lidija.krvaric

Lidija Dimkovska

Autor

Lidija Dimkovska

Lidija Dimkovska rođena je u Skoplju 11. kolovoza 1971. godine. Na Filološkom fakultetu u Skoplju diplomirala je opću i komparativnu književnost, a na Filološkom fakultetu u Bukureštu doktorirala je rumunjsku književnost te bila lektorica za makedonski jezik i književnost. Na Sveučilištu u Novoj Gorici (Slovenija) predavala je svjetsku književnost. Urednica je poezije makedonskog književnog e-časopisa Blesok. Njezin prvi roman Skrivena kamera (2004.) Društvo pisaca Makedonije proglasilo je najboljom proznom knjigom 2005. godine.
Dobitnica je brojnih međunarodnih književnih nagrada za poeziju i prozu, a za roman Rezervni život (2012.) dobila je prestižnu Nagradu Europske unije za književnost 2013. Njezine zbirke pjesama i proza prevedene su na više od dvadeset jezika.
Trenutačno živi u Ljubljani, piše te prevodi s makedonskoga, rumunjskoga i slovenskoga jezika.

★★★★★

Non-oui

Nagrada Europske unije za književnost.

Biografsko putovanje dviju generacija u kojem se isprepliću prošlost i sadašnjost jedne obitelji razdvojene morem.

Kraj je Drugoga svjetskog rata. Nedjeljka, mlada Splićanka, zaljubljuje se u talijanskog vojnika Carla. Ne znajući što je očekuje, odlučuje poći za njim na Siciliju i ostaviti sve – obitelj, prijatelje, posao, svoj grad i domovinu. Vrlo brzo spoznaje da će u novoj sredini zauvijek ostati tuđinka, bez svoga jezika i kulture, a ni njezina nova obitelj nikada je neće potpuno razumjeti.

      Non-Oui roman je u formi dnevničkog zapisa u kojem se izmjenjuju slike prošlosti i sadašnjosti, Splita i Sicilije, s mislima i životnim iskustvima bake i unuke identičnog i simboličnog imena – Neda. Njihov imaginarni razgovor prikazuje živote dviju različitih žena i njihovu duboku međugeneracijsku povezanost. Odgajane u drukčijoj kulturi i različitom povijesnom kontekstu, često imaju različit pristup gotovo svemu. Ipak, kad govore o ljubavi, obiteljskom životu, ratu i migracijama – granice se brišu i neke vrijednosti postaju univerzalne, bez obzira na dobne, kulturološke i društvene razlike.      Ugledna makedonska književnica Lidija Dimkovska ispripovijedala je u ovom romanu dirljivu i toplu priču o ljubavi, prijateljstvu, obitelji, identitetu, problemima s prilagodbom na novu sredinu, o fašizmu koji se vraća u Europu. Ljudska drama o usamljenosti, (ne)pripadanju i otuđenosti u kojoj se isprepliću splitske ulice, Drugi svjetski rat, jedan sicilijanski gradić, velika ljubav i pogubna mržnja.

Please follow and like us:

Kallia Papadaki

Autor

Kallia Papadaki

Kallia Papadaki (1978.) rođena je u Didymoteichu, a odrasla u Solunu.

U Sjedinjenim Američkim Državama na koledžu Bard i Sveučilištu Brandeis studirala je ekonomiju, a potom se vratila u rodnu Grčku i na Filmskoj akademiji u Ateni završila studij filma. Nagrađivana je pjesnikinja, romansijerka i scenaristica. Godine 2010. za film September osvojila je nagradu za najbolji scenarij Balkanskog fonda za razvoj scenarija u Solunu. Za roman Dendriti (2015.) dobila je Nagradu Clepsydra za najboljeg mladog autora, a 2017. godine i prestižnu Nagradu Europske unije za književnost. Objavila je i zbirku kratkih priča Zvuk nepokrivenog prostora te zbirku pjesama Lavanda u prosincu. Uz hrvatski jezik, Dendriti su prevedeni i na francuski, srpski, slovenski, poljski i španjolski.

★★★★★

Dendriti

Nagrada Europske unije za književnost.

