Author name: lidija.krvaric

Jovanovski dobitnik V.B.Z. književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman

U prekrasnom Perivoju Guvernerove palače – Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka danas je i službeno započeo 13. Vrisak. Sad već tradicionalni riječki sajam knjiga i festival autora otvorio je gradonačelnik Vojko Obersnel. Direktor Festivala Drago Glamuzina napomenuo je koliko je specijalan ovogodišnji Vrisak i da mu je, kao i svima nama, drago što se unatoč situaciji ipak održava u ovom obliku.

Nakon službenog otvorenja održana je i svečana dodjela V.B.Z. nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2020. godine koju je dobio zagrebački underground pjesnik, slam izvođač, prozaik, kantautor, grafičar i strip-crtač Žarko Jovanovski. Njegova „Pizzeria Europa“ roman je ceste, gotovo film, jer imate dojam da se takav – vizualan, kinetičan, logoreičan – više gleda i sluša nego čita.

Žiri u sastavu Zoran Ferić (predsjednik žirija), Vanja Kulaš, Jagna Pogačnik, Drago Glamuzina i Mile Stojić za roman su naglasili da je „vratoloman i drzak, oštrouman i duhovit, a istodobno precizno ustrojen i dobro napisan, poput zločestog je dječaka s finim manirama – lako ga je voljeti“.

Osim novčane nagrade od čak sto tisuća kuna (što je čini najizdašnijom nagradom te vrste u regiji!), autora će sigurno razveseliti što će se roman distribuirati u širokoj knjižarskoj mreži i time sigurno ponoviti uspjeh dosadašnjih dobitnika.

U festivalskom dijelu Vrisku posjetitelji će moći uživati do 19. rujna, a najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac. Za sve koji ne mogu doći na jednu od tih lokacija važno je napomenuti da će Vrisak moći pratiti i putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia i portalu 24sata!

O pobjedničkom romanu

ŽARKO JOVANOVSKI
PIZZERIA EUROPA

„PIZZERIA EUROPA“ ROMAN JE CESTE, GOTOVO FILM, JER IMATE DOJAM DA SE TAKAV – VIZUALAN, KINETIČAN, LOGOREIČAN – VIŠE GLEDA I SLUŠA NEGO ČITA.

            Trojica underground performera kreću na miniturneju. Epicentar zbivanja je Beč. No, urbano  prostranstvo koje će trojac mapirati bizarnim susretima, usput ukradenim obrocima i jeftinim pivom nije upicanjena metropola iz bedekera, nego multikulti mrga s pedeset i pet groblja i bezbroj turskih imbissa. Osim toga, marginama nekoć carskog grada u naše doba jezde duhovi, aveti i utvare, pa dok Karl Marx juri svom kumu Engelsu okrečiti kuhinju, a Thatcherica se bori sa štapićima u kineskoj zalogajnici, Stevo Žigon naše junake savjetuje, a Satan Panonski positno ih financira. 

Od Zagreba preko Beča do slovačke Trnave tri drumska pjesnika improviziraju, izlažu se užicima, a još više pogibeljima, vrludaju između ludila i smrti, ali ostaju srčani i svoji. Na njihovoj putešestviji ima snomorica i stranputica, ima bijelih zečeva, a bome ima i glazbe. Soundtrack: grozan rumunjski etno i sjajan jazz. U eksplozivnom grand finalu, kao nepredviđeni bonus za skitalačku družinu i za nas čitatelje – pizzeria Europa, značenjski nabijeno mjesto na kojem su se nekoć doista palile krušne peći, da bi se u međuvremenu prometnulo u metaforu otpora neoliberalnom ugnjetavanju. 

„Pizzeria Europa“ priča je o predanosti umjetnosti, pa i onda kad je ta predanost ravna samoubilačkom poduhvatu. Roman vratoloman i drzak, oštrouman i duhovit, a istodobno precizno ustrojen i dobro napisan, poput zločestog je dječaka s finim manirama – lako ga je voljeti.

