pogleda koji ih strijeljaju po hotelima, restoranima i parkovima, kad se slučajno zaboravi i uzme je za ruku, ali, ona ga je „odmumificirala“, ona ga je ponovo rodila kad su prvi put završili zajedno u krevetu, i on nema izbora.

Ferić je u ovom romanu drugačiji, njegov je rukopis zgusnut i grčevit, tekst poetičan, iracionalan i strastven, i uzbuđuje nas jednako kao i ljubav koja pljuje u lice licemjerju svijeta.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Zoran Ferić Read More »

Vlado Bulić

Autor

Vlado Bulić

Vlado Bulić rođen je 1979. u Splitu, a posljednjih dvadeset i pet godina živi u Zagrebu.

2003. rukopis njegove prve zbirke „100 komada“ pobjeđuje na natječaju Studentskog centra u Zagrebu pa tako objavljuje svoju prvu knjigu.

Od 2001. do 2006. na portalu Index.hr, kojem je i jedan od osnivača, piše kolumnu/ blog „Pušiona Denisa Lalića“, najčešće u formi kratke priče. Ista je 2003. proglašena najboljom web-kolumnom hrvatskog dijela weba, a izbor najboljih tekstova 2006. doživio je i ukoričenje pa je tako nastala knjiga „Pušiona“.

2006. izlazi mu i roman „Putovanje u srce hrvatskoga sna“ za koji je dobio Nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo objavljeno 2006. godine u Hrvatskoj.

Zadnjih desetak godina bavi se pisanjem televizijskih scenarija te je kao autor/glavni pisac radio na više od 1200 epizoda raznih televizijskih formata od kojih su neke prodane u više od trideset zemalja.

2016. je zajedno s Matom Paveškovićem i Sinišom Stipićem osvojio balotaški turnir „Kod Ape“ u Korešnici.

★★★★★

PUTOVANJE U SRCE HRVATSKOGA SNA

Glavni junak Denis Lalić Dena u Putovanju u srce hrvatskoga sna svoju bildungs-epopeju iznosi uravnoteženo i sukcesivno, od 1990. i momenta kad je kao desetogodišnji dječak herojski prenio pet tona kamena s djedove krčevine na jednu gomilu, do finala na lukrativnom poslu kontent menadžera nekog biznis portala, za aseptičnim stolom u aseptičnom uredu i s aseptičnim psihopatom iznad sebe. Roman dakle pravi luk, raspon mu je petnaestak godina, od malog „štrebera“, djeteta samohrane majke udovice koja radi u splitskom škveru, do neokapitalističkog superheroja s nadnaravnim primanjima koji se meškolji u velikom stanu u centru Zagreba i planira nove statusne akvizicije.

Između tih dviju epizoda šiklja narkotički, ljubavni, medijski, kriminalni, politički, naposljetku i falički onirion podstaknut svim dostupnim opijatima, psihofarmacima, alkoholom i nesanicom, jedan pikarski tour de force s vječno nemirnim junakom čija je nervoza uistinu tek posljedica izopačenog vremena u kojem normalan čovjek ne može ostati normalan.

Roman, objavljen 2006., dobio je Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Prilično je rijetko tada bilo da književni debitant bude s takvom aklamacijom dočekan kao što se desilo Buliću, ali to se dogodilo s punim pokrićem. Iako je po pripovjednoj atmosferi „vuklo“ na Perišića, silina kojom je Bulićev junak prodirao kroz pustinju i prašumu tzv. tranzicijskog društva i tzv. dalmatinskog zaleđa bila je nezabilježena. Tako visoko osviještena literarna konstrukcija bila je bez presedana u domaćoj produkciji, prilično daleko od onoga što se danas imenuje kao autofikcija, a prilično bliska sličnim impresivnim autorskim zahvatima poznatim iz svjetske biblioteke.