U Camdenu, u državi New Jersey, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme nove gospodarske krize, živi obitelj Kampanis: muž i očuh Basil, pripadnik druge generacije američkih Grka, njegova žena, bivša hipijevka Susan, i Leto, Susanina izvanbračna kći. Kada u njihovu obitelj stigne djevojčica Minnie, školska kolegica dvanaestogodišnje Leto, koja je nakon smrti majke, Portorikanke Luise, ostala siroče, počinju izvirati skriveni obiteljski ožiljci. Flashbackovima Papadaki u roman uvodi prvu generaciju Kampanisovih, Basilova oca Antonisa, koji je davne 1919. stigao u Ameriku brodom, slijedeći svoj američki san. I baš poput dendrita, isprepliću se i stapaju svjetovi i sudbine triju generacija siromašnih grčkih imigranata i njihovih potomaka. Kallia Papadaki vješto je ispripovjedila potresnu priču o imigrantima koji su u potrazi za nadom i boljim životom pristizali iz ratom osiromašene i iscrpljene Europe u obećanu zemlju, u osvit velike gospodarske krize koja je dvadesetih godina prošloga stoljeća potresala Ameriku i svijet, o njihovu životu u getu i problemima integracije u novo društvo, o tegobnoj, mukotrpnoj i često ponižavajućoj borbi za preživljavanje i mrvicu ljudskog dostojanstva. Roman je to o potrazi za životnim smislom pod ruševinama izgubljenih prilika, propalih brakova i poslova, a koji ponajprije tematizira pitanja osobnog i kolektivnog identiteta.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.

Please follow and like us:

Ilja Leonard Pfeijffer

Autor

Ilja Leonard Pfeijffer

Nizozemski romanopisac, dramaturg i pjesnik Ilja Leonard Pfeijffer rođen je 1968. u Rijswijku (Južna Holandija). Do 2008. godine živio je u Leidenu i predavao klasičnu filologiju na Leidenskom sveučilištu, a nakon toga trajno se naseljava u Genovi (Italija).

Svoju prvu pjesničku zbirku Van de vierkante man objavio je 1998. i ona mu je osigurala pjesničku nagradu „C. Buddingh“. Objavio je još šest pjesničkih zbirki, najviše pod utjecajem antičkih pjesnika poput Horacija i Pindara, ali i suvremenih poput Ezre Pounda i Dereka Walcotta. Za knjigu pjesama Idyllen (2015.) iste su mu godine dodijeljena dva najvažnija nizozemska pjesnička priznanja: nagrade „Jan Campert“ i „VSB Poëzieprijs“.

Osim poezije, Pfeijffer je objavio i desetak dramskih i proznih djela; svojim prvim romanom Rupert (2002.) zabilježio je velik uspjeh u domovini te su mu za njega dodijeljene i dvije nizozemske književne nagrade („Anton Wachterprijs“ i „Seghers-Literatuurprijs Gerard Walschap-Londerzeel“). S romanom La Superba (2013.) ostvario je velik međunarodni uspjeh; roman je preveden na više od deset stranih jezika i nagrađen s nekoliko važnih književnih nagrada, među njima i najprestižnijim nizozemskim književnim priznanjem, nagradom „Libris“ (2014.). Njegov zadnji roman, Grand Hotel Europa, objavljen u prosincu 2018., trenutačno je najprodavaniji roman u Nizozemskoj (150 000 prodanih primjeraka).

★★★★★

La Superba

Višestruko nagrađivan i hvaljen roman nove europske književne zvijezde.

Napisan u obliku serije pisama i bilješki upućenih neimenovanom čitatelju kojega pripovjedač izvještava o svome životu u Genovi, gdje se trajno nastanio u „želji da ovdje, u ovome srednjovjekovnom labirintu, ostvari svoj vječni san o zavidno bogatom i bezbrižnom mediteranskom životu među pravim, autentičnim ljudima“, roman La Superba nizozemskog autora Ilje Leonarda Pfeijffera na duhovit i domišljat način istražuje, pripovijeda i raščlanjuje fantaziju o boljem životu negdje drugdje.

Okarakteriziravši sam sebe kao „luksuznog imigranta“, želeći se na taj način razlikovati od „svih onih jadnika iz Maroka i Senegala koji su zalutali u te iste uličice maštajući o boljem životu i zajamčenom bogatstvu u Europi“, a koje vlasti „proganjaju kao štakore“, pripovjedač romana svakodnevno luta labirintom srednjovjekovnih đenoveških uličica tragajući za „najljepšom djevojkom Genove”. Pritom se susreće i upoznaje s cijelom galerijom pitoresknih likova – od doseljenih intelektualaca sa Zapada i vremešne domaće gospode do senegalskih i marokanskih imigranata te prostitutki i transvestita – a svima njima zajedničko je da na različite načine „lutaju u svojim fantazijama“… Tematski i stilski višeslojan, roman La Superba postmoderna je oda imaginaciji te posveta gradu kakav može biti samo Genova – La Superba, „uzvišena i ohola, lijepa i ponosna, zavodljiva i nedostupna… poput kakve kurve koja te izazovno gleda, ali koja nikad neće biti tvoja“.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.