O autoru

Žarko Jovanovski rođen je 1. srpnja 1966. godine u Zagrebu. U rodnom je gradu diplomirao  umjetničku grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti. Boravio je 1995./96. u Njemačkoj kao gost-student njemačke zaklade za razmjenu studenata DAAD na Kunstakademie u Düsseldorfu u klasi profesora Tonyja Cragga. Izlagao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama. Dobitnik je specijalne nagrade na natječaju za spomenik košarkašu Draženu Petroviću 1994. godine. Izdao je desetak albuma s glazbenim grupama Electric Žare, Geler Feler, AbnorMalan i Duo List te CD poezije na improvizatorsku glazbu s Andrejem Boštjančičem Rudom. Izdao je deset knjiga poezije (HrvatskaJebo mu pas mater i životuBesparicaVoliš li ti mene uopće?Viškovi; Jebite se svi!; Pjesme o tebi, o njoj, svejedno je, ionako sam bio pijan dok sam ih pisao; Od poraza do poraza; Mislim da se tu više ništa ne da učiniti i Egzaltirane karijatide), zbirku kratkih pripovijesti Priče o Lenjinu i Staljinu te strip-album Mrakci (s tim je stripom sudjelovao na beogradskom Salonu stripa 2017. godine). Objavljivao je literarne radove u više zbornika i časopisa u Hrvatskoj i inozemstvu.

Dobitnik je nagrade za najbolju erotsku pjesmu na međunarodnom natječaju u Mariboru, Slovenija, 2017. godine (pjesma „Svirepost 2016.“). Iste godine dobio je nagradu za najbolju knjigu poezije Hrvatskog književnog društva u kategoriji izdanja izvan okrilja HKD-a (zbirka Jebite se svi!). Pjesme su mu objavljene u Antologiji hrvatske huliganske poezije izdanoj u Ukrajini 2018. godine (urednik Jurij Lisenko). Zamjenik je glavnog urednika časopisa za kulturu Alternator. Dobitnik je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2020. godine, Pizzeria Europa.

Bavi se grafičkim dizajnom (i grafički dizajn se bavi njime) od 1994. godine.
Član je Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika.
Nije član nijedne strukovne udruge.
Živi i radi u Zagrebu.

Ovogodišnji se Vrisak održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska

Pratite 13. VRISAK i online na https://youtu.be/a3ZEoywnEiY

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: lidija.krvaric@magmedia.hr

Jovanovski dobitnik V.B.Z. književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman Read More »

Izvještaj za medije: Najavljen 13. VRISAK u zgradi EXPORTDRVA u Rijeci

Image

Utorak 8. rujna 2020.

Riječku kulturnu ponudu u rujnu obilježit će 13. Vrisak – riječki sajam knjiga i festival autora, koji se prebacio s tradicionalnog svibanjskog termina u rujan. Središnji festivalski dio Vriska održati će se od 13. do 19. rujna 2020. godine u prostorima zgrade Exportdrva i Guvernerove palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Na press konferenciji održanoj u zgradi Exportdrva ovogodišnji Vrisak najavili su Ivan Šarar, pročelnik odjela za kulturu Grada Rijeke, Drago Glamuzina, direktor Festivala, Damir Čardonja, i Marija Bošnjak, izvršna organizatorica Vriska. 

Festival će ove godine otvoriti dodjela V.B.Z.-ove Nagrade za najbolji neobjavljeni roman u Perivoju Guvernerove palače – Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, ali najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac.

Pročelnik Šarar napomenuo je da ga veseli što će se, sad već tradicionalni Vrisak, ipak održati u suradnji s EPK-om, unatoč izrazito izazovnoj godini, a k tomu, većina programa odvijati će se u novom riječkom kulturnom središtu – hali Exportdrva.

Damir Čargonja predstavio je program Apstraktna monarhija koji je dio šireg nezavisnog programa Kantrida – Europski kvart kulture. S ovim programima Kantrida će zaključiti sezonu koja je trebala biti i raznolikija, ali su okolnosti na to nažalost negativno utjecale.

Direktor Vriska, Drago Glamuzina, naglasio je da je ovogodišnji festival posvećen uspomeni na Bekima Sejranovića, jednog od najvažnijih hrvatskih pisaca u zadnja dva desetljeća. Uoči službenog otvorenja festivala, u svojevrsnoj uvertiri, u subotu 12. rujna u Morskom prascu, Bekima će se u neformalnoj atmosferi prisjetiti njegovi prijatelji, a festival će se zatvoriti predstavljanjem upravo objavljenih Sabranih djela Bekima Sejranovića. U sklopu tog programa bit će ekskluzivno prikazan i video koji je Bekim Sejranović snimio neposredno prije smrti, a na kojem čita svoju zadnju objavljenu priču „Miss Misery na otoku Susku“.

