lidija.krvaric

14. vRIsak riječki sajam knjiga i festival autora

Image

14. vRIsak
riječki sajam knjiga i festival autora
od 12. do 19. rujna 2021. / zgrada Exportdrva, Rijeka

Izvještaj za medije_ petak 17. rujna 2021.
 
 
Srijeda i četvrtak na 14. Vrisku: knjiga donosi nezaustavljivi dijalog
 
Srijedu na 14. Vrisku otvorio je program „Na margini: glasovi drugih“ – Petra Miočić razgovarala je s književnikom Thomasom von Steinaeckerom i ilustratoricom Barbarom Yelin o grafičkom romanu „Ljeto njezina života“, koji tematizira starost, život u staračkom domu i odluke koje donosimo, a koje pri kraju života preispuitujemo.

U razgovoru Marka Pogačara s Đurđicom Čilić i Tomislavom Kuzmanovićem, prevoditeljima velikih pjesnika Adama Zagajewskog i Carol Ann Duffy, Čilić je publici ispičala kako je slučajno upoznala Zagajewskog na jednoj pjesničkoj večeri u Poljskoj te je postala njegova prva prevoditeljica na hrvatski jezik. Tomislav Kuzmanović istaknuo je kako je Carol Ann Duffy prva žena u povijesti koja je postala poet laureate, ali i prva Škotkinja te javno deklarirana LGBTIQ osoba, koja je dobila tu titulu. Antologija „Gramatika svjetla“ obuhvaća njezin prvih 7 pjesničkih zbirki te je prva ukoričena poezija na hrvatskom jeziku ove velike pjesnikinje.

Dva riječka autora, Zoran Žmirić i Velid Đekić razgovarali su o jednoj uistinu riječkoj knjizi – Đekićeva „Zvali su me industrijska“ biografski je hod Baračevom ulicom dug tri stoljeća. Sam autor 30 je godina radio u toj ulici u naftaškom pogonu te je naziva kolijevkom riječke industrije.
Tatjana Gromača predstavila je svoj peti roman „Početnica za luđake“, koji opisuje kao priču koja ima svoju dramatiku, ali istovremeno opovrgava klasične pripovjedne zakonitosti i očekivanja ne samo čitatelja, nego i same autorice. Junak ovog romana u razgovorima sa svojim psihoterapeutom pokušava otkriti tko je on, a mi se svi pitamo tko je tu zapravo lud. Knjiga je i intimni razgovor s „Peščanikom“ Danila Kiša, izjavila je autorica.

Dominantna tema zbirke priča „Delfin: O vidljivom i nevidljivom“ Aleksandra Prokopieva, odnos je majke i sina, koja je u prvim pričama postavljena dokumentarno, dok završava u bajkovitom, fantastičnom. Autor je rekao da ga više od sadržaja u svojim i tuđim knjigama zanima sam proces pisanja, a ključne lekcije koje je naučio od postmodernizma su odnos prema detalju i različit tempo u pričama.
U četvrtak, 16. rujna Vrisak je započeo razgovorom s pjesnicima Andrijanom Kos Lajtman i Damirom Radićem, koji su tokom prvog lockdowna i zagrebačkog potresa napisali zajedničku zbirku pjesama „Zarazna zona“. Kos Lajtman je dan nakon potresa predložila da zajedno pišu pjesme na unaprijed određene teme, a upravo je potres bio prva tema. „Pisali smo uvijek u isto vrijeme i nismo si pokazivali pjesme dok oboje nismo završili tekst“, rekla je Andrijana.

Roman Simić, nagrađivani autor i urednik objavio je svoj prvi roman za mlade pod nazivom „Iva, do mjeseca i natrag“, koji je istovremeno obiteljska priča, avantura i priča o ljubavi. Glavni glas romanu daje četrnaestogodišnja Iva i njena dva brata, a Roman je rekao da je knjigu krenuo pisati kako bi bolje razumio pubertet vlastite djece. „Ako im želim biti blizu, moram ih razumjeti i stalno rasti i mijenjati se s njima“, izjavio je Simić.

