Željka Mezić rođena je 1964. godine u Puli. Vrlo je brzo otkrila da su crtanje i slikanje jako zabavni. Diplomirala je dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Slikala je na svemu: na papiru, svili, zidovima, ormarima, stolcima, fasadama, haljinama… A onda joj se ostvarila želja da ilustrira slikovnicu. Slijedila je druga, treća, četvrta… trideseta… I još puno priča, pjesama i brojalica za djecu. Neke od njih sama je i napisala.
Česta je gošća u mnogim knjižnicama, školama i vrtićima u kojima održava likovne radionice za djecu. Svaki je takav susret raduje i budi maštu za stvaranje novih ilustracija i priča. Članica je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU). Živi i radi u Zagrebu.
★★★★★
Na Vrisku (Vrisak Junior) predstavlja slikovnicu koju je ilustrirala „“ Sanje Pilić:
Najbolje prijateljice
Dana i Neva najbolje su prijateljice. Upoznale su se u vrtiću i stalno su se igrale zajedno. U pješčaniku, ljuljale se na ljuljačkama, skakale školice i brinule se jedna o drugoj. Kad bi, na primjer, Dana bila bolesna, Neva bi joj odlazila u posjete. Upisale su se i na ritmiku. Nastupale su na priredbama. Slavile zajedno rođendane.
Ali, došlo je vrijeme da se upišu u školu, u prvi razred. Nastala je panika. Tko zna hoće li Dana i Neva ići u isti razred? Što će se dogoditi ako ih razdvoje? Ma ne, to ne dolazi u obzir! Ali nikad se ne zna. Pa nisu sestre da moraju biti zajedno.
Ali jesu.
Sestre su po srcu.
Imati prijatelja velika je radost. Oni su najvažnija bića u svemiru. To je poput dobitka na lutriji, i puno više od toga. To je sreća. Prava pravcata!
Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.
Predstavljen program 17. Vriska: nastupa više od 100 umjetnika u 54 programa
Na tiskovnoj konferenciji održanoj 10. rujna 2024. godine u novootvorenoj V.B.Z.-ovoj knjižari na Korzu, predstavljen je 17. Vrisak, riječki sajam knjiga i festival autora, koji će se održati od 14. do 21. rujna. Programski direktor festivala Drago Glamuzina, zajedno s ostalim voditeljima programa, najavio je bogat i raznovrstan sadržaj, koji će se ove godine odvijati u 54 programa (uključujući predstavljanja knjiga, panele, radionice, javna čitanja, izložbe i koncerte) na kojima će nastupiti više od stotinu domaćih i inozemnih umjetnika.
Festivalski program svečano će započeti 14. rujna u 19.30 sati u Art-kvartu „Benčić“ s dodjelom V.B.Z.-ove književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Najveća zvijezda festivala slavni je ruski pisac i disident Boris Akunin koji već deset godina živi u izbjeglištvu. Akunin je najpoznatiji po izvrsnim kriminalističkim romanima koji svojim stilom odaju počast velikim romanima ruskog realizma, pa nije rijetkost da ih kritika na Zapadu opisuje kao nevjerojatan spoj Agathe Christie i Dostojevskog. Akunina je ruski režim stavio na popis državnih neprijatelja pa vrlo rijetko nastupa na festivalima u svijetu. Veliki će interes izazvati i književna zvijezda britanskih milenijalaca Eliza Clark, čiji je roman Komad malog kod nas objavila izdavačka kuća OceanMore.
Sljedeće veliko umjetničko ime čiji će rad biti predstavljen na Vrisku jest Sanja Iveković, jedna od najznačajnijih naših i europskih videoumjetnica i performerica koja će sudjelovati na predstavljanju čak dviju svojih knjiga.
Sigurni smo da će veliko zanimanje izazvati i predstavljanje književnih djela novovalnih glazbenih zvijezda Zorana Predina i Zorana Kostića Cane. Bivši frontmen Lačnog Franza predstavit će svoj novi roman Bezgrešna, a frontmen Partibrejkersa zbirku pjesama Ukrštene reči.