Please follow and like us:

Barbara Yelin

Autor

Barbara Yelin

Barbara Yelin rođena je u Münchenu 1977. godine. Završila je studij primijenjenih umjetnosti na Sveučilištu u Hamburgu. Kao autorica stripa najprije je počela djelovati u Francuskoj. U domovini je postala poznata 2010. godine, nakon objavljivanja grafičkog romana „Gift“. Njezin grafički roman „Irmina“ objavljen je 2014. istodobno u Francuskoj i Njemačkoj, uz mnoge pohvale i nagrade, među kojima su Bavarska nagrada za književno ostvarenje 2015. godine i nagrada PENG za najbolji njemački grafički roman. U suradnji s piscem Thomasom von Steinaeckerom 2017. godine objavila je grafički roman „Der Sommer ihres Lebens“ koji je privukao veliku pozornost čitatelja i publike tankoćutnim prikazom života u staračkom domu. Barbara Yelin 2016. godine, na Međunarodnom salonu stripa u Erlangenu, proglašena je „najboljom strip-umjetnicom njemačkoga govornoga područja“.
Osim što radi kao ilustratorica i strip-crtačica, Barbara Yelin vodi i radionice stripa posvuda u svijetu. Živi i radi u Münchenu.

★★★★★

Irmina

Grafički roman „Irmina“, koji se temelji na biografiji autoričine bake, priča je  o mladoj ženi i njezinoj postupnoj kapitulaciji pred nacističkom ideologijom.

Sredinom 1930-ih, ambiciozna Njemica Irmina, djevojka sa stavom i idealima, seli se u London. Ondje upoznaje Howarda s Barbadosa, jednog od prvih crnih studenata na Oxfordu i između njih rađa se ljubav. Ta veza naglo se prekida kad je Irmina prisiljena vratiti se u Hitlerovu Njemačku. Ondje pronalazi posao u Ministarstvu rata i nada se povratku u Englesku. No, pisma koja šalje Howardu vraćaju joj se i Irmina se naposljetku udaje za simpatizera nacizma. Oboje ignoriraju ono što se događa u Njemačkoj i šutke prihvaćaju nacistički režim… U „Irmini“, višestruko nagrađivanom i hvaljenom grafičkom romanu koji savršeno dočarava atmosferu predratne i ratne Njemačke, Barbara Yelin istražuje kako je i zašto Irmina, nekad hrabra kršiteljica pravila, potiho prihvatila nacizam.  „Irmina“ je važan grafički roman i pravovremeni podsjetnik na sve opasnosti, nekada i danas, takvog izbora, šutnje i pasivnosti.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.

Please follow and like us:

Vlado Simcich Vava

Autor

Vlado Simcich Vava

Vlado Simcich Vava (1964.) riječki je rock-muzičar, aktivan na sceni više od trideset godina. Iza sebe ima albume s grupama Laufer, En Face, Mone, Blagdan Band, Harbour Cyclone, Turisti, kao I samostalne uratke. Utemeljitelj je neformalne književne skupine Ri Lit koja djeluje od 2012. godine kroz nastupe i zajedničke zbirke. Dosad je objavio zbirku priča Odstranjivač ljubavi te roman Srce od gume.
Na Vrisku će predstaviti svoju novu knjigu Canzoni d’una volta – zbirku autobiografskih priča koje nas vode u riječke osamdesete i devedesete i u kojima Vava obrađuje svoje odrastanje u kulturi popa I rocka. U središtu je glazba koju pripovjedač otkriva kao slušatelj, radijski voditelj, novinar i gitarist. Osim što oživljavaju jedno vrijeme, bendove, koncerte, nogometne utakmice, riječku scenu, Vavine priče pripovijedaju i o suvremenosti.