Nakon gotovo 20 godina, jasno je da Bulićev roman nije bio hit jedne sezone, elem – izdržao je test vremena jer ga je napisao izvanserijski pisac.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Vlado Bulić Read More »

Stipe Božić

Autor

Stipe Božić

Stipe Božić rodio se u selu Zavojane kod Vrgorca, 26. prosinca 1950. On je najuspješniji hrvatski alpinist. Popeo se na tri najviša vrha svijeta: Mount Everest (8848 m); K 2 (8611 m); Kangchenjunga (8586 m). Ispenjao je u alpskom stilu južnu stijenu Manaslua (8163 m), sjeverne stijene Eigera, Grandes Jorassesa i Matterhorna u Alpama i granitni monolit El Capitan u Kaliforniji.

Stipe Božić također se popeo na najviše vrhove svih sedam kontinenata: Mount Everest (Azija) 1979. i 1989., Akonkagva (J. Amerika) 1996., Denali (Sj. Amerika) 1996., Kilimandžaro (Afrika) 1996., Mount Vinson (Antarktika) 1997., Mont Blanc (Europa) 1974., Mount Kosciuszko (Australija) 1996. i Elbrus (Europa) 2000.

S jednom međunarodnom ekspedicijom na skijama je iz Sibira stigao i na Sjeverni pol. Na svojim putovanjima snimio je mnoštvo fotografija koje je izlagao na zajedničkim i samostalnim izložbama. Njegove fotografije bile su dio izložbe „Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas“ u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Snimio je 120 dokumentarnih filmova i nagrađivan je na filmskim festivalima u Trentu, Popradu, Grazu, Kathmanduu i Moskvi.

Napisao je šest knjiga: Put na vrh svijeta (1990.), Sedam vrhova (2003.), Svete planine svijeta (2005.), K2 – Trijumf i tragedija (2014.), San o Everestu (2019) i Penjačevi zapisi – put do najviših vrhova svijeta (2023.).

★★★★★

PENJAČEVI ZAPISI: PUT DO NAJVIŠIH VRHOVA SVIJETA

Penjačevi zapisi, nova, šesta knjiga Stipe Božića zasigurno je njegov najveći spisateljski izazov dosad jer je, uz opise penjačkih avantura i bilježenje putositnica, ona i korak u nešto novo. To je knjiga kakvu kod nas još nitko nije napisao jer je Božić u njoj, ispisujući svoj odnos prema planinama od djetinjstva do danas i prateći sve stepenice na tom putu, ispisao zapravo autobiografiju koja jest ponešto fragmentarna, ali ipak daje uvid u cjelinu njegova života. Odrastanje u Zavojanima ispod planine Sv. Mihovil, selidba u Split, prvi planinarski izleti, prvi alpinistički usponi i strast i energija kojom su oni zagospodarili njegovim životom, služenje vojnog roka, rad u splitskom građevinskom poduzeću, navigavanje na brodu, rad u Sudanu, zapošljavanje na Hrvatskoj televiziji, predano služenje u Gorskoj službi spašavanja, prvi brak, drugi brak, odnosi s djecom, svi najveći uspjesi, ali i sve tragedije koje su mu se dogodile – sve je to opisano u ovoj knjizi. Neki od tih događaja prikazani su opširno i detaljno, dok su drugi dani samo kao dojmljivi krokiji, ali u Penjačevim zapisima Stipe Božić ispričao je cijeli svoj život. I iznio svoju životnu filozofiju i uvjerenja koja su ga kroz taj izniman život vodila. Učinio je to spisateljski vješto, podarivši nam autentičan i uzbudljiv komad teksta o jednom autentičnom i uzbudljivom životu te potvrđujući još jednom da je obdaren mnogim talentima. Jedan od njih sigurno je i onaj spisateljski.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Stipe Božić Read More »

Martina Vidaić

Autor

Martina Vidaić

Martina Vidaić (Zadar, 1986.) diplomirala je kroatistiku i dosada objavila zbirke pjesama Era gma­zova (nagrada Goran za mlade pjesnike; SKUD IGK, 2011.), Tamni čovjek Birger (V.B.Z., 2016.) i Mehanika peluda (Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju zbirku pjesama u dvogodišnjem razdoblju; HDP, 2018.), roma­ne Anatomija štakora (Naklada Ljevak, 2019.) i Stjenice (Naklada Ljevak, 2021.) te poetsko-proznu knjigu Trg, tržnica, nož (Nagrada Janko Polić Kamov za knjigu godine, HDP, 2021.).