Iz Srbije nam dolazi i pisac s kultnim statusom u Hrvatskoj, Srđan Valjarević, koji će predstaviti knjigu Džo Frejzer i 49 + 24 + 5 pesama, zatim Saša Savanović čiji je roman Deseti život bio u finalu NIN-ove nagrade, književni kritičar Saša Ćirić čije je posebno polje interesa regionalna književnost te fotograf Aleksandar Crnogorac koji će predstaviti fascinantnu monografiju Transbalkan. U suradnji s banjalučkim festivalom Imperativ predstavit ćemo i ovogodišnjeg dobitnika NIN-ove nagrade Banjalučanina Stevu Grabovca. Riječku publiku sigurno će intrigirati i nastup Lane Bastašić, autorice koja je sa svojim knjigama prisutna u cijeloj regiji ali i u Europi. Nastupit će i ugledna makedonska spisateljica Lidija Dimkovska te slovenska spisateljica Mirana Likar koja će predstaviti svoj roman Pripovjedač.
U sad već redovitom programu, koji je naišao na veliko zanimanje publike na Vrisku, ove će nam godine iz neobjavljenih rukopisa čitati Semezdin Mehmedinović i Đurđica Čilić.
Naravno, na Vrisku će biti predstavljena i najnovija djela hrvatskih autorica i autora, pa ćemo tako slušati Kristiana Novaka, Juricu Pavičića, Magdalenu Blažević, Edu Popovića, Marka Pogačara, Lidiju Deduš, Korinu Hunjak, Zorana Žmirića, Natašu Govedić, Srećka Horvata, Jagnu Pogačnik, Dunju Matić, Marka Stričevića, Teu Perinčić, Vladu Simcicha Vavu, Valentinu Mavretić, Dragu Glamuzinu, Igora Beleša, Envera Krivca, Željku Horvat Čeč, Ozrena Bitija, Ivanu Dragičević i mnoge druge.
Jedan je od programa posebno namijenjenih mladima Brusilica za srednjoškolce, koji je predstavila Helena de Karina. Taj program, pokrenut prošle godine, omogućuje srednjoškolcima neposrednu interakciju s autorima, tijekom koje mogu postavljati pitanja i upoznati proces pisanja bez školskih pritisaka. Dio događanja bit će održan u V.B.Z.-ovoj knjižari na Korzu, a dio u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji. Cilj je Brusilice približiti suvremenu književnost mlađim generacijama i potaknuti dijalog o književnim djelima.
Studentski Vrisak, čija je voditeljica Dunja Matić, predstavlja platformu za mlade autore s hrvatskih sveučilišta. Nakon prošlogodišnjeg uspješnog pilot-programa, ove je godine natječaj proširen na sveučilišta diljem zemlje. Pristiglo je 120 radova, a stručni žiri, u sastavu Dunja Matić, Enver Krivac i Tea Tulić, odabrao je 10 najboljih radova koji će biti pročitani na Festivalu.
Ivan Šarar najavio je Usta na Usta, seriju panel-diskusija koje će se baviti aktualnim društveno-političkim temama, od celebrity kulture i transrodnosti do pitanja klimatskih promjena i osjećaja sigurnosti u današnjem svijetu. Cilj je tog programa potaknuti otvoren i angažiran dijalog o važnim temama današnjice, a među gostima panela bit će brojni ugledni govornici iz različitih sfera javnog života.
Kristian Benić predstavio je Vrisak Junior, program koji se fokusira na najmlađe posjetitelje festivala, nudeći im priliku da se putem radionica i interaktivnih aktivnosti upoznaju s knjigama i književnošću. Program je namijenjen djeci i mladima, a uključuje čitanja slikovnica, susrete s dječjim autorima i edukativne radionice.
Već je godinama neizostavan dio Festivala i program Vrisak Music: ove godine Vrisak ćemo otvoriti koncertom Zorana Predina i benda, a zatvaranje festivala ćemo proslaviti uz koncert benda Jonathan.
Uza sve te programe, najavljen je i bogat sajam knjiga, koji će okupiti više od 20 domaćih i inozemnih izdavača, među kojima su V.B.Z., Mozaik knjiga, Profil, Znanje, Planetopija, Poetika, Naša djeca, Naklada Veble, Sandorf, Stilus, Fraktura, Fokus komunikacije, Naklada Uliks, Leo commerce, Iris Illyrica i Forum te mnogi drugi. Posjetitelji će moći kupiti knjige po izuzetno povoljnim cijenama, s popustima do 80 %, te pronaći najveće književne hitove, klasike, trilere, poeziju i dječje knjige.