Mnogi europski autori koji, kako organizatori kažu, unatoč dobroj volji nisu mogli doći u Rijeku, prisustvovat će promocijama putem snimljenih video intervjua koji će se emitirati u posebnom programu u Book caffeu Dnevni boravak. Tako će na Vrisku virtualno prisustvovati grčka spisateljica i dobitnica Nagrade Europske unije za književnost Kallia Papadaki, nizozemska književna zvijezda Ilja Leonard Pfeijffer i tri strip-umjetnice: Norvežanka Magnhild Winsnes, Španjolka Ana Penyas i Njemica Barbara Yelin. 

Vrisak će obogatiti i brojni domaći autori poput Marka Tomaša, Ivice Prtenjače, Olje Savičević Ivančević, Monike Herceg, Marine Šur Puhlovski, Olje Knežević, Tomislava Čadeža, Damira Zlatara Freya, Mirele Priselec Remi, Andrije Škare, Zlatka Galla, Zoje Strenja Šolaja, Nade Topić i Vlade Simcicha Vave. Iz Makedonije na Festival pak dolaze Rumena Bužarovska i Lidija Dimkovska, iz Srbije Saša Ilić, a iz Bosne i Hercegovine Almin Kaplan i Tanja Stupar Trifunović. U večeri slam poezije sudjelovat će drumski pjesnici Žarko Jovanovski, Vid Jeraj, Siniša Matasović i Zoran Kelava.

Svečano zatvaranje Vriska održat će se uz koncert Damira Urbana u hali Exportdrva u suorganizaciji programa EPK-a Rijeka 2020.

Sve koji neće moći prisustvovati programskom dijelu ovogodišnjeg Vriska sigurno će razveseliti vijest da će cjelokupni program Vriska moći pratiti i putem prijenosa uživo (tzv. live streama) na službenoj mrežnoj stranici Vriska (https://vrisak.vbz.hr/), V.B.Z.-ovom YouTube kanala i portalu 24sata.

Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, programa Rijeka 2020., Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Hrvatske gospodarske komore – Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Moja Rijeka, Radio Istra i Regional Express.

Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera. 

Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska 

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: lidija.krvaric@magmedia.hr 

Izvještaj za medije: Najavljen 13. VRISAK u zgradi EXPORTDRVA u Rijeci Read More »

Maria Stoian

Autor

Maria Stoian

Maria Stoian ilustratorica je i stripašica. Rođena je u Rumunjskoj, a živi u Škotskoj i predaje na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Edinburghu. Stalo joj je do feminizma, stanja u svijetu i do toga da nam svima bude bolje. Stripove objavljuje u New Yorkeru i u antologijama stripa kao što su Drawing Power i We Shall Fight Until We Win, a njezini stripovi redovito se pojavljuju u digitalnoj publikaciji The Nib, koja je fokusirana na političku karikaturu, grafičko novinarstvo i strip-eseje o aktualnim društvenim pitanjima. Također, voli izrađivati fanzine i trenutačno vjerojatno negdje provjerava svjetske vijesti.
Strip „Shvati to kao kompliment“ objavila je 2015. i za njega je dobila nagradu nezavisnih izdavača „Independent Spirit“ za najbolju knjigu 2016. godine. Strip je nagrađen i britanskom nagradom za najbolji grafički dizajn knjiga, British Book Design Award, te nagradom SICBA (Škotskog nezavisnog udruženja stripa) za najbolji strip.

★★★★★

Shvati to kao kompliment

Shvati to kao kompliment” višestruko je nagrađivan strip – zbirka dvadeset priča koje slikom i tekstom progovaraju o seksualnom nasilju i uznemiravanju, seksualnom nasilju u bliskim odnosima i zlostavljanju djece. Priče su prikupljene od uglavnom anonimnih ljudi, putem interneta i online-intervjua, a autorica ih je prepričala i ilustrirala. Svaka je priča oblikovana u drugačijem narativnom i ilustrativnom stilu, kako bi se naglasili jedinstven glas i iskustvo svake žrtve nasilja, a autorica uspijeva u svakoj priči, na svega nekoliko stranica, iskazati kompleksne emocije koje su doživjele žrtve nasilja.