Pjesme su joj prevedene na nekoliko jezika i objavljene u brojnim antologijama i izborima.

★★★★★

GRAD: KONSTRUKCIJA

Zbirka poezije Grad: konstrukcija Martine Vidaić logičan je nastavak, motivi naslova to već sugeriraju, njezine prethodne pjesničke knjige Trg, tržnica, nož. Armaturu nove zbirke čine pjesme s likom Rusalke, četiri pjesme o potresima, tri o spomen-pločama i smrtima žena, te sedam pjesama „Pjesnikinja dijeli objavu: …“.

Naslovi u kojima se spominju grad, trg, jezero, kuća… mogli bi orisati kartografiju i tlocrt zbirke. Ovaj su put Martinine pjesme kraćih strofa, gotovo isprekidane, kao da ih je i same neki unutarnji potres razlomio, ponekad od samo jednog stiha, što im fino naglašava težinu i gustoću, slikovitu misaonost koja se uglavnom taloži oko motiva koje bismo, po jednoj pjesmi, smjeli nazvati tamnim evanđeljem. I centrirane, što pokazuje čežnju za simetrijom, uređenošću i daje opreku koja rađa formalnu napetost prema sadržaju.

Jedan je od čestih motiva zbirke kuća, koja je tek u planu ili se gradi ili propada, drugi pak voda koja se u pravilu dovodi u vezu sa smrću, bez ikakve patetike ili jauka. Ali glavni junak, s kojim je Martina Vidaić u prisnim odnosima jest jezik, koji zaviruje u mrak (time ga osvjetljava), gradi i razgrađuje gradove, ljude, nas.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Martina Vidaić Read More »

Marko Tomaš

Marko Tomaš

Autor

Marko Tomaš

Marko Tomaš (Ljubljana, 1978.) školovao se u Mostaru i Somboru. Kraće ili dulje vrijeme radio u Sarajevu, Mostaru, Splitu, Beogradu. Dnevničke zapise, eseje, političke i sportske komentare objavljuje na internetskim portalima zurnal.info, lupiga.com, newipe.com te telesport.telegram.hr. Kolumnist je mariborskog dnevnog lista Večer. Pokretač je i urednik kultnog književnog fanzina KOLAPS i pripadajuće biblioteke. Pet godina u Splitu je uređivao književni program i vodio knjižaru Utopia. Uređivao je poetsku ediciju „Nova osjećajnost“ pri nakladi Vrijeme iz Zenice. Kao vanjski urednik surađuje s nakladničkim kućama LOM iz Beograda, V.B.Z. i Jesenski & Turk iz Zagreba. Pjesme su mu prevođene na desetak svjetskih jezika. Dobitnik je nagrade „Farah Tahirbegović“ za 2014. godinu i nagrade „Pincom“ za kratku priču 2004. Po motivima njegovih pjesama Hrvatsko narodno kazalište Mostar postavilo je višestruko nagrađivanu predstavu „Gnijezdo“ autorice Marine Petković Liker, a u jesen 2022. godine dramu „Noć s Aleksom“ u režiji Ivice Buljana. Objavio je knjige pjesama: „Tri puta tridest i tri jednako“ s Nedimom Ćišićem i Mehmedom Begićem (2000.); „S rukama pod glavom“ (2002.), „Mama, ja sam uspješan“(2004.), „Život je šala“ (2005.), „Marko Tomaš i druge pjesme“ (2007.), „Zbogom, fašisti“ (2009.), „Ponoćni razgovori“ s Mehmedom Begićem (2012.), „Bulevar narodne revolucije“ (2013.), „Varanje smrti – izabrane pjesme“ (2014.), „Odrastanje melankolije“ – kolekcija pjesama i priča (2014.), „Crni molitvenik“ (2015.), „Regata papirnatih brodova“ (2016.), „Trideset deveti maj“ (2018.), „Pjesme s granice“, sabrane pjesme (2019.), „Skratimo priču za glavu“ (2021.) i „Pjesme iz automata“ (2022.). Roman „Nemoj me buditi“ (2020.), publicističke knjige “Ivica Osim – Utakmice života, biografija” (2014.), „Kolodvor i paranoja“, izabrane kolumne, (2015.), „Pisma s juga“, eseji (2021.) i dramu „Noć s Aleksom“ (2022.).