★★★★★

Podudarnosti

Novi roman riječkog pisca i glazbenika Vlade Simcicha Vave Podudarnosti predstavlja zacijelo autorov najznačajniji i najslojevitiji književni rad, a u mnogome i jednu od bitnih referentnih točaka suvremene riječke i hrvatske književnosti – sadržajno bogat, s bezbrojnim odvojcima i epizodama koje u velikom broju slučajeva postaju neslučajne slučajnosti, podudarnosti i sinkroniciteti. – Milan Zagorac

Please follow and like us:

Tanja Stupar Trifunović

Autor

Tanja Stupar Trifunović

Tanja Stupar – Trifunović, rođena u Zadru 1977. Diplomirala je na Filološkom fakultetu, Odsjek srpski jezik i književnost u Banjaluci. Objavila je četiri knjige poezije i jednu knjigu priča.
Poezija joj je nagrađivana i prevođena na engleski, francuski, njemački, poljski, slovenački i danski jezik.
Knjiga „O čemu misle varvari dok doručkuju“ je nagrađena nagradom UniCredit banke za najbolju knjigu objavljenu u BiH u 2007./2008. i našla se u užem izboru za književnu nagradu za Istočnu i Jugoistočnu Europu (CEE Literature Award) u okviru kojeg je Stupar-Trifunović nagrađena jednomjesečnim boravkom u Beču. Knjiga poezije „Glavni junak je čovjek koji se zaljubljuje u nesreću“ nagrađena je Književnom nagradom „Fra Grgo Martić“ za najbolju knjigu poezije u 2009. godini u Bosni i Hercegovini.
Zastupljena je u više antologija i izbora iz poezije i proze, u zemlji i inostranstvu. Urednica je časopisa za književnost umjetnost i kulturu „Putevi“.
Živi u Banjaluci.

★★★★★

Otkako sam kupila labuda

Otkako sam kupila labuda, kraći roman u epistolarnoj formi Tanje Stupar Trifunović, odvažan je i stilski zreo prozni tekst o istospolnoj ljubavi, ispripovijedan blago rezigniranim, ali itekako zavodljivim ženskim glasom.

Autorica se usredotočuje na intimne svjetove dviju nepatvorenih i prokrvljenih junakinja, a iznad svega na kompleksnu povezanost tih žena različitog generacijskog, društvenog i iskustvenog ishodišta.

Središnja protagonistica, bibliotekarka u četrdesetima, ispisuje stotinjak stranica dugo pismo za koja je neizvjesno hoće li ga ikada poslati studentici dramaturgije koja bi joj mogla biti kći. U tim ispovjedničkim recima pripovjedačica fragmentirano razlaže emocionalnu ovisnost koja ju je u isti mah usrećivala i ranjavala, a kako bi samoj sebi razjasnila što joj se u takvom odnosu zapravo događalo. Dok ona u toj vezi neprestano strepi, svjesna lošeg ishoda ovakvog opojnog, autodestruktivnog zajedništva, njezina se ljubavnica mladenački zanosi njihovom pričom tražeći joj ekvivalente u literaturi. Meditativne pasaže izvezene pjesničkim slikama autorica razbija eksplozivnim razgovornim dionicama koje se odvijaju „između mekoće njihovih grudi i tvrdoće svijeta“. Otkako sam kupila labuda šupljikav je odljev traume i žudnje, univerzalna pripovijest o vezivanju i slobodi; paperjaste slojeve svog, na mahove olovnog romana, Tanja Stupar Trifunović raspisuje bez odizanja ruke, kao metodom automatskog pisanja, a pritom pripovjedački principijelno i suvereno.

Please follow and like us:

Saša Ilić

Autor

Saša Ilić

Saša Ilić rođen je u Jagodini 1972. godine. Većinu tekstova objavio je u časopisu „Reč“. U koautorstvu s Draganom Boškovićem objavio je 1998. knjigu „Odisej“. 2000. objavio je hvaljeni roman „Predosećanje građanskog rata“. Iste je godine uredio zajedničku zbirku mladih prozaika pod naslovom „Pseći vek“. Roman „Berlinsko okno“ izašao je istovremeno u Hrvatskoj i Srbiji, a za roman „Pas i kontrabas“ nagrađen je nagradom NIN. Saša Ilić živi u Beogradu i radi u Narodnoj biblioteci Srbije.

★★★★★

Pas i kontrabas

Dobitnik NIN-ove nagrade.