Važno je naglasiti da priče ne govore samo o zlostavljanju žena; u njima se problematizira i seksualno uznemiravanje muškaraca, djece te istospolno seksualno nasilje.

Ova knjiga podsjeća žrtve zlostavljanja da nisu same, kao i sve nas da nešto poduzmemo jer seksualno uznemiravanje, fizičko ili verbalno, baš nikada ne treba shvatiti kao kompliment. Ona nije samo društveni komentar i apel, već i iznimno umjetničko djelo koje daje glas onima koji su zlostavljani i utišani i koje može doprinijeti što otvorenijem razgovoru o seksualnom zlostavljanju te time, što je najvažnije, zaštiti žrtava.

DOBITNIK ZLATNE MEDALJE NEZAVISNIH IZDAVAČA “INDEPENDENT SPIRIT” ZA NAJBOLJU KNJIGU 2016.

Maria Stoian Read More »

Magnhild Winsnes

Autor

Magnhild Winsnes

Magnhild Winsnes (1980.) nagrađivana je i poznata norveška animatorica i ilustratorica. Radila je kao animatorica, redateljica i producentica na nekoliko animiranih filmova, među kojima je „Danski pjesnik“ u režiji Torilla Kovea, nagrađen Oscarom za najbolji kratkometražni animirani film. Godine 2017. objavila je svoj prvi grafički roman za djecu i mlade „Pssst“ i za njega je dobila niz značajnih nagrada u Norveškoj i regiji. Knjiga je osvojila norvešku Nagradu kritičara za najbolju knjigu za djecu i mlade u 2017. godini. U 2019. ilustrirala je knjigu za mlade „Jenteboka. Nina og Ellens guide til puberteten“ (Knjiga za djevojke. Ninin i Ellenin vodič za pubertet) za koju je dobila nagradu Ministarstva kulture Kraljevine Norveške za najbolju publicističku knjigu 2019.

★★★★★

Pssst
DOBA TAJNI

Hanna provodi svako ljeto na moru kod ujaka s rođakinjama Siv, koja je njezinih godina, i nešto starijom Mette. No, Siv se promijenila od prošle godine. Više je ne zanima brojenje rakova ili kukaca koje uhvate, već su joj interesantnije dogodovštine njezine velike sestre Mette: dečki, izlasci i zabave. Hanna je još uvijek zaigrana i nije vična suptilnom umijeću čuvanja adolescentskih tajni. Ali ovo ljeto mijenja sve…

„Pssst“ je grafički roman nagrađivane norveške ilustratorice Magnhild Winsnes koji je osvojio gotove sve važne norveške nagrade za knjige za djecu i mlade. Ocrtavajući različita Hannina iskustva i ljetne dogodovštine, autorica s puno humora, ali i ozbiljnosti, prikazuje Hannin proces odrastanja, ono krhko i nesigurno vrijeme između djetinjstva i puberteta te sve burne emocije koje ga prate. U knjizi je malo teksta i ona pripovijeda priču ilustracijama. Na taj se način mladi čitatelji usredotočuju na vizualni aspekt, a prekrasne ilustracije pružaju im mnogo mogućnosti za interpretaciju. Oni sami otkrivaju detalje, promjene osjećaja likova, donose zaključke te grade svoje rukavce priče. Nježne, pastelne ilustracije kao da nam donose miris ljeta i pozivaju mlade da uživaju u prirodi i svemu što nas okružuje, a u onih starijih bude sjećanja na ljeta iz djetinjstva i prve ljubavi.

NAGRADA MINISTARSTVA KULTURE KRALJEVINE NORVEŠKE 2017.

NAGRADA NORVEŠKIH  KRITIČARA ZA NAJBOLJU KNJIGU ZA DJECU I MLADE 2017.

NAGRADA NORVEŠKIH PISACA ZA NAJBOLJU PRVU DJEČJU KNJIGU 2017.