Direktor Vriska, urednik i pisac Drago Glamuzina razgovarao je sa Zoranom Ferićem o svom novom romanu „Drugi zakon termodinamike“. Glamuzina i Ferić paralelno su pisali svoje romane i slali djelove rukopisa jedan drugome pa su shvatili da se oba romana događaju u istom prostoru, u kući Zorana Ferića. Glamuzinin se roman odvija u jednoj noći i jednoj sobi, u kojoj četrnaest likova priča svoje priče, a lik Svena, svojevrsnog korovođe, rekao je Glamuzina na promociji, posveta je velikom Bekimu Sejranoviću.
Marko Pogačar prošlog je tjedna za „Knjigu praznika“ dobio novu Nagradu Stjepan Gulin u sklopu šibenskog festivala ŠKURE. Pogačar je na Vrisku izjavio da mu je nagrada iznimno draga jer je to prva pjesnička nagrada koja je regionalno uokvirena. Otkrio je da je ljubav prema poeziji došla preko muzike splitskog punk benda Zidara Betonskog, zbog kojeg je kupio svoju prvu pjesničku zbirku slovenskog pjesnika Srečka Kosovela. Pogačar je u godinu dana objavio čak tri knjige pa je uz „Knjigu praznika“ predstavio i „Korov ili protiv književnosti“, koju je urednik Kruno Lokotar nazvao knjigom o gradovima i prijevoznim sredstvima, ali i odnosom prema tradiciji te „Latinoamericanu ili 1000 riječi španjolskog“.
Dubravko Ivaniš Ripper na promociji knjige „45“ izjavio je da s vremenom muzičar shvaća da pjesma donosi određenu odgovornost zbog ljudi koji je slušaju i da profesionalizacija ne uništava umjetnost, već naprotiv, omogućava da se s njom baviš 20 sati dnevno. Prvotna ideja knjige bila je da konačno odgovori na deset do petnaest pitanja koja mu novinari postavljaju zadnjih dvadesetak godina, da to budu njegovi konačni odgovori na uvijek ista pitanja, ali se knjiga razvila u nešto drugo, u njegovih 45 minuta poluvremena.
 
Veliko finale: vikend na Vrisku

Festivalski dio 14. Vriska završava u nedjelju, 19. rujna, a tokom vikenda posjetitelje čeka još mnoštvo književnih promocija i razgovora.
U petak, 17. rujna u 18:00 urednik Kruno Lokotar razgovara s Mladenom Blaževićem o novoj zbirci poezije „Krugovi u žitu“, u  19:00 Borivoj Radaković predstavlja novu knjigu priča „Ne plači, dušo“ uz moderaciju urednika Drage Glamuzine, dok u 20:00 o pjesničkoj zbirci „Bilo je dobro, bilo je toplo“ autor Lukas Nola razgovara s Markom Pogačarom. Petak na Vrisku završava se promocijom romana „Pod oba sunca“ Ognjena Spahića u 21:00.

Subota, 18. rujna na Vrisku započinje i završava „Rijekom poezije“, a čekaju nas još i tri promocije proznih naslova!  U 17:00 Kruno Lokotar i Željka Horvat Čeč predstavljaju njenu novu zbirku pjesama „Strogo mirovanje“, dok u 18:00 Nikola Petković s Vladimirom Arsenićem razgovara o knjizi kritika i tekstova o postjugoslavenskoj književnosti „Arbitri i modeli“. U 19:00 Vrisak je pripremio pravi riječki program: Enver Krivac predstavlja knjige Zorana Žmirića „Kaleidoskop“, „Pacijent iz sobe 19“ i „Vožnja unatrag“, a u 20:00 Drago Glamuzina i Zoran Ferić razgovaraju o novom Ferićevom romanu „Putujuće kazalište“. Večer se zatvara promocijom zbirke Marka Tomaša „Skratimo priču za glavu“.

Zadnji dan Vrisak donosi četiri promocije: u nedjelju u 18:00 održat će se promocija nove zbirke pjesama Davora Mandića „Dva kruga, jedna tuga“ o kojoj autor razgovara s urednicom Monikom Herceg, u 19:00 Ena Katarina Haler razgovara s Ivicom Đikićem o njegovoj knjizi priča „Štapići za pričanje“, dok u 20:00 Davor Mandić i Frida Šarar predstavljaju Fridinu knjigu tvitova i priča „Ženo pokrij tu dušu“.  U 21:00 14. Vrisak zatvara se promocijom novog romana „Sami“ Marinka Koščeca, kojeg je Vladimir Arsenić nazvao „prvim romanom pandemije“.