Vrisak 2024. nudi raznolik i bogat kulturni program, koji svake godine privlači sve više posjetitelja. Rijeka će od 14. do 21. rujna postati književno središte, a organizatori pozivaju sve ljubitelje knjige da ne propuste ovaj književni rock’n’roll.
Enver Krivac (1976.) multimedijalni je umjetnik iz Rijeke. Djeluje na područjima književnosti, glazbe, videa i likovne umjetnosti.
Objavio je roman Piknik (Studentski zbor Rijeka, 1999., u koautorstvu s Alenom Kapidžićem), roman Smeće (Zigo, 2005., u koautorstvu s Kapidžićem i Mišom Novkovićem), strip-albume Priče iz Ž+K! (Zigo, 2007.) i Let iznad orlovog gnijezda (EPK 2020, 2017.), roman Ulica Helen Keller (Zigo, 2010.) za koji je 2011. dobio nagradu Artefakt za spekulativnu fikciju, te zbirku priča Ništa za pisati kući o (Algoritam, 2012. i BEK, 2019.) koja je 2011. osvojila nacionalnu nagradu Prozak, i ušla u uži izbor za Europsku nagradu za književnost 2015.
Član je neformalne riječke književne skupine Ri-Lit i Hrvatskog društva pisaca.
★★★★★
Na Vrisku vodi tribinu za srednjoškolce Brusilica i sudjeluje u javnom čitanju za srednjoškolce s Igorom Belešom i Željkom Horvat Čeč
NEDJELJA, 15.09.2024.
MMSU
20.00 Rijeka Calling: Zoran Žmirić, Korina Hunjak: Kaleidoskop, naklada Fragment, razgovor s autorima moderira: Enver Krivac
PONEDJELJAK, 16.09.2024.
V.B.Z.-ova knjižara, Korzo 9
15.30 Brusilica za srednjoškolce – Enver Krivac, radionica stripa za srednjoškolce
UTORAK, 17.09.2024.
V.B.Z.-ova knjižara, Korzo 9
14.00 Brusilica za srednjoškolce – Enver Krivac, radionica stripa za srednjoškolce
SRIJEDA, 18.09.2024.
V.B.Z.-ova knjižara, Korzo 9
14.00 brusilica za srednjoškolce – Enver Krivac: radionica stripa za srednjoškolce
PETAK, 20.09.2024.
V.B.Z.-ova knjižara, Korzo 9
13.30 Brusilica za srednjoškolce – javno čitanje za srednjoškolce: Igor Beleš, Enver Krivac i Željka Horvat Čeč
Željka Horvat Čeč (Čakovec, 1986.)objavila je zbirku pjesama Moramo postati konkretni (V.B.Z., 2015.) i knjigu proze 4 brave (V.B.Z., 2016.).
Uvrštena je u antologiju mladih pjesnika regije Meko tkivo, te u Le fantôme de la liberté – Fantom slobode, panoramu hrvatskih autora na francuskom jeziku.
Članica je pjesničkog međunarodnog projekta Versopolis. Dobitnica je nagrade Ulaznica 2013. godine, za poeziju, a pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, francuski i švedski.
Živi u Rijeci gdje organizira književne tribine Pisac i građanin.
Žena, majka, antifašistkinja, navija za Arsenal, Rijeku i Greenbay Packerse, a voli i otići barkom u ribolov.
★★★★★
Na Vrisku sudjeluje u javnom čitanju za srednjoškolce s Igorom Belešom i Enverom Krivcem
ČETVRTAK, 19.09.2024.
Dnevni boravak
21.00 Noćni u Dnevnom: Marko Pogačar: Ponoćni glagoli, V.B.Z., moderira: Željka Horvat Čeč
PETAK, 20.09.2024.
V.B.Z.-ova knjižara, Korzo 9
13.30 Brusilica za srednjoškolce – javno čitanje za srednjoškolce: Igor Beleš, Enver Krivac i Željka Horvat Čeč
Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez i Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča “33” adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad su mu objavljen romani Svitanje na zapadu i Listanje kupusa. Živi i radi u Rijeci.