NAGRADA DRUŠTVA NORVEŠKIH DIZAJNERA ZA NAJBOLJE ILUSTRIRANU DJEČJU KNJIGU 2018.

Magnhild Winsnes Read More »

Lidija Dimkovska

Autor

Lidija Dimkovska

Lidija Dimkovska rođena je u Skoplju 11. kolovoza 1971. godine. Na Filološkom fakultetu u Skoplju diplomirala je opću i komparativnu književnost, a na Filološkom fakultetu u Bukureštu doktorirala je rumunjsku književnost te bila lektorica za makedonski jezik i književnost. Na Sveučilištu u Novoj Gorici (Slovenija) predavala je svjetsku književnost. Urednica je poezije makedonskog književnog e-časopisa Blesok. Njezin prvi roman Skrivena kamera (2004.) Društvo pisaca Makedonije proglasilo je najboljom proznom knjigom 2005. godine.
Dobitnica je brojnih međunarodnih književnih nagrada za poeziju i prozu, a za roman Rezervni život (2012.) dobila je prestižnu Nagradu Europske unije za književnost 2013. Njezine zbirke pjesama i proza prevedene su na više od dvadeset jezika.
Trenutačno živi u Ljubljani, piše te prevodi s makedonskoga, rumunjskoga i slovenskoga jezika.

★★★★★

Non-oui

Nagrada Europske unije za književnost.

Biografsko putovanje dviju generacija u kojem se isprepliću prošlost i sadašnjost jedne obitelji razdvojene morem.

Kraj je Drugoga svjetskog rata. Nedjeljka, mlada Splićanka, zaljubljuje se u talijanskog vojnika Carla. Ne znajući što je očekuje, odlučuje poći za njim na Siciliju i ostaviti sve – obitelj, prijatelje, posao, svoj grad i domovinu. Vrlo brzo spoznaje da će u novoj sredini zauvijek ostati tuđinka, bez svoga jezika i kulture, a ni njezina nova obitelj nikada je neće potpuno razumjeti.

      Non-Oui roman je u formi dnevničkog zapisa u kojem se izmjenjuju slike prošlosti i sadašnjosti, Splita i Sicilije, s mislima i životnim iskustvima bake i unuke identičnog i simboličnog imena – Neda. Njihov imaginarni razgovor prikazuje živote dviju različitih žena i njihovu duboku međugeneracijsku povezanost. Odgajane u drukčijoj kulturi i različitom povijesnom kontekstu, često imaju različit pristup gotovo svemu. Ipak, kad govore o ljubavi, obiteljskom životu, ratu i migracijama – granice se brišu i neke vrijednosti postaju univerzalne, bez obzira na dobne, kulturološke i društvene razlike.      Ugledna makedonska književnica Lidija Dimkovska ispripovijedala je u ovom romanu dirljivu i toplu priču o ljubavi, prijateljstvu, obitelji, identitetu, problemima s prilagodbom na novu sredinu, o fašizmu koji se vraća u Europu. Ljudska drama o usamljenosti, (ne)pripadanju i otuđenosti u kojoj se isprepliću splitske ulice, Drugi svjetski rat, jedan sicilijanski gradić, velika ljubav i pogubna mržnja.

Lidija Dimkovska Read More »

Kallia Papadaki

Autor

Kallia Papadaki

Kallia Papadaki (1978.) rođena je u Didymoteichu, a odrasla u Solunu.

U Sjedinjenim Američkim Državama na koledžu Bard i Sveučilištu Brandeis studirala je ekonomiju, a potom se vratila u rodnu Grčku i na Filmskoj akademiji u Ateni završila studij filma. Nagrađivana je pjesnikinja, romansijerka i scenaristica. Godine 2010. za film September osvojila je nagradu za najbolji scenarij Balkanskog fonda za razvoj scenarija u Solunu. Za roman Dendriti (2015.) dobila je Nagradu Clepsydra za najboljeg mladog autora, a 2017. godine i prestižnu Nagradu Europske unije za književnost. Objavila je i zbirku kratkih priča Zvuk nepokrivenog prostora te zbirku pjesama Lavanda u prosincu. Uz hrvatski jezik, Dendriti su prevedeni i na francuski, srpski, slovenski, poljski i španjolski.

★★★★★

Dendriti

Nagrada Europske unije za književnost.