★★★★★

STIHOVI IZ AUTOMATA

Zbirka poezije Marka Tomaša Stihovi iz automata već svojim naslovom govori, ne bez autoironije, o otuđenosti pjesnika od samog sebe i svog zanata. Zbirka je sastavljena od šest ciklusa i pjesme-prologa „Pjesma o ovoj knjizi“ koja izdvojenim situiranjem postaje putokaz za ovu zbirku bez epiloga. Ta pjesma na ljubavni pogon samokritično govori o pogrešnim procjenama i njihovim prihvaćanjima i alkemijski spaja ljubav i poeziju, nadalje, dvije najčešće teme provučene kroz niz emotivnih stanja. Dominiraju emocije zbunjenosti, razočaranosti, dezorijentiranost, tjeskobe, patos generalno, sve na podlozi trajnog prijepora sa svijetom i samim sobom, dakle barem dvostrukog, jednog koji se zrcali u drugom, a teško je reći koji je prvi.

Marko Tomaš je neoromantičan i kontradiktoran i to ne krije, on je uzvodni dandy u retro ruhu, boem u muci sređenog života i sretne ljubavi kojoj se često s čuđenjem obraća (već 28 godišnjih doba), kozmopolit koji zna da od sebe pobjeći ne može, čovjek alergičan na sliku koju je o sebi stvorio – koja se od njega emancipirala, nezainteresiran za uspjeh koji ga snalazi, a kojem daje goriva. Rezimirajmo njime samim, kratkim kursom pjesme „Tomaš za početnike“: kucam nemogućnost pjesme za čovjeka / bez ikakvih uvjerenja izuzev ljubavi / koju toliko uporno kleveće da je zaslužio osvetu…

Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Marko Tomaš Read More »

Marina Šur Puhlovski

Autor

Marina Šur Puhlovski

Marina Šur Puhlovski rođena je u Zagrebu gdje je završila gimnaziju te komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu. U mladosti se bavila novinarstvom, neko vrijeme književnom kritikom, a poslije isključivo umjetničkom književnošću. Piše priče, romane, putopise, eseje, dnevničku prozu i poeziju. Dobitnica je više nagrada za kratke priče („Večernji list“, „Književni krug Karlovac“ i dr.) te nagrade „Zvane Črnja“ za najbolju knjigu eseja 2015. Roman Divljakuša dobitnik je V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2018. godine. Objavila je više od 20 knjiga. Među njima je sedam romana (Trojanska kobila, 1991.; Ništarija, 1999.; Nesanica, 2007.; Ljubav, 2010.; Igrač, 2017.; Divljakuša, 2018. i Zbogom djevojčice, 2020.), a roman Virus, potres, brak zamišljen je kao trilogija koja bi obuhvatila gotovo cijeli emotivni život Sofije Kralj, glavnejunakinje većine njenih romana.

Marina Šur Puhlovski živi i radi u Zagrebu.