★★★★★
Na Vrisku sudjeluje u javnom čitanju za srednjoškolce s Enverom Krivcem i Željkom Horvat Čeč
PETAK, 20. 9. 2024.
V.B.Z.-ova knjižara, Korzo 9
13.30 Brusilica za srednjoškolce – javno čitanje za srednjoškolce: Igor Beleš, Enver Krivac i Željka Horvat Čeč
Sanja Iveković (Zagreb, 1949.) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1970., a već je 1973., zajedno s Daliborom Martinisom, postavila temelje u videoumjetnosti u Hrvatskoj. Od 1972. do 1976. bavila se i grafičkim dizajnom za emisije Televizije Zagreb. Od 1976. posvetila se isključivo videu i performansu, a velik broj svojih videoradova ostvarila je tijekom studijskog boravka u Kanadi 1978. te u razdoblju od 1990. do 1993. godine.
Generacijski i umjetnički dio je Nove umjetničke prakse koja negira ustaljene estetske vrijednosti i teži interaktivnom odnosu s okolinom/publikom. U prvi plan postavlja djelovanje u duhu društvenog aktivizma uporabom medijskog prostora kao jednog od oblika istraživanja i izražavanja, ističući pritom etička ishodišta umjetnosti i umjetničkog rada. U radu se koristi dokumentom, fotografijom, performansom, instalacijom, akcijom i intervencijom u urbanom prostoru. Među prvim je hrvatskim umjetnicama vezanim uz feminističku umjetničku praksu. Propituje i problematizira položaj žene u suvremenom društvu, osobito u svijetu medija, te utjecaj koji umjetno konstruirana društvena predodžba ima na život žene. Često je ishodište njezinih radova ona sama postavljajući autobiografske podatke u temu i kontekst koji istražuje i predstavlja. Svoju feminističku aktivnost zaokružila je i osnivanjem udruge Elektra – ženskog umjetničkog centra u Zagrebu, te angažmanom na Ženskim studijima gdje predaje od 1994. U svome radu Sanja Iveković bilježi brojna izlaganja na svim značajnijim svjetskim događanjima suvremene umjetničke prakse. Na Documenti je sudjelovala čak četiri puta (1987., 2002., 2007 i 2012.), a predstavila se i na Manifesti u Luxemburgu (1998.) i bijenalu u Istambulu (2007.), dok su je mediji, popraćajući njezinu retrospektivnu izložbu Sweet Violence u Muzeju moderne umjetnosti 2011. najavili kao prvu Hrvaticu u newyorškoj MoMai.
★★★★★
MAKE UP – MAKE DOWN
U izdanju MMSU netom je izašao katalog videoretrospektive Sanje Iveković pod nazivom MAKE UP – MAKE DOWN. Grafički dizajn potpisuje zagrebački studio OAZA, a nastala je nakon istoimene izložbe održane u MSU-u 2021 – 2022. godine. Bogato opremljena vizualima, publikacija raspliće pitanja i teme ključne za umjetničku praksu Sanje Iveković, no iznimna je po tome što donosi četiri eseja posvećena isključivo video produkciji kojom se umjetnica svrstala u red pionirskih feminističkih intervencija na polju suvremene umjetnosti.
Jao si ga onome tko se boji duhova
Umjetnička knjiga Sanje Iveković, realizirana u suradnji s Milošem Đurđevićem kao urednikom i Barbarom Blasin koja potpisuje grafičko oblikovanje, donosi izbor od pedesetak pjesama umjetničine majke Nere Šafarić-Iveković (1919 – 1988) pronađenih u obiteljskoj arhivi. U knjigu je uvrštena i dokumentacija iz Drugog svjetskog rata kad je Nera kao pripadnica komunističkog otpora privedena od fašističkih i ustaških vlasti i potom deportirana u Auschwitz. Njezine fotografije iz tog razdoblja nisu sačuvane, a jedna je od ključnih vizualnih intervencija Sanje Iveković supostavljanje majčinih fotografskih portreta nastalih prije Drugog svjetskog rata, na kojima nosi prugastu košulju, uz fotografije logoraša iz Auschwitza u prugastim odorama snimljenima u vrijeme oslobađanja logora.
PONEDJELJAK, 16.09.2024.