U Camdenu, u državi New Jersey, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme nove gospodarske krize, živi obitelj Kampanis: muž i očuh Basil, pripadnik druge generacije američkih Grka, njegova žena, bivša hipijevka Susan, i Leto, Susanina izvanbračna kći. Kada u njihovu obitelj stigne djevojčica Minnie, školska kolegica dvanaestogodišnje Leto, koja je nakon smrti majke, Portorikanke Luise, ostala siroče, počinju izvirati skriveni obiteljski ožiljci. Flashbackovima Papadaki u roman uvodi prvu generaciju Kampanisovih, Basilova oca Antonisa, koji je davne 1919. stigao u Ameriku brodom, slijedeći svoj američki san. I baš poput dendrita, isprepliću se i stapaju svjetovi i sudbine triju generacija siromašnih grčkih imigranata i njihovih potomaka. Kallia Papadaki vješto je ispripovjedila potresnu priču o imigrantima koji su u potrazi za nadom i boljim životom pristizali iz ratom osiromašene i iscrpljene Europe u obećanu zemlju, u osvit velike gospodarske krize koja je dvadesetih godina prošloga stoljeća potresala Ameriku i svijet, o njihovu životu u getu i problemima integracije u novo društvo, o tegobnoj, mukotrpnoj i često ponižavajućoj borbi za preživljavanje i mrvicu ljudskog dostojanstva. Roman je to o potrazi za životnim smislom pod ruševinama izgubljenih prilika, propalih brakova i poslova, a koji ponajprije tematizira pitanja osobnog i kolektivnog identiteta.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.

Kallia Papadaki Read More »

Ilja Leonard Pfeijffer

Autor

Ilja Leonard Pfeijffer

Nizozemski romanopisac, dramaturg i pjesnik Ilja Leonard Pfeijffer rođen je 1968. u Rijswijku (Južna Holandija). Do 2008. godine živio je u Leidenu i predavao klasičnu filologiju na Leidenskom sveučilištu, a nakon toga trajno se naseljava u Genovi (Italija).

Svoju prvu pjesničku zbirku Van de vierkante man objavio je 1998. i ona mu je osigurala pjesničku nagradu „C. Buddingh“. Objavio je još šest pjesničkih zbirki, najviše pod utjecajem antičkih pjesnika poput Horacija i Pindara, ali i suvremenih poput Ezre Pounda i Dereka Walcotta. Za knjigu pjesama Idyllen (2015.) iste su mu godine dodijeljena dva najvažnija nizozemska pjesnička priznanja: nagrade „Jan Campert“ i „VSB Poëzieprijs“.

Osim poezije, Pfeijffer je objavio i desetak dramskih i proznih djela; svojim prvim romanom Rupert (2002.) zabilježio je velik uspjeh u domovini te su mu za njega dodijeljene i dvije nizozemske književne nagrade („Anton Wachterprijs“ i „Seghers-Literatuurprijs Gerard Walschap-Londerzeel“). S romanom La Superba (2013.) ostvario je velik međunarodni uspjeh; roman je preveden na više od deset stranih jezika i nagrađen s nekoliko važnih književnih nagrada, među njima i najprestižnijim nizozemskim književnim priznanjem, nagradom „Libris“ (2014.). Njegov zadnji roman, Grand Hotel Europa, objavljen u prosincu 2018., trenutačno je najprodavaniji roman u Nizozemskoj (150 000 prodanih primjeraka).

★★★★★

La Superba

Višestruko nagrađivan i hvaljen roman nove europske književne zvijezde.

Napisan u obliku serije pisama i bilješki upućenih neimenovanom čitatelju kojega pripovjedač izvještava o svome životu u Genovi, gdje se trajno nastanio u „želji da ovdje, u ovome srednjovjekovnom labirintu, ostvari svoj vječni san o zavidno bogatom i bezbrižnom mediteranskom životu među pravim, autentičnim ljudima“, roman La Superba nizozemskog autora Ilje Leonarda Pfeijffera na duhovit i domišljat način istražuje, pripovijeda i raščlanjuje fantaziju o boljem životu negdje drugdje.