Svojom prepoznatljivom, neužurbanom rečenicom, prati Saša Ilić u svom novom romanu priču o doktoru Dezideru Julijusu, čovjeku koji je imao buran život u burnim vremenima. Drugo poglavlje romana, naslovljeno „Blato i zvezde“, prati doktora Julijusa u periodu od kraja Prvog svjetskog rata, do, otprilike, tridesetih godina prošloga stoljeća. Iako je tekst prožet detaljima iz privatnog doktorovog života, priča ocrtava i karakteristike vremena, počevši od revolucionarnih previranja u Mađarskoj, do reakcija na te i takve događaje, naročito u Vojvodini u kojoj doktor i živi. U specifičnom preplitanju privatnog života sa duhom vremena, u miješanju eruditskih detalja i svakodnevnog života, ispisuje Saša Ilić roman koji se, usprkos zgusnutom stilu, čita lako, ali ne i brzo.

Please follow and like us:

Rumena Bužarovska

Autor

Rumena Bužarovska

Rumena Bužarovska (1981., Skopje) autorica je četiriju zbirki priča: Žvrljotine (2006.), Osmica (2010.), Moj muž (2014.) i  Nikamo ne idem (2018.), studije o humoru u suvremenoj makedonskoj i američkoj kratkoj priči O smiješnom: Teorije humora kroz prizmu kratke priče (2012.) i knjižice mini-fikcije Spavaj (2017.). Zbirke priča prevedene su i objavljene u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Sloveniji, Italiji, Mađarskoj i SAD-u.

Godine 2016. platforma Literary Europe Live u okviru organizacije Literature Across Frontiers uvrštava je među deset najzanimljivijih mladih europskih pisaca. Knjiga Moj muž dobila je nagradu istarske županije „Edo Budiša“ za najbolju zbirku priča 2017.

Rumena Bužarovska tijekom 2018. bila je stipendistica Međunarodnog književnog programa na Sveučilištu u Iowi. Književna je prevoditeljica s engleskog na makedonski (Lewis Carroll, Truman Capote i John M. Coetzee) i izvanredna profesorica američke književnosti na Filološkom fakultetu u Skopju. Suorganizatorica je i suautorica večeri pripovijedanja ženskih priča PičPrič. 

★★★★★

Nikamo ne idem

Sedam priča pod gotovo programatskim naslovom „Nikamo ne idem“ okupljeno je u četvrtoj zbirci makedonske, a po udomaćenosti i prihvaćenosti već dugo i naše spisateljice Rumene Bužarovske. Iz tog naslova ne progovara tvrdi stav, nego raznoliko obrađena tema ekonomske migracije, one komotnije, koja odlazi avionom relativno punog želuca da bi pokušala ostvariti život iz kataloga. Ironično, uviđa da se radi baš o tome – o papirnatom životu koji se svodi na režiranje privida sreće sa svim dohvaćenim ili još tek žuđenim popratnim must have kerefekama i simbolima na van te prešućenom emotivnom osakaćenosti. U tim, na različite načine devastiranim brakovima – raspadnutim, ostarjelim, mladim – ostaje dojam raskoračenosti, pat-pozicije, nemoći da se s obje noge bude u životu. Ta nepokretnost, unatoč prevaljenim kilometrima, i ta praznina nisu nužno posljedica emigracije, ali sigurni smo barem da emigracija nije rješenje.

Dubinski psihološki portreti, posebno ženskih likova, toliko su iznijansirani da razumijemo i zavist i zluradost onih koji su biološki zakinuti pa ne mogu imati djecu, ali jasno je da to vjerojatno nije ni uzrok, a kamoli alibi za njihovu zloću. Kod parova koji pak imaju djecu, ona su prije izvor asimetrije odnosa i taloženja frustracija, a kada odrastu – bića su koja preziru roditelje.

Shvatili ste, radi se o prodornom i hrabrom uvidu u ljudsku prirodu i društvo. Kroz svakodnevne sitnice i detalje Rumena Bužarovska priča drame kakve smo sami voljni previdjeti. – Kruno Lokotar

Please follow and like us:

Olja Savičević Ivančević

Autor

Olja Savičević Ivančević

Olja Savičević Ivančević rođena je 1974. godine u Splitu. Postdiplomski studij književnosti pohađala je na Filozofskom fakultetu u Zadru.  Prvu pjesničku zbirku objavila je 1988. u svojoj četrnaestoj godini, a za njom je uslijedilo, do danas: pet zbirki poezije, zbirka priča, dva romana te tri slikovnice. Piše i književne kolumne za novine i portale, a posljednjih godina redovito surađuje s kazalištima lutaka i kazalištima za djecu i  mlade. Njene knjige prevedene su na deset stranih jezika (njemački, engleski, španjolski, talijanski, bugarski, nizozemski, švedski, makedonski, slovenski, mađarski, a uskoro i na francuski),  a dvadeset i četiri izdanja objavljena su u Europi (izvan Hrvatske) te dva naslova u SAD-u.