★★★★★

VIRUS, POTRES, BRAK

Novi roman Marine Šur Puhlovski Virus, potres, brak nastavlja se na ciklus romana o Sofiji Kralj (Nesanica, Ljubav, Igrač, Divljakuša, Zbogom djevojčice), s tim da je glavna tema ovog romana njen brak s junakom Igrača, odnosno 45 godina tog braka. On je većinu tog vremena propadao, ali se ipak održao gotovo pola stoljeća, jer je „institucija“ žilava, kako na jednom mjestu kaže junakinja.

Početak nas vraća u 1976. godinu kad se junaci upoznaju, i potom detaljno prati razvoj tog odnosa, djelomice u ich-formi, djelomice u trećem licu jednine, jer junakinja sebe promatra i kao lik. Tako je roman, iako vrlo živ, prepun događanja, ujedno i veliki esej o gotovo pola stoljeća života u Zagrebu, obuhvaćajući i vrijeme Jugoslavije na izmaku, ratno i poratno vrijeme, sve do naših dana. Glavna je junakinja spisateljica, intelektualka, kao i većina drugih likova romana, pa je riječ i o ljubavnom, i o obiteljskom, i o društvenom, i o filozofskom romanu, koji zadire u brojne fenomene života, u stalnom nastojanju da im domisli razlog i smisao.

Majstorski napisan, kompleksan, pronicljiv, a opet brz i lako čitljiv, roman Virus, potres, brak prva je knjiga planirane velike romaneskne freske, u kojoj Marina Šur Puhlovski na 900 stranica (u tri knjige), prateći intiman život Sofije Kralj, daje sveobuhvatan pogled na jedno vrijeme i društvo, kao i na svu složenost, važnost i krhkost naših intimnih odnosa za koje se tako grčevito vežemo i na kojima gradimo svoje živote.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Marina Šur Puhlovski Read More »

Goran Gerovac

Autor

Goran Gerovac

Goran Gerovac rođen je 1967. u Karlovcu. Radi u Večernjem listu. Živi u Zagrebu. Do sada je objavio:

Nikad robom, zbirka kolumni, V.B.Z., 2018.

Sjever je mjesto tame, roman, V.B.Z., 2016.

Razbijeni, roman, Profil, 2009.

Pajo ti si Srbin, roman, Pop & Pop, 2002.

Galerija, zbirka priča, Književni krug, 2000.

★★★★★

SATANAELOVO EVANĐELJE

U malom hrvatskom gradu ubijen je svećenik. Čini se da je povod za ubojstvo osveta, no izvedeno je na ritualni način, a vrlo brzo otkriva se i glavni osumnjičeni. Međutim, istraga koju roman prati tijekom prva 24 sata nailazi na brojne teško povezive detalje koji dovode u pitanje ono što se u prvi mah činilo očiglednim. Kako se razvija, uključuje sve više aktera čiji su interesi na razne načine isprepleteni, njihovi financijski, politički, mistični ili erotski odnosi odvode priču u niz paralelnih rukavaca. Pritom se sve vrtloži oko onih koje obično nazivamo „stupovima društva“, a zajedničko im je da osim javnih imaju i niz tajnih obrazina koje navlače i koriste ovisno o prilici i potrebi. Novi roman Gorana Gerovca mračni je filozofsko-sociološki krimić u kojem je dan precizan presjek hrvatskog društva. Slika, nažalost, nije nimalo lijepa. Gerovac vrlo uvjerljivo pokazuje krhkost društvenih struktura, te je zapravo pravo pitanje koje roman postavlja – ima li uopće nevinih ako se masovno kolaborira s korumpiranim sustavom ili se na njega šutke pristaje.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Goran Gerovac Read More »

Eva Simčić

Autor

Eva Simčić

Eva Simčić rođena je 1990. u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci završila je diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti te filozofije. Do sad je kraće prozne tekstove objavljivala na web-stranicama Gradske knjižnice Rijeka, blogu Čovjek-časopis te u Sloveniji, u časopisu Razpotja i na web-stranicama Air Beletrine. U 2022. godini dobila je Potporu za književno stvaralaštvo grada Rijeke te nagradu „Sedmica & Kritična masa“ za tekst „Maksimalizam“. Trenutno živi i radi u Rijeci.

★★★★★

ČETIRI LAKTA UNUTRA

Četiri lakta unutra priča je o stanju mentalne bolesti i ustrajnim pokušajima pronalaska pomoći. U potrazi za boljim životom, junakinja napušta favele mističnog Mediterana i odlazi iskušati sreću u Najboljoj državi na svijetu. Na relaciji između Norveške (Osla) i Hrvatske (Rijeke) ovaj roman ispisuje dijagnoze različitih društvenih (ne)prilika, kao i jedinstvenu interpretaciju imigrantskog iskustva. Jer tu, kao i tamo, sada, kao i inače, junakinja je Invaderer, kuriozitet za Ikeinim stolovima na kućnim druženjima, poslovnim susretima i sprovodima. Istovremeno upadljiva i nevidljiva.

Tu centralnu narativnu nit oplemenjuju začudni prizori iz svakodnevnog života: od etnografije proricanja budućnosti, preko elitnog tretmana kućnih ljubimaca, sve do analize ptičjih vrsta i fenomena tržišta reborn beba. Osim originalnošću svojih zapažanja i sofisticiranim stilom, Eva Simčić iznenadit će i duhovitošću, u trenucima u kojima je humor teško očekivati, istim onim trenucima u kojima nam je najviše potreban.

Odvažite se na putovanje ovim razglednicama. Kada dođete do njihova kraja, vratite se i putujte ponovno, predajte im se bezuvjetno. Samo tako ćete saznati „koliko je uvjeta moguće sakriti u ono bez“.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Eva Simčić Read More »

Enver Krivac

Autor

Enver Krivac

Enver Krivac (1976.) multimedijalni je umjetnik iz Rijeke. Djeluje na područjima književnosti, glazbe, videa i likovne umjetnosti.

Objavio je roman Piknik (Studentski zbor Rijeka, 1999., u koautorstvu s Alenom Kapidžićem), roman Smeće (Zigo, 2005., u koautorstvu s Kapidžićem i Mišom Novkovićem), strip-albume Priče iz Ž+K! (Zigo, 2007.) i Let iznad orlovog gnijezda (EPK 2020, 2017.), roman Ulica Helen Keller (Zigo, 2010.) za koji je 2011. dobio nagradu Artefakt za spekulativnu fikciju, te zbirku priča Ništa za pisati kući o (Algoritam, 2012. i BEK, 2019.) koja je 2011. osvojila nacionalnu nagradu Prozak, i ušla u uži izbor za Europsku nagradu za književnost 2015.

Član je neformalne riječke književne skupine Ri-Lit i Hrvatskog društva pisaca.

★★★★★

OSAMOTNE OKOLNOSTI

„Osamotne okolnosti“ nešto su sasvim drugačije: fuzionirani grafičko-literarni magazin u kojem je autor, bezobrazno višestruko nadareni Enver Krivac, nacrtao i napisao četiri broja novina, spojio ih u art book koji sa suvremenim artom, ugušenim korektnošću i kalkulacijama, nema baš nikakve veze. Ovo je kompendij umjetnosti za koju smo već zaboravili da postoji, recimo one američkih underground stripova sa svim svojim provokacijama formalne i sadržajne naravi, anarho-liberalnim iskakanjima i (auto)ironijama.

Krivčevi stripovi i ilustracije grafički najviše baštine od sirovosti, autsajderstva i igranja s nesvjesnim art-bruta i ekspresionističkih linija i smisaonih fragmenata, voli on i dadu, ali iznad svega crtež, posebno njegovu plošnost, pa onda filmsko montiranje, uvećavanje… (P)opis svih heterogenih utjecaja i tehnika (tuš, kolaž, rasteri, akvareli, fotografije, letrizam, hibridni blagoslov kompjutera…) beskonačan je kao i autorova radoznalost i zaigranost.