Okarakteriziravši sam sebe kao „luksuznog imigranta“, želeći se na taj način razlikovati od „svih onih jadnika iz Maroka i Senegala koji su zalutali u te iste uličice maštajući o boljem životu i zajamčenom bogatstvu u Europi“, a koje vlasti „proganjaju kao štakore“, pripovjedač romana svakodnevno luta labirintom srednjovjekovnih đenoveških uličica tragajući za „najljepšom djevojkom Genove”. Pritom se susreće i upoznaje s cijelom galerijom pitoresknih likova – od doseljenih intelektualaca sa Zapada i vremešne domaće gospode do senegalskih i marokanskih imigranata te prostitutki i transvestita – a svima njima zajedničko je da na različite načine „lutaju u svojim fantazijama“… Tematski i stilski višeslojan, roman La Superba postmoderna je oda imaginaciji te posveta gradu kakav može biti samo Genova – La Superba, „uzvišena i ohola, lijepa i ponosna, zavodljiva i nedostupna… poput kakve kurve koja te izazovno gleda, ali koja nikad neće biti tvoja“.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.

Ilja Leonard Pfeijffer Read More »

Barbara Yelin

Autor

Barbara Yelin

Barbara Yelin rođena je u Münchenu 1977. godine. Završila je studij primijenjenih umjetnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Kao autorica stripa najprije je počela djelovati u Francuskoj. U domovini je postala poznata 2010. godine, nakon objavljivanja grafičkog romana „Gift“. Njezin grafički roman „Irmina“ objavljen je 2014. istodobno u Francuskoj i Njemačkoj, uz mnoge pohvale i nagrade, među kojima su Bavarska nagrada za književno ostvarenje 2015. godine i nagrada PENG za najbolji njemački grafički roman. U suradnji s piscem Thomasom von Steinaeckerom 2017. godine objavila je grafički roman „Der Sommer ihres Lebens“ koji je privukao veliku pozornost čitatelja i publike tankoćutnim prikazom života u staračkom domu. Barbara Yelin 2016. godine, na Međunarodnom salonu stripa u Erlangenu, proglašena je „najboljom strip-umjetnicom njemačkoga govornoga područja“.
Osim što radi kao ilustratorica i strip-crtačica, Barbara Yelin vodi i radionice stripa posvuda u svijetu. Živi i radi u Münchenu.

★★★★★

Irmina

Grafički roman „Irmina“, koji se temelji na biografiji autoričine bake, priča je  o mladoj ženi i njezinoj postupnoj kapitulaciji pred nacističkom ideologijom.

Sredinom 1930-ih, ambiciozna Njemica Irmina, djevojka sa stavom i idealima, seli se u London. Ondje upoznaje Howarda s Barbadosa, jednog od prvih crnih studenata na Oxfordu i između njih rađa se ljubav. Ta veza naglo se prekida kad je Irmina prisiljena vratiti se u Hitlerovu Njemačku. Ondje pronalazi posao u Ministarstvu rata i nada se povratku u Englesku. No, pisma koja šalje Howardu vraćaju joj se i Irmina se naposljetku udaje za simpatizera nacizma. Oboje ignoriraju ono što se događa u Njemačkoj i šutke prihvaćaju nacistički režim… U „Irmini“, višestruko nagrađivanom i hvaljenom grafičkom romanu koji savršeno dočarava atmosferu predratne i ratne Njemačke, Barbara Yelin istražuje kako je i zašto Irmina, nekad hrabra kršiteljica pravila, potiho prihvatila nacizam.  „Irmina“ je važan grafički roman i pravovremeni podsjetnik na sve opasnosti, nekada i danas, takvog izbora, šutnje i pasivnosti.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.

Barbara Yelin Read More »