Provedite vikend na književnom Vrisku! Ulaz u Exportdrvo je slobodan, a program se može pratiti i preko live streama na Facebook stranici Vriska i Youtube kanalu V.B.Z.-a.
 
*

Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.
 
Medijski pokrovitelji su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Moja Rijeka i Radio Istra.
 
 
Vidimo se na Vrisku, a za sve one koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo prijenos uživo na našim mrežnim stranicama, V.B.Z.-ovom YouTube kanala i Facebook stranici te putem portala 24sata i Moja Rijeka.
 
Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera.
 
Za sve detalje pratite nas na
Facebook
Instagram
Web Vriska
 YouTube kanalu VBZ Croatia.
 
Za sve ostale informacije, slobodno se javite na mail:
[email protected] ili na broj mobitela 091 3110440.
 
 
Please follow and like us:

Tema 14. Vriska je Rijeka poezije, a čeka nas više od 40 festivalskih programa

Image

14. Vrisak – riječki sajam knjiga i festival autora i ove godine Rijeku na tjedan dana pretvara u centar književnog života uz preko 40 programa posvećenih najznačajnijim stranim i domaćim književnicima.

Na svečanom otvorenju Vriska, 12. rujna u 19:30 sati u Perivoju Guvernerove palače – Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka saznat ćemo ovogodišnjeg dobitnika ili dobitnicu V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagrada se dodjeljuje već sedamnaesti put i dosad su je dobili brojni poznati pisci iz Hrvatske i regije, ali i autori koje je upravo ova nagrada afirmirala na književnoj sceni.

Rijeka poezije

Tema ovogodišnjeg Vriska je „Rijeka poezije“ – u doba pandemije, potresa i nesigurnosti, komercijalizacije umjetnosti i nedostatka vremena za kulturu, vraćamo se stihovima. Velika književna avantura počela je prije puno tisuća godina upravo s poezijom i uvjereni smo da je i u sadašnjem svijetu, koji je suočen s brojnim izazovima, od klimatske kataklizme do posvemašnje digitalne kontrole naših života, upravo poezija pravi jezik kojim se može detektirati i izraziti temeljne ljudske probleme. Tako ćemo na Vrisku predstaviti nova izdanja više od deset pjesnika i pjesnikinja, s kojima ćemo, osim o njihovom pisanju i nastanku novih zbirki, razgovarati i o poziciji i ulozi poezije u suvremenom društvu.

Jedan od glavnih gostiju 14. Vriska je Abdellatif Laâbi, marokansko-francuski pjesnik koji je za svoje knjige dobio najprestižnije europske pjesničke nagrade, poput Goncourtove nagrade za poeziju i Velike nagrade frankofonije Francuske akademije, s kojim će o o antologijskom izboru njegove poezije u knjizi Stablo pjesama te izazovima suvremenog svijeta i mogućnostima poezije danas razgovarati prevoditeljica Lea Kovács i Marko Pogačar, jedan od naših najprevođenijih pjesnika.

Svoje će nove knjige pjesama predstaviti i najbolji domaći pjesnici i pjesnikinje. Tako će na Vrisku biti promovirane Sabrane pjesme Mile Stojića (knjiga koja na 900 stranica donosi cjelokupni opus jednog od naših najznačajnijih pjesnika), a tu su i nove knjige Marka Pogačara (Knjiga praznika), Željke Horvat Čeč (Strogo mirovanje), Mladena Blaževića (Krugovi u žitu), Davora Mandića (Dva kruga, jedna tuga), Lukasa Nole (Bilo je dobro, bilo je toplo), Marka Tomaša (Skratimo priču za glavu) te Damira Radića (Kao život sam) i Andrijane Kos Lajtman (Stepenice za Stojanku K.), koji će, osim svojih pojedinačnih zbirki, predstaviti i zajedničku (Zarazna zona).

Također, organiziramo i razgovor s prevoditeljima i profesorima Đurđicom Čilić i Tomislavom Kuzmanovićem, koji će govoriti o poeziji i iskustvu prevođenja velikog i nedavno preminulog Adama Zagajewskog i britanske poet laureate Carol Ann Duffy.

Poezija u pokretu

U sklopu Vriska predstavit ćemo i projekt „Poezija u pokretu“, koji u riječki javni prijevoz donosi poeziju sjajnih domaćih i inozemnih autora. Po uzoru na brojne svjetske gradove, pjesme autora koji gostuju na Vrisku bit će otisnute na plakatima i postavljene u riječke autobuse kako bi Riječankama i Riječanima tijekom svakodnevnih putovanja približili suvremenu poeziju.

Uz program „Rijeka poezije“, na Vrisku nas očekuje i predstavljanje V.B.Z.-ovog trogodišnjeg projekta „Na margini“ pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije, u kojem se objavljuju i promoviraju manje zastupljeni glasovi, žanrovi i iskustva u europskim književnostima, kao i program „Balkan express“, na kojem, stalno jačajući veze među regionalnim piscima i književnostima, razgovaramo s autorima čije su posljednje knjige imale veliki odjek u regiji. Tako će u Rijeci s nama biti najznačajniji regionalni autori poput Semezdina Mehmedinovića, Dragana Velikića, Damira Uzunovića, Aleksandra Prokopieva, Ognjena Spahića…

Kao i svih ovih godina, u programu „U fokusu“ predstavljamo recentnu prozu i publicistiku suvremenih domaćih književnika, koja je već privukla veliko zanimanje i kritičara i čitatelja. Među njima su Zoran Ferić, Tatjana Gromača, Vedrana Rudan, Borivoj Radaković, Marinko Koščec, Zoran Žmirić, Ivica Đikić, Ivana Bodrožić…

Dječji program, Vrisak junior, ostvarujemo u partnerstvu s Dječjim kućom u Rijeci, a najmlađima nudimo radionicu o Muminima Tove Jansson te upoznavanje s likovima iz slikovnica Lade Franić i Zorana Ferića.


*

14. Vrisak održava se u prostorima zgrade Exportdrva, Guvernerove palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeke, Dječje kuće, kao i u novootvorenoj V.B.Z.-ovoj knjižari u Palači šećerane.

Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Medijski pokrovitelji su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Moja Rijeka i Radio Istra.

Vidimo se na Vrisku, a za sve one koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo prijenos uživo na našim mrežnim stranicama, V.B.Z.-ovom YouTube kanala i Facebook stranici te putem portala 24sata i Moja Rijeka. Vidimo se na 14. Vrisku!

Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera.

Za sve detalje pratite nas na
Facebook
Instagram
Web Vriska
YouTube kanalu VBZ Croatia.

Za sve ostale informacije, slobodno se javite na mail:
[email protected] ili na broj mobitela 091 3110440.

Foto: Tanja Kanazir
Foto: Tanja Kanazir
Foto: Tanja Kanazir
Please follow and like us:

14. vRIsak – kraj ljeta dočekajmo s književnim vriskom!

Image

14. Vrisak – sajam knjiga i festival autora ponovno će osvojiti sve riječke knjigoljupce: od 1. do 24. rujna u V.B.Z.-ovoj knjižari na Korzu, u novoj knjižari u obnovljenoj Palači šećerane u Rijeci, prekrasnom baroknom zdanju u sklopu nekadašnjeg industrijskog kompleksa „Rikard Benčić“ u Krešimirovoj 28 te na književnim punktovima na Jadranskom trgu i Bazarigovu prolazu, pronaći ćete sajamske popuste i „more“ knjiga domaćih i stranih izdavača.

Sajamski dio Vriska ponovno okuplja sve relevantne hrvatske izdavače, koji će nam se predstaviti novitetima, ali i starijim naslovima te klasicima, koje ćete moći nabaviti na sniženju do 80 posto! U sajamskom dijelu sudjeluju: V.B.Z., Naša djeca, Fraktura, Znanje, Mozaik knjiga, Planetopija, Profil, Fokus komunikacije, Meandar, Felix libar, Leo Commerce, Naklada Jesenski i Turk, Veble, Sandorf, Stilus knjiga, Naklada Ljevak i mnogi drugi.


U širokoj ponudi pronaći ćete i knjige na stranim jezicima, posebno Taschenova izdanja, ali i V.B.Z.-ovu biblioteku „The Best of Croatian Literature“ u kojoj objavljujemo djela domaćih autora na engleskom i njemačkom jeziku. Poseban dio sajma bit će posvećen knjigama za djecu.

Bogat festivalski program

Središnji, festivalski dio održat će se od 12. do 19. rujna u prostorima zgrade Exportdrva, Guvernerove palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeke, Dječje kuće, kao i u novootvorenoj V.B.Z.-ovoj knjižari u Palači šećerane.

Zapišite u svoje planere: svečano otvorenje festivalskog dijela ovogodišnjeg Vriska počinje u nedjelju, 12. rujna u 19:30 sati u perivoju Guvernerove palače uz posebne glazbene goste i svečanu dodjelu V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2021.

Već idućeg dana Vrisak nudi mnoštvo događanja – otvaramo drugu V.B.Z.-ovu knjižaru u Rijeci u Krešimirovoj 28, gdje sve knjigoljupce, uz sajamske popuste, čekaju i autori i autorice koji će rado potpisati primjerke svojih knjiga.

Okrugle stolove posvetili smo prevođenju bez kojeg ne bi ni bilo književnog života: drugog dana festivala razgovaramo s autorima Ivicom Prtenjačom i Ladom Vukić, čiji su romani nedavno prevedeni na njemački i engleski jezik te njihovim prevoditeljima Klausom Detlef Olofom i Christinom Pribichevich-Zorić, dok nas u srijedu, 15. rujna čeka razgovor s Đurđicom Čilić i Tomislavom Kuzmanovićem, koji ćegovoriti o poeziji i iskustvu prevođenja velikog i nedavno preminulog Adama Zagajewskog i britanske poet laureate Carol Ann Duffy.

Četrnaesto izdanje donosi trideset programa uživo, koji će se u popodnevnim i večernjim satima održavati u zgradi Exportdrva. U ponedjeljak, 13. rujna, o zbirci „Stablo pjesama“ razgovarati ćemo s Abdellatifom Laâbijem, frankofonim glasom marokanske poezije i jednim od najvećih živućih pjesnika.

Svoje će nove knjige predstaviti i brojni književnici i književnice iz regije: Vladimir Arsenić, Semezdin Mehemedinović, Aleksandar Prokopiev, Ognjen Spahić, Mile Stojić, Damir Uzunović i Dragan Velikić, a uz njih Vrisak će obogatiti i brojni domaći autori i autorice: Ivana Bodrožić, Mladen Blažević, Velid Đekić, Ivica Đikić, Zoran Ferić, Drago Glamuzina, Željka Horvat Čeč, Tatjana Gromača, Dubravko Ivaniš – Ripper, Marinko Koščec, Andrijana Kos Lajtman, Davor Mandić, Lukas Nola, Marko Pogačar, Borivoj Radaković, Damir Radić, Vedrana Rudan, Roman Simić, Frida Šarar, Marko Tomaš i Zoran Žmirić.

U posebnom digitalnom programu u sklopu projekta „Na margini“ 14. i 15. rujna s nama će biti autori i autorice koji nisu mogli doći u Rijeku, a čija smo djela izdali u sklopu V.B.Z.-ove biblioteke i projekta „Na margini“. Riječ je o perspektivnim mladim autorima Barbari Yelin i Thomasu von Steinaeckeru, autorima stripa „Ljeto njezina života“ i Réki Mán-Várhegyi, dobitnici Nagrade Europske unije za književnost i autorici izvrsnog romana „Magnetno brdo“.

Posebnu pozornost posvetili smo i dječjoj književnosti pa u riječkoj Dječjoj kući razgovaramo i čitamo slikovnice Lade Franić Glamuzine i Zorana Ferića, a predstavljamo i kultne slikovnice o Muminima Tove Jansson, jedne od najpoznatijih i najoriginalnijih autorica dječje književnosti 20. stoljeća.

Vrisak će i ove godine predstaviti kvalitetnu, hrabru i suvremenu književnost. Književnost koja izlazi iz zone komfora, nasmijava nas i potiče na razmišljanje. Književnost s čijim likovima tugujemo, veselimo se, svađamo se, mirimo se i rastemo.


*


Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

Medijski pokrovitelji su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Moja Rijeka i Radio Istra.