Dobitnica je više važnih nacionalnih i regionalnih nagrada za književni rad kao i za rad u kazalištu.

Prema njenim pričama snimljena su tri kratka filma (Sedam neodgovorenih poziva, Balavica, Trešnje) i nacrtan je strip (Danijel Žeželj: Ljeto), a roman „Adio kauboju“ adaptiran je i postavljen kao kazališna predstava u režiji Ivice Buljana.

★★★★★

Divlje i tvoje

Nagrada Risto Ratković 2020.

Hrabrost suočavanja s nasilnošću svijeta u kojem istovremeno iz gnijezda ispada mrtva lastavica, dok se izbjeglice sunčaju na krovovima zgrada, a ljubav iz mladosti po ulici vuče svoju ženu; hrabrost bivanja prisutnom široko otvorenih očiju, bez uzmicanja, jedina je koja može iznjedriti autentičnu poeziju.
Strah od svijeta koji je izgubio ljudskost i tankoćutnost te želja za očuvanjem bliskosti s divljim u sebi, s mačkama i psima lutalicama iz ulica naših djetinjstva u koje se nikada nećemo vratiti i iz kojih nikada nismo otišli, dva su stupa između kojih se napinje štrik s pjesmama koje se tiču svakoga od nas.
Ukorijenjenost u feminizam, koji zahtijeva ne samo ravnopravnost u sadašnjosti nego i ispravljanje nepravdi iz prošlosti i svijest da odgoj generacija, ekonomija svijeta i obzir prema drugima počivaju u ženskim rukama i krhkim kostima naših baba, pjesme su koje sažimaju vjekove.
Iz tog stava izrastaju sinovi koji će postati očevi, svijest o roditeljima kojima je život omeđen ratovima oduzeo dostojanstvo, traumama koje kotrljamo dalje, zavaravanju sebe da nam nije najgore, kako bismo najgore preživjeli i pronašli opravdanje za strah i zlo.
Stihovi Olje Savičević Ivančević u zbirci Divlje i tvoje svojevrsna su kletva, otrov spoznaje davno ubačen u uho da se o najvećim bolima i ljepotama u životu lakše može šutjeti gledajući u perje ili u kandže. – Ivana Bodrožić

Please follow and like us:

Olja Knežević

Autor

Olja Knežević

Olja Knežević rođena je u Titogradu, današnjoj Podgorici. Maturirala je u Kaliforniji, a u Beogradu je diplomirala engleski jezik i književnost. Magistrirala je kreativno pisanje u Londonu na Birkbeck Collegu, gdje je nagrađena i posebnom Overall Prize za najbolju disertaciju, kasnije objavljenu kao priča „In Seka’s Country” u britanskom književnom časopisu MIR. Ta je disertacija postala i njen prvi roman, „Milena i druge društvene reforme“.  Nagradu izdavačke kuće V.B.Z. za najbolji neobjavljeni roman osvojila je za roman “Katarina, Velika i Mala” 2019. godine.

★★★★★

Catherine the Great and the Small / Katarina Velika i Mala

Roman „Katarina Velika i Mala“ Olje Knežević, prošlogodišnje dobitnice V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman, doživio je svoju svjetsku premijeru uz niz odličnih kritika. Roman je na engleskom jeziku objavljen u sklopu biblioteke „Na margini“ pod pokroviteljstvom Europske unije u zajedničkom izdanju V.B.Z.-a i londonske izdavačke kuće Istros Books.

Crnogorska spisateljica sa zagrebačkom adresom, Olja Knežević, napisala je kompleksan i duhovit roman o obiteljskim odnosima i tragedijama, ženskim prijateljstvima, ljubavnim izdajama i prevarama, odlascima, bjegovima i raznim društvenim miljeima. Privlačnost romana za međunarodnu publiku leži u bogatom društvenom kontekstu, pomno razrađenim motivacijama raznih aktera i feminističkom prikazu svih uspjeha, padova i mana jedne žene od njezinih tinejdžerskih dana do zrelije životne dobi.

Englesko izdanje knjige objavljeno je pod naslovom „Catherine the Great and the Small“, a irski pisac Rónán Hession knjigu je nedavno uvrstio u svoj izbor najočekivanijih knjiga ovoga ljeta u The Irish Timesu.

Please follow and like us: