Author name: robert.karlovic

Ivana Šojat

Autor

Ivana Šojat

I

Ivana Šojat rođena je 1971. u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Roman Šamšiel, 2002., nagrađen je na Kozarčevim danima u Vinkovcima Poveljom za uspješnost, a roman Unterstadt, 2009., osvaja nagradu za književnost Vladimira Nazora (2010.), nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman (2010.), nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike (2010.) i nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2010.). Roman Ničiji sinovi izašao je 2012., Jom Kipur 2014, a Ezan 2018.

Objavila je zbirke priča Kao pas, 2006.; Mjesečari, 2008.; Ruke Azazelove, 2011. i Emet i druge priče, 2016.; eseje I past će sve maske, 2006. te zbirke poezije Hiperbole, 2000.; Uznesenja, 2003.; Utvare, 2005.; Sofija plaštevima mete samoću, 2009. i Ljudi ne znaju šutjeti, 2016.

Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona, Paula Austera i Mathiasa Énarda. Živi i radi u Osijeku.

★★★★★

ROGUS

Mlada osječka arheologinja Angelina Pavković na životnoj je prekretnici: obožava svoj posao, ali sve drugo postalo je kolotečina. Svjesna je da dalje tako ne ide. Žarko želi upisati doktorat, a sa svojim partnerom, perspektivnim fizičarem Jakovom, nikako da pronađe zajednički jezik. Kada na jednom osječkom lokalitetu otkrije mjesto gdje su spaljivali vještice, život joj se okrene naglavce. Zainteresira je slučaj prezimenjakinje joj Anice Pavković, posljednje spaljene vještice u Osijeku 1738. Odjednom sve postaje jasnije i njezini snovi i ono što se događa oko nje. Počinje se pitati je li ona njezina reinkarnacija, tko je Jakov, a tko njezini prijatelji – gimnazijska profesorica Jasna, s kojom se druži od malih nogu, kolega arheolog Igor i drugi oko nje… Ivana Šojat u Rogusu fascinantno spaja dva svijeta, dva Osijeka, suvremeni i barokni, te pripovijeda o ženama koje se i danas kao i prije gotovo tristo godina jednako bore za svoje pozicije u muškom svijetu. Junakinje Rogusa stvarne su u svojim strahovima, kao i u svojoj snazi da izdrže najokrutnija mučenja i pobijede smrt, kao posljednja „vještica“, te da se izbore za sebe, svoje snove, ljubav i strast poput Angeline.

„Žene su podložnije grijehu, takav je stav, pronalazim. Žene su sumnjive u svim svojim stanjima. Udovice, neudane, siromašne, ali i one bogate koje se mogu same skrbiti za sebe, mršave, žene čudnih frizura, buntovne, one koje su rodile previše, ali i one koje imaju premalo djece, koje nisu rađale, one koje su se usudile zasijati polje različitim sjemenkama, koje su dodirnule mrtvu svinju, koje nose odjeću šivanu od više vrsta tkanine, žene koje imaju madež ili bradavicu, silovane žene. Sve mogu biti vještice. Dovoljno je uprijeti prst u jednu od njih. Jer svaka će naposljetku priznati. Mora priznati.“

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Ivana Šojat Read More »

Andrea Žic Paskuči

Autor

Andrea Žic Paskuči

Andrea Žic Paskuči (aka AŽP) poeziju piše jer mora, može i hoće. Tu istu poeziju poslije javno čita na večerima poezije ili kod prijatelja u kuhinji. Pjesme su mu objavljene na internetu, nekim časopisima i zbornicima. Svestrani Andrea grafički dizajner i web-developer koji stoji iza tvrtke More idea, tako je nedavno objavio svoju prvu zbirku pjesama pod naslovom „Recikliranje“. Urednica zbirke je dr. sc. Kristina Posilović na čije je radionice pisanja Andrea išao.

★★★★★

RECIKLIRANJE

Iz staroga niče novo, iz izmaštanoga začuđujuće, iz promišljenoga nedohvatljivo. Tim i takvim se smjerom kreće Paskučijeva poezija koja je dovoljno spora da nam zadrži pažnju na brojnih jezičnim bravurama, a opet taman onoliko brza koliko (joj) je potrebno da izmakne – da se izmjesti u druge, nama (ne)poznate, prostore. I ništa zapravo u ovoj knjizi nije ni potpuno novo ni potpuno staro; sve je već viđeno i doživljeno, no ništa još nije ispričano. I na tom mjestu poetskoga iskušenja gdje sve podliježe tumačenju do iznemoglosti, Paskuči minuciozno slaže ironični pejzaž preopterećenih simbola svakodnevnice da bi ih oslobodio tereta prije nekih novih čitanja.