MMSU Jaslice
18.30 Promocija kataloga videoretrospektive Sanje Iveković, MAKE UP – MAKE DOWN
Sudjeluju: Sanja Iveković, Branka Benčić, Sabina Salamon i Tanja Vrvilo
Promocija knjige Sanje Iveković: Jao si ga onome tko se boji duhova
Sudjeluju: Sanja Iveković, Barbara Blasin, Miloš Đurđević, moderira: Brigita Miloš
TEA PERINČIĆ, povjesničarka i muzeologinja, rođena je 1971. godine u Rijeci. Diplomirala je filozofiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine te je na istom fakultetu i magistrirala 2004. s temom Rapska biskupija u vizitaciji Agostina Valiera 1579. godine. Doktorirala je 2008. na Doktorskoj školi Odsjeka za povijest Sveučilišta u Padovi. Na osnovu disertacije objavila je monografiju Dalmatia between Ottoman and Venetian Rulles 1645-1718. (Viella, Roma, 2008). Zaposlena je kao kustosica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka. Autorica je nekoliko izložbi monografskog karaktera i muzejskih kataloga te historiografskih članaka i publikacija (Krčka komuna u doba Lepantske bitke 1571., Mletački katastar Zlosela iz 1756., Revolucionarna 1848. u Rijeci, D’Annunzio – Božić 1920., Djetinjstvo iza željezne zavjese, Rijeka ili smrt! – D’Annunzijeva okupacija Rijeke 1919.-1920.).
★★★★★
Rijeka ili smrt! – D’Annunzijeva okupacija Rijeke 1919.-1920.
Knjiga tematizira zbivanja u Rijeci nakon završetka Prvog svjetskog rata, po raspadu Austro-ugarske, a prije osnivanja Slobodne države Rijeka. Ovo burno razdoblje obilježeno je nacionalističkim trvenjima i velikim političkim previranjima u kojima je relativno mali grad na istočnoj obali Jadrana postao poligon za eksperimentiranje mnogih negativnih fenomena 20. stoljeća od nacionalne netrpeljivosti, protjerivanja, totalirazama i samovlašća.
Utemeljena na povijesnim istraživanjima i referencama na mnogobrojnu literaturi, knjiga je istovremeno pisana na široj publici razumljiv način.
Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.
PETAK, 20.09.2024.
Gradska knjižnica Rijeka
19.30 Panel Usta na usta: Rijeka ili smrt: svi životi prijestolnica kulture na granici
Sudjeluju: Tea Perinčić, Stojan Pelko, Kaja Širok, Ivan Šarar, suradnja s PPMHP Rijeka
Prof. dr. sc. Goran Šimić, dr. med., redoviti je profesor neuroznanosti i anatomije u trajnome izboru i predstojnik Zavoda za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U okviru Zavoda vodi Laboratorij za razvojnu neuropatologiju u kojem se bavi biološkim biljezima i mehanizmima nastanka razvojnih i degenerativnih bolesti mozga, osobito Alzheimerovom bolesti. Za rad na etiopatogenezi spinalne mišićne atrofije dobio je Nagradu Kurt Jellinger časopisa Acta Neuropathologica i izdavača Springer-Verlag 2008. godine. Glavni je urednik Elsevierovog časopisa Journal of Chemical Neuroanatomy.
★★★★★
Uvod u neuroznanost svijesti
Zajedno s prof. dr. sc. Mladenkom Tkalčić na Vrisku predstavlja publicističku knjigu „Uvod u neuroznanost svijesti“
Uvod u neuroznanost svijesti sveobuhvatan je interdisciplinarni prikaz dosadašnjih spoznaja o svijesti koja je predstavljena, potpuno ispravno, kao vrh evolucijske piramide. Koristeći kliničke korelate svijesti kao primjere i umjetnu inteligenciju kao izazov primjeren „generaciji Z”, autori objašnjavaju ključne probleme svijesti kako ih danas razumijemo. Jednostavni problemi svijesti (integracija informacija, odgovori na vanjske podražaje) te pitanje na koje se načine kvaliteta i kvantiteta svijesti mijenja u fiziološkim i patološkim stanjima, kao i teški problem svijesti (prema Chalmersu, 1995. g.) koji traži odgovor na pitanje kako i zašto fizički procesi mogu uzrokovati svjesno iskustvo, potaknut će neke čitatelje na dodatna istraživanja, no svakako će većini olakšati prepoznati načine na koje različite bolesti, ozljede mozga, lijekovi ili promjene psihičkog stanja mogu utjecati na svijest u praktičnoj medicini.
Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.
UTORAK, 17.09.2024.
Gradska knjižnica Rijeka
18.30 Panel Usta na usta: Goran Šimić i Mladenka Tkalčić: Uvod u neuroznanost svijesti
Sudjeluju: Goran Šimić, Mladenka Tkalčić, Ivan Šarar
Prof. dr. sc. Mladenka Tkalčić redovita je profesorica u trajnome izboru na Odsjeku za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Istraživački se bavi kognitivno-afektivnim i ponašajnim odrednicama funkcijskih poremećaja probavnoga sustava i usporedbom spoznajnog funkcioniranja osoba oboljelih od različitih vrsta demencija i zdravih starijih osoba. Dobitnica je nekoliko nagrada za nastavni, znanstvenoistraživački i stručni rad, među kojima izdvajamo The European Association of Psychosomatic Medicine’s (EAPM) Fellowship – a recognition for outstanding contributions in the field of psychosomatic research and/or assessment and treatment. Članica je uredništva sekcije Gut-Brain Axis časopisa Frontiers in Neuroscience.
★★★★★
Uvod u neuroznanost svijesti
Zajedno s prof. dr. sc. Goranom Šimićem, dr. med., predstavlja publicističku knjigu „Uvod u neuroznanost svijesti“
Uvod u neuroznanost svijesti sveobuhvatan je interdisciplinarni prikaz dosadašnjih spoznaja o svijesti koja je predstavljena, potpuno ispravno, kao vrh evolucijske piramide. Koristeći kliničke korelate svijesti kao primjere i umjetnu inteligenciju kao izazov primjeren „generaciji Z”, autori objašnjavaju ključne probleme svijesti kako ih danas razumijemo. Jednostavni problemi svijesti (integracija informacija, odgovori na vanjske podražaje) te pitanje na koje se načine kvaliteta i kvantiteta svijesti mijenja u fiziološkim i patološkim stanjima, kao i teški problem svijesti (prema Chalmersu, 1995. g.) koji traži odgovor na pitanje kako i zašto fizički procesi mogu uzrokovati svjesno iskustvo, potaknut će neke čitatelje na dodatna istraživanja, no svakako će većini olakšati prepoznati načine na koje različite bolesti, ozljede mozga, lijekovi ili promjene psihičkog stanja mogu utjecati na svijest u praktičnoj medicini.
Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.
UTORAK, 17.09.2024.
Gradska knjižnica Rijeka
18.30 Panel Usta na usta: Goran Šimić i Mladenka Tkalčić: Uvod u neuroznanost svijesti
Sudjeluju: Goran Šimić, Mladenka Tkalčić, Ivan Šarar
Rođena tvrdoglava 1990. u Rijeci gdje i danas živim.
Po zanimanju sam marketingašica, ali po pozivu ilustratorica i autorica slikovnica za djecu. Kao vlasnica kreativnog studija, primarno orijentiranog na ilustraciju i grafički dizajn, radim na mnoštvo inspirativnih projekata. Od raznih slikovnica, knjiga, naslovnica knjiga, školskih udžbenika, promidžbenih materijala, ilustriranih mapa pa sve do oslikanih zidova.
U svibnju 2023. godine, izdana je pod nakladničkom kućom Val, moja prva autorska slikovnica „Kako biti najjači“.
U rujnu 2024. godine, također po nakladničkom kućom Val, izdana je moja druga autorska slikovnica pod nazivom „Kamo ćemo večeras?“.
★★★★★
Kamo ćemo večeras?
Ovo je naše putovanje, mi stvaramo pravila! Ponekad, da bismo putovali ne moramo otići dalje od vlastite sobe. “Kamo ćemo večeras?” priča je o neograničenim snovima i pustolovinama. Kroz tople, živopisne slike pratimo dječaka i njegovu obitelj dok zajedno istražuju svijet, izdižući se iznad drevnih gradova u balonu na vrući zrak, veslajući kroz čarobne špilje ili ploveći na repu kita. Svijet te čeka na polici, samo ga moraš dohvatiti.
Više o knjizi i autoru možete saznati na sljedećem linku.