Tanja Stupar Trifunović

Autor

Tanja Stupar Trifunović

Tanja Stupar – Trifunović, rođena u Zadru 1977. Diplomirala je na Filološkom fakultetu, Odsjek srpski jezik i književnost u Banjaluci. Objavila je četiri knjige poezije i jednu knjigu priča.
Poezija joj je nagrađivana i prevođena na engleski, francuski, njemački, poljski, slovenački i danski jezik.
Knjiga „O čemu misle varvari dok doručkuju“ je nagrađena nagradom UniCredit banke za najbolju knjigu objavljenu u BiH u 2007./2008. i našla se u užem izboru za književnu nagradu za Istočnu i Jugoistočnu Europu (CEE Literature Award) u okviru kojeg je Stupar-Trifunović nagrađena jednomjesečnim boravkom u Beču. Knjiga poezije „Glavni junak je čovjek koji se zaljubljuje u nesreću“ nagrađena je Književnom nagradom „Fra Grgo Martić“ za najbolju knjigu poezije u 2009. godini u Bosni i Hercegovini.
Zastupljena je u više antologija i izbora iz poezije i proze, u zemlji i inostranstvu. Urednica je časopisa za književnost umjetnost i kulturu „Putevi“.
Živi u Banjaluci.

★★★★★

Otkako sam kupila labuda

Otkako sam kupila labuda, kraći roman u epistolarnoj formi Tanje Stupar Trifunović, odvažan je i stilski zreo prozni tekst o istospolnoj ljubavi, ispripovijedan blago rezigniranim, ali itekako zavodljivim ženskim glasom.

Autorica se usredotočuje na intimne svjetove dviju nepatvorenih i prokrvljenih junakinja, a iznad svega na kompleksnu povezanost tih žena različitog generacijskog, društvenog i iskustvenog ishodišta.

Središnja protagonistica, bibliotekarka u četrdesetima, ispisuje stotinjak stranica dugo pismo za koja je neizvjesno hoće li ga ikada poslati studentici dramaturgije koja bi joj mogla biti kći. U tim ispovjedničkim recima pripovjedačica fragmentirano razlaže emocionalnu ovisnost koja ju je u isti mah usrećivala i ranjavala, a kako bi samoj sebi razjasnila što joj se u takvom odnosu zapravo događalo. Dok ona u toj vezi neprestano strepi, svjesna lošeg ishoda ovakvog opojnog, autodestruktivnog zajedništva, njezina se ljubavnica mladenački zanosi njihovom pričom tražeći joj ekvivalente u literaturi. Meditativne pasaže izvezene pjesničkim slikama autorica razbija eksplozivnim razgovornim dionicama koje se odvijaju „između mekoće njihovih grudi i tvrdoće svijeta“. Otkako sam kupila labuda šupljikav je odljev traume i žudnje, univerzalna pripovijest o vezivanju i slobodi; paperjaste slojeve svog, na mahove olovnog romana, Tanja Stupar Trifunović raspisuje bez odizanja ruke, kao metodom automatskog pisanja, a pritom pripovjedački principijelno i suvereno.

Tanja Stupar Trifunović Read More »

Saša Ilić

Autor

Saša Ilić

Saša Ilić rođen je u Jagodini 1972. godine. Većinu tekstova objavio je u časopisu „Reč“. U koautorstvu s Draganom Boškovićem objavio je 1998. knjigu „Odisej“. 2000. objavio je hvaljeni roman „Predosećanje građanskog rata“. Iste je godine uredio zajedničku zbirku mladih prozaika pod naslovom „Pseći vek“. Roman „Berlinsko okno“ izašao je istovremeno u Hrvatskoj i Srbiji, a za roman „Pas i kontrabas“ nagrađen je nagradom NIN. Saša Ilić živi u Beogradu i radi u Narodnoj biblioteci Srbije.

★★★★★

Pas i kontrabas

Dobitnik NIN-ove nagrade.

Svojom prepoznatljivom, neužurbanom rečenicom, prati Saša Ilić u svom novom romanu priču o doktoru Dezideru Julijusu, čovjeku koji je imao buran život u burnim vremenima. Drugo poglavlje romana, naslovljeno „Blato i zvezde“, prati doktora Julijusa u periodu od kraja Prvog svjetskog rata, do, otprilike, tridesetih godina prošloga stoljeća. Iako je tekst prožet detaljima iz privatnog doktorovog života, priča ocrtava i karakteristike vremena, počevši od revolucionarnih previranja u Mađarskoj, do reakcija na te i takve događaje, naročito u Vojvodini u kojoj doktor i živi. U specifičnom preplitanju privatnog života sa duhom vremena, u miješanju eruditskih detalja i svakodnevnog života, ispisuje Saša Ilić roman koji se, usprkos zgusnutom stilu, čita lako, ali ne i brzo.

Saša Ilić Read More »