Krivčeve kratke priče također su raznovrsne i obilježene sklonosti eksperimentu, igri s jezikom koja ponekad vodi do delirija – zna on i pripovijedati, ali mu je to dosta dosadno – paradoksima, humoru i crnom humoru, što ih uz tematiziranje i traumatiziranje malograđanštine veže u kompatibilnu cjelinu ove knjige koju je svojim dizajnom armirao Damir Bralić.

„Osamotne okolnosti“ možete čitati redom ili random, ali gdje god zagrabete dohvatit ćete izvanserijsko umijeće i umjetnost. Jer umjetnost ne haje za umjetnost.

Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Enver Krivac Read More »

Damir Šodan

Autor

Damir Šodan

Damir Šodan (Split, 1964.) pjesnik, prevoditelj, dramski pisac, urednik. Diplomirao je engleski jezik i opću povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je pjesničke zbirke „Glasovne promjene“ (1996.), „Srednji svijet“ (2001.), „Pisma divljem Skitu“ (2009.), „Café Apollinaire“ (2013.), knjige dramskih tekstova „Zaštićena zona“ (2002.) i „Noć dugih svjetala“ (2009), te „Drugom stranom. Antologija suvremene hrvatske ‘stvarnosne’ poezije“ (2010.). Za dramu „Zaštićena zona“ nagrađen je prvom nagradom za ex-Yu dramatičare u Beču (2000.), a za burlesku „Chick lit“ trećom nagradom na natječaju Marin Držić (2012.). U prijevodu je predstavio mnoge sjevernoameričke pjesnike (Charles Simic, Raymond Carver, Charles Bukowski, Richard Brautigan, Leonard Cohen, Frank O’Hara i dr).Član je uredništava časopisa Poezija i Quorum u Zagrebu, a poezija mu je prevedena na dvadesetak jezika. Među ostalima uvršten je u američku antologiju „New European Poets“ (Graywolf Press), francusku „Les Poètes de la Méditerranée“ (Gallimard) te britanske „World Record“ i „A Hundred Years’ War“ (Bloodaxe).

Član je HDP-a i Hrvatskog centra PEN, a sudjelovao je na mnogim međunarodnim književnim skupovima i festivalima, te kao predavač gostovao na Sveučilištu Columbija u New Yorku i na Sveučilištu Sierra Nevada u Rocklinu, Kalifornija. Dvadesetak godina radio je kao prevoditelj za Ujedinjene narode u Nizozemskoj, a sada je slobodni književnik i književni prevoditelj. Živi u Den Haagu i u Splitu.

★★★★★

ŽIVOT S MASKOM

Život od nas uglavnom zahtijeva rukavice – ili bar tananu maglu preko očiju šarene i sive svakodnevice, a zapis velikog pjesnika od davnina upozorava kako je poezija pepeo koji vatra tog istog života za sobom ostavlja. I dok vrlina nosi veo, a porok masku, Damir Šodan svojim pisanjem beskompromisno odbija svaku krinku. On talent i vještinu izdiže iznad svega što je radio u prošlosti – jer pred sobom ipak imamo rukopis koji je stvaran za najdraže što iza nas ostaju – nudi nam svoj svijet kozmopolita na dlanu i na kino platnu, na raznim vrpcama i na pločama, istkan i brušen ulicom, katedrom, kredom i kamenom, jednako kao i neodoljivim humorom Mediterana. Šodan je naprosto poseban pjesnik. S njim se, bez dvojbe, „iz mrtvog neba, u živa rebra“, isplati zaputiti u Juárez, kao i na mnoga druga mjesta, a ovo je knjiga koja to iznova potvrđuje.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Damir Šodan Read More »