Kratak je njegov dah, lišen interpunkcijskih ograničenja kako bi u jednom potezu naznačio ono čega nema i nikada neće biti – stroge definicije znakovlja. Baš kao što naslov i nazivi poglavlja kažu, Paskučijeve slike smisla godinama su odlagane i pomno sortirane dok nije sazrjelo vrijeme da im se skroji drugačiji, očuđujući okvir koji je rasut i propustan. Dojmljive metafore nisu samo stvar Paskučijeve umješnosti nego pamćenja koje nam omogućuje da njegovu poeziju prepoznamo kao nešto svoje, možda strano, no dovoljno blisko da mu otvorimo vrata.

dr. sc. Kristina Posilović

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Andrea Žic Paskuči Read More »

Sebastian Antonio Kukavica

Autor

Sebastian Antonio Kukavica

Sebastian Antonio Kukavica, rođen je 1992. u Rijeci. Diplomirao je politologiju na Sveučilištu u Zagrebu i društvene znanosti na Sveučilištu u Siegenu. Studirao globalne studije na Sveučilištu u Leipzigu te kulturalne studije na Sveučilištu u Coimbri. Trenutačno studira južnoeuropske studije na Sveučilištu u Glasgowu i Sveučilištu u Ateni te komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu.

Objavio je: Ponoćni zaziv muze (roman, 2012.), Prepeličji palindrom (roman, 2013.), Aleatorika disanja (poezija, 2015.), nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri envera hoxhe (poezija, 2016.), na samrti, čovjek slon preživjelima prepričava povijest zapadne civilizacije: antimodernizam i pjesma u prozi (poezija, 2017.), Uganda (roman, 2020.).

★★★★★

IMPERIJALNI ŠESTAR JEFFREYA DAHMERA

Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera prvi je dio diptiha antimodernističke dekadentske proze Sebastiana A. Kukavice. Riječ je o hibridnoj i fuzijskoj knjizi ispisanoj dekadentskim prezasićenim stilom koja se istodobno može čitati kao fragmentirani roman, kao zbirka kratkih priča, kao zbirka pjesama u prozi u kojoj se evocira duh modernističke ideje o poetskoj prozi, ali i kao zbirka eseja, pa čak i studija o genealogiji/genealogijama povijesnih mitova o dekadenciji. To je tako jer Kukavica hrabro pokušava rekonstruirati ne samo dekadentski stil i glavne ideologeme dekadentske imaginacije (spleen, dendizam, kult individualnosti, luksuz, morbidnost i sl.) nego i razotkriti „reakcionarnu“ političku dimenziju kritike moderne iz koje ta imaginacija proizlazi (kulturni pesimizam, organicizam, historicizam, apsolutizam i sl.). Na drugoj tematskoj razini knjigu čini niska groteskno-fantastičnih, satiričnih i znanstveno-fantastičnih priča koje su smještene u postapokaliptičnu budućnost u kojoj oligarhija kao nekad aristokracija, nakon apokalipse „modernog svijeta“, utemeljuje i konsolidira totalitarni poredak koji se smatra utjelovljenjem najljepšeg i najboljeg političkog režima. Pa ako vam je sve ovo malo, nemojte čitati ovu knjigu.

Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Sebastian Antonio Kukavica Read More »

Hrvoje Kovačević

Autor

Hrvoje Kovačević

Hrvoje Kovačević rođen je 27. siječnja 1966. u Požegi. Tijekom srednjoškolskih dana bavio se stripom, amaterskim i animiranim filmom. 1985. u Zagreb dolazi studirati arhitekturu, crta karikature, šalje ih na međunarodne festivale i nudi redakcijama svih tiskovina za koje je čuo, nakon što je diplomirao bavio se marketingom. 1. siječnja 2002. postao je profesionalni pisac.

Iako je još tijekom studenskih dana napisao dvije burleske koje je bezuspješno nudio uglavnom zagrebačkim kazalištima, početak njegovog pisanja vezan je uz pojavu književnog časopisa Plima 1993. Godinu dana kasnije počinje pisati priče za djecu koje objavljuje u Modroj lasti, a 1996. objavljuje Tajnu Ribljeg Oka, prvi roman, koji je danas u školskoj lektiri, uz još četiri druge knjige, te prvi u nizu od šesnaest knjiga koje u naslovu imaju riječ tajna. Za roman Tajna Crne kutije dobio je nagradu „Grigor Vitez“.

Dvije trećine opusa od tridesetak knjiga koliko je do sada objavio namijenjen je djeci. U dijelu opusa namijenjenog odraslima ističe se serija od pet kriminalističkih romana u kojim inspektor Odjela za seksualne i krvne delikte Policijske uprave požeško-slavonske Robert Vidmar uz pomoć kvartovskog policajca Mladena Crnkovića rješava slučajeve složenih ubojstava. Uz to je objavio sedamdesetak priča u periodici, piše drame (za dramu Studen Sudnjeg dana dobio je 3. nagradu „Marin Držić“, a za dramu Profesionalna deformacija nagradu SFERA) i scenarije, surađuje s radijem (izvedeno mu je dvadesetak radiodrama) i televizijom. Danas živi u Stubičkim Toplicama. Oženjen je i ima dvoje djece.

Napisao je više od 30 romana za djeci i odrasle.

★★★★★

ČUVARI TAJNE I ZLATNA VRATA

Una, Pip i Joža žive u središtu Zagreba, pohađaju istu osnovnu školu i sviraju u rock-sastavu koji su osnovali u glazbenoj školi.

Prava ekipa postaju tek nakon pustolovine u Bedekovčini gdje je dom za stare i nemoćne u koji je smještena Unina baka. Ime doma je Zlatna dob, no netko misli da bi se dom trebao zvati Zlatna vrata pa neprestano mijenja skupu mjedenu tablu na kojoj je ime doma.

I to je tek prva tajna u nizu. Otkrivaju da se tamo događa nešto vrlo, vrlo neobično. Posebno im je neobična jedna od štićenica.

A tada Unina baka tajnovito nestane… Troje prijatelja potpuno se posvećuje istrazi. Saznaju da ona nije prva starica koja je nestala iz te ustanove.

Dok rješavaju slučaj nestalih starica, Una, Joža i Pip postaju Čuvari tajne i ne sluteći da je to tek prva u nizu uzbudljivih avantura koje ih čekaju…

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Hrvoje Kovačević Read More »

Igor Beleš

Autor

Igor Beleš

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča „33“ adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.

★★★★★

LISTANJE KUPUSA

Pet jedanaestogodišnjaka, nerazdvojnih članova An družine, u Borovu je naselju 1991. krenulo istraživati misterij nestanka djece i nekih obitelji iz njihova naselja koje se mijenja iz dana u dan, pa sve brže, iz dana u noć, u noći u kojima se sve češće čuju pucnjevi, detonacije… No, njihovo je prijateljstvo iznad svega, pa im ni činjenica što doznaju da su odjednom postali Srbi ili Hrvati ništa ne znači, dok ona u svijetu odraslih postaje ključna. Zbog prijateljstva i nerazumijevanja svijeta koji im baš nitko ne pokušava objasniti – a teško da se i njihovi roditelji dobro snalaze u galopiranju rata – upadat će u sve veće nevolje i njihovo će idilično djetinjstvo, obilježeno stripovima i glazbom, začinjeno prvim ljubavima, postupno prerasti u triler i horor. Listanje kupusa najprije je jedan od ljepših, pa onda mučnijih i napetijih, a sve skupa potresnijih i humanijih romana napisanih  posljednjih godina.

Roman Igora Beleša svojevrstan je križanac slavnog serijala Enid Blyton 5 prijatelja i filma Ostani uz mene, nastalog po scenariju Stevena Kinga, samo što je ovo 5 prijatelja za odrasle i za one koji zbog rata nisu nikada uspjeli odrasti ili su, pak, to uspjeli, ali okrnjeno, ukrivo, a da za to nisu krivi.

Kruno Lokotar

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Igor Beleš Read More »

Maja Marchig

Autor

Maja Marchig

Maja Marchig rođena je 1973. godine u Rijeci. Živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji, kao što su: „Strane“, „Fantom slobode“, „Tema“ i „Poezija“. Članica je literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta bila je finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja. Njena kratka priča „Terapija“ osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetalFORA2020.

★★★★★

SPAVAJTE U ČARAPAMA

Već samim naslovom Spavajte u čarapama Maja Marchig govori nam da je pred nama zbirka poezije koja nas poziva na prisutnost u trenutku, ali to nije banalan poziv, već sagledavanje života u cjelini i meditacija o njemu. Biti, odnosno samo biti, pomiren s vremenskim i društvenim okvirima u kojima obitavamo, najteže je bivanje, ali nas i najviše nagrađuje. Katkad jednostavnim jezikom, a katkad onim koji stvara kompleksnije slike kroz floru i faunu, i uopće geografiju, Maja Marchig poziva nas na tišinu odraslosti i zamišljenost djeteta.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Maja Marchig Read More »

Dalibor Šimpraga

Autor

Dalibor Šimpraga

Dalibor Šimpraga rođen je 1969. u Zagrebu. Radi kao urednik u Jutarnjem listu. Studirao je na Elektrotehničkom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio knjigu proze „Kavice Andreja Puplina“ (Durieux, 2002.) i roman „Anastasia“ (Durieux, 2007.; nagrada tportala za roman godine) te antologiju novih hrvatskih prozaika 1990-ih „22 u hladu“ (s Igorom Štiksom, Celeber, 1999.). Za priču „Sretan čovjek“ iz knjige Izvještaj o generaciji (Durieux, 2021.) dobio je nagradu Slavko Kolar za satiru. Član je uredništva časopisa Fantom slobode.

★★★★★

IZVJEŠTAJ O GENERACIJI

U novoj knjizi „Izvještaj o generaciji“ Dalibor Šimpraga donosi fresku osobnih izbora, sudbina i karakternih putanja više desetaka likova u tzv. srednjim godinama, do te mjere neposredno uvjerljivo kao da su „prepisani iz života“. Priče se dojmljivo grade prema zajedničkom nacrtu prikaza jedne generacije, slično kao svojedobno u autorovoj prvoj knjizi „Kavice Andreja Puplina“, serijalu pisanom u zagrebačkom slengu. Samo, sada, mnogo godina kasnije. Priče su podjednako tople, ali u „Izvještaju“ je pripovijedanje na prvi pogled stilski neobilježeno, jednocrtno referiranje o ljudima kao tipovima. Nezaobilazan status na književnoj sceni Šimpraga je stekao romanom „Anastasia“, objavljenim 2007. godine, koji je u izboru žirija tada novouspostavljene nagrade tportala bio proglašen romanom godine. Šimpragina prva knjiga „Kavice Andreja Puplina“, kolekcija antologijskih priča prevedenih na brojne jezike, prema mnogim kritičarima bila je i ostala ogledni primjer novog realizma, odnosno tzv. stvarnosne proze. Ovaj drugi generation report iz 2021. i od pisca oko pedesete, kao da je napisan s blagom melankolijom, ma koliko koloriran, duhovit i veseo bio. Je li to veliki kabaret ili zamalo epitaf, suma jedne generacije i njezine epohe, na čitaocima je da procijene.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Dalibor Šimpraga Read More »

Velibor Čolić

Autor

Velibor Čolić

Velibor Čolić rođen je 1964. u Modriči, Bosna i Hercegovina. Od 1992. živi i radi u Francuskoj. Kao novinar, rock i jazz kritičar i književnik od 2008. piše izvorno na francuskome, jeziku svojega egzila, i objavljuje kod pariškog Gallimarda. Knjige su mu prevođene na engleski, njemački, španjolski, albanski, mađarski, talijanski, bugarski, turski, češki, slovenski, bosanski, srpski i hrvatski jezik. Godine 2014. primio je Prix du Rayonnement de la langue et de la litterature francaises Francuske akademije. Živi u Bruxellesu.

Knjige:

Guerre et Pluie, roman, Gallimard, 2024.

Le Livre des Départs, roman, Gallimard, 2020.

Manuel d’Exil (comment réussir son exil en trente-six leçons),

roman, Gallimard, 2016.

Ederlezi (comédie pessimiste), roman, Gallimard, 2014.

Sarajevo Omnibus, roman, Gallimard, 2012.

Jésus et Tito, roman, Gaia Editions, 2010.

Archanges (roman a capella), roman, Gaia Editions, 2008.

Perdido, roman, Le Serpent a Plumes, 2005.

Mother Funker, roman, Le Serpent a Plumes, 2001.

La vie fantasmagoriquement brève et étrange d’Amadeo Modigliani,

roman, Le Serpent a Plumes, 1995.

Chronique des oubliés, kratke priče, Le Serpent a Plumes, 1994.

Les Bosniaques, kratke priče, Galilee, 1993.

★★★★★

AUTOPORTRETI S DAMAMA

Prvi je ovo nakon dugog vremena roman Velibora Čolića koji ne moramo prevoditi na hrvatski, koji Gallimardov kućni autor ispisuje na materinskom jeziku. A nekako, bez obzira na njegovu decenijsku i već organsku ukotvljenost u francuskome, o materiji koju za ovu priliku odabire autentično se i može pisati samo na jeziku kojim se govorilo u primarnoj obitelji, na kojem se u djetinjstvu učilo imenovati i voljeti svijet.

U Autoportretima s damama Čolić bilježi odrastanje senzibilnog i perceptivnog dječaka u Bosni 1970-ih, romansira kasnije bjelosvjetske avanture darovitog književnika, ali i streetwise rockera u egzilu. Knjiga je ovo blistavog stila i pamtljivih slika, prepunjena finim humorom i mangupskom drskošću, hedonizmom, ali i cjeloživotnim stradanjem. Proza je to pjesnika koji raspolaže mnogim i raznovrsnim srećama, ali i nezacjeljivim ranama stečenim u ratu i poraću, i u domovini i u bijelom, a sve crnjem svijetu.

Čeone figure, ustvari zvijezde ove pustolovne i raskošne autofikcije bez sumnje su žene, od uvodnih kadrova kad se djetinji protagonist-pripovjedač ljubopitljivo ogleda oko sebe, u mekoći roditeljskog doma i najbližeg susjedstva, davno prije katastrofe koja će na tim prostorima uslijediti. Od mame, prvih simpatija pa sve do ludih ljubavi većih od života, a koje će najčešće pucati iz istog razloga zbog kojeg su se fatalno začinjale, naime, zbog drugosti i drugačijosti.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Velibor Čolić Read More »

Vesna Marić

Autor

Vesna Marić

Vesna Marić rođena je 1976. u Mostaru. Napustila je Bosnu i Hercegovinu i preselila se u Veliku Britaniju u dobi od šesnaest godina. Ulomak iz knjige Plava ptica (Sandorf, 2019.), koju je u engleskom izvorniku 2009. objavio prestižni izdavač Granta, i koji je bio BBC-jeva Knjiga tjedna, dobio je nagradu Penguin Decibel za nove prozne glasove. Roman je preveden i objavljen na više jezika. Predsjednikov dućan objavljen je 2021. kod američkog izdavača Sandorf Passage.

★★★★★

PREDSJEDNIČKI DUĆAN

Slike Predsjednika i darovi njemu u čast mogu se pronaći u svim domovima diljem zemlje, nabavljeni u trgovinama poput one u vlasništvu Rubena i Roze Marić. Par se upoznao u partizanima, boreći se za novu naciju u vrtlogu sukoba Drugog svjetskog rata. Predsjednik još nije umro i zemlja je još cjelovita, podsjeća li vas to na nešto…?

Novi roman Vesne Marić, britanske spisateljice koja je kao tinejdžerica morala izbjeći iz ratnog Mostara te život nastaviti u Engleskoj, aludira na svima nama vrlo dobro poznatu, blisku povijest, u originalnoj vizuri te u maniri velikih emigrantskih romana. U likovima Vesne Marić prepoznat ćemo majke, očeve, braću, sestre, tetke, stričeve, prijatelje i kolege, ljubavnice i ljubavnike… iz vremena tako bliskog, a opet tako dalekog.

Dirljiva priča majke i kćeri, podijeljenih između emocija i uvjerenja, kao i britak humor, kojim nas je Vesna Marić nasmijala čak i u najtežim pasažima svog autobiografskog romana Plava ptica, čine Predsjednički dućan posebnim štivom u engleskoj književnosti, koje u hrvatskom prijevodu Andyja Jelčića predstavlja nježnu posvetu svim našim uspomenama, ali i nadama.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Vesna Marić Read More »

Tvrtko Jakovina

Autor

Tvrtko Jakovina

Tvrtko Jakovina redoviti je profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje svjetsku povijest 20. stoljeća. Pročelnik Odsjeka za povijest bio je od 2014/2016. Napisao je knjige: Socijalizam na američkoj pšenici (MH, 2002), Američki komunistički saveznik; Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države 1945-1955 (Profil/Srednja Europa, 2003), Treća strana Hladnog rata (Fraktura, 2011), Trenuci katarze. Prijelomni događaji XX stoljeća/ (Fraktura, 2013), “Budimir Lončar. Iz Preka do vrha svijeta” (2020) i uredio knjige Hrvatsko proljeće, četrdeset godina poslije (Sveučilište u Zagrebu/Centar Tripalo, 2012) i Dvadeset i pet godina hrvatske neovisnosti – kako dalje? (Centar Tripalo, 2017)

Jakovina je autor niza članaka o vanjskoj politici Titove Jugoslavije, hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti 20. stoljeća. Knjige su mu nagrađivane državnim nagradama 2004. i 2014, dobitnik je nagrade Kiklop (2013) i Nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika.

Tvrtko Jakovina diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pohađao je i University of Kansas, bio Fulbright Visiting Researcher na Georgetown University u Washingtonu, usavršavao se na Boston Collegeu. Magistrirao je na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Bio je visiting fellow na London School of Economics.

Jakovina je voditelj Poslijediplomskog studija Diplomacija Zagrebačkog sveučilišta i (do 2016.) Ministarstva vanjskih i europskih poslova i zamjenik voditeljice Doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti Odsjeka za povijest. Višegodišnji je predavač na Istituto per l’Europa centro-orientale e balcanica i programa MIREES Sveučilišta u Bologni, a predavao je i na Sveučilištu u Splitu, kao i više doktorskih programa na FF-u i Fakultetu političkih znanosti.

Od 2010. do 2015. Tvrtko Jakovina bio je član Savjeta za vanjsku politiku i međunarodne odnose Predsjednika RH Ive Josipovića. Potpredsjednik je Croatian Fulbright Alumini Association, clan Vijeća Hrvatsko-američkog društva, predsjednik Upravnog odbora Centra za pravo i demokraciju “Miko Tripalo” i član više strukovnih udruga i uredništva stručnih časopisa u zemlji i susjednim državama. Redovito piše za dnevnik Jutarnji list, tjednik Globus, a ranije je pisao za Tportal. Od 2013. do 2016. voditelj je televizijske emisije Treća povijest na HRT3

★★★★★

SVIJET BEZ KATARZE

Knjigom Svijet bez katarze Tvrtko Jakovina prosvjetiteljski podsjeća našu javnost da je svijet jedan. Putuje Jakovina od meksičkog Veracruza, preko Konga i Alžira, do Kašmira, vraća se u Latinsku Ameriku, u Honduras, Peru, na Kubu, ne može zaobići Europu i bavi se Masarykom, slobodnim zidarima, ali i Prvim svjetskim ratom, Oktobarskom revolucijom, Tršćanskom krizom, neizostavnom Njemačkom i Rusijom i, čak i kada se njome izravno ne bavi, u taj kontekst stavlja Hrvatsku. Pritom dokida autističnu, provincijalnu dihotomiju između „nas“ i „bijelog svijeta“. U Svijetu bez katarze Tvrtka Jakovine Hrvatska je njegov dio kada Vlaho Bukovac boravi u Parizu, dok hrvatski vojnici ginu u Velikom ratu, kad Nixon posjećuje Zagreb 1970., ali i kada nalikuje na Angolu i Filipine, ili kada jedan ljekarnik iz Vrbovca prati cara Maksimilijana u Meksiko. Svjetska je povijest triler i horor u kojem se tjeskobe i nade smjenjuju u dugoj amplitudi, priča bez raspleta koja nam trajno uskraćuje katarzu. Možda je tako i bolje jer je povijesno iskustvo pokazalo da je svaka, pa i dobronamjerna težnja ka konačnom i spasonosnom raspletu završila tragično. Ostaje nam zato kvalitetna historiografija kakav je Jakovinin Svijet bez katarze jer je smiona spoznaja stvarnosti posljednja crta obrane ljudskog dostojanstva.

Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.

Tvrtko Jakovina Read More »