Vidimo se na Vrisku, a za sve one koji ne budu u blizini Rijeke, osigurali smo prijenos uživo na našim mrežnim stranicama, V.B.Z.-ovom YouTube kanala i Facebook stranici te putem portala 24sata i Moja Rijeka.

Vidimo se na 14. Vrisku!

Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera.

Za sve detalje pratite nas na

Facebook

Instagram

Web Vriska

 YouTube kanalu VBZ Croatia.

Za sve ostale informacije, slobodno se javite na mail:

[email protected] ili na broj mobitela 091 3110440.

Image
Please follow and like us:

13. vRIsak – uspješan, inovativan i drukčiji

Organizirati festival u pandemijskoj godini nije nimalo lako. Riječki festival Vrisak morao je odustati od svog uobičajenog svibanjskog termina i održati programe u rujnu, a izazov je predstavilo i dovođenje stranih gostiju s obzirom na sve restrikcije i mjere opreza. Unatoč tome, 13. Vrisak se nije dao i uspješno je održan uz niz zanimljivih sadržaja i promocija. A kao bonus za sve gledatelje, čak i one koji nisu mogli biti u zgradi Exportdrva – cijeli je Festival dostupan putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia.

13. Vrisak započeo je u nedjelju, 13. rujna, u Guvernerovoj palači gdje je održana i svečana dodjela VBZ nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagradu je dobio pjesnik i prozaik Žarko Jovanovski za roman ceste „Pizzeria Europa“, a Vrisak se nakon toga preselio na novu lokaciju – halu Exportdrva. Exportdrvo je zamišljeno kao novo kulturno okupljalište riječke publike, a Vrisak ga je i više nego uspješno uspio „testirati“. 

13. je Vrisak riječkoj publici osigurao niz raznovrsnog i primamljivog sadržaja. Tako su svi ljubitelji poezijemogli uživati u nastupima Olje Savičević Ivančević čija je zbirka pjesama „Divlje i tvoje“ pravi hit na društvenim mrežama, Monike Herceg koja je predstavila svoju izvanrednu zbirku „Vrijeme prije jezika“, Nade Topić koja je govorila o zbirci „Stope u snijegu“, Mirele Priselac Remi koja je u Rijeku stigla promovirati zbirku „Masarykova“ i energičnom performansu drumskih pjesnika – Zorana Kelave i Vida Jeraja.

Na Vrisku su gostovali i Ivica Prtenjača sa svojim izvrsnim najnovijim romanom „Plivač“, Andrija Škare koji je predstavio obiteljsku priču smještenu u devedesete godine prošloga stoljeća „Dva prsta iznad gležnja“ i Tomislav Čadež koji je u pravome trenutku za hrvatsku javnost objavio svoj „Hrvatski dekameron“. Posebnu pozornost publike privukli su srpski autor Saša Ilić, dobitnik NIN-ove nagrade za roman „Pas i kontrabas“ i Marko Tomaš sa svojim hvaljenim romanom „Nemoj me buditi“. Damir Zlatar Frey je pak u Rijeku stigao predstaviti svoju „Istarsku Lady Macbeth“, a bosanskohercegovački pisac Almin Kaplan svoju zbirku priča „Dubravske priče“. 

U klubu Morski prasac na Kantridi Zlatko Gall predstavio je biografiju „Arsen – Čovjek kao on“ uz live izvedbu nekoliko pjesama Arsena Dedića.

Riječku su publiku posebno oduševili nastupi riječkih autorskih snaga Bojane GuberacAndrea Žic PaskučiZoje Strenja Šolaja koja je predstavila svoj roman „U vrtložini“  i Vlade Simcicha Vave koji je govorio o svom novom djelu „Podudarnosti“.  Festival je završio u znaku Bekima Sejranovića kojem je bio i posvećen, a Drago Glamuzina, Zoran Ferić i Nikica Petković predstavili su Bekimova Sabrana djela nakon čega je uslijedila projekcija Bekima kako čita svoju posljednju objavljenu priču „Miss Misery na otoku Susku“.

Program „Na margini“

Posebna je pozornost na Vrisku posvećan programskoj jedinici „Na margini: glasovi drugih i drugačijih“u okviru istoimene biblioteke i projekta koji VBZ ostvaruje u suradnji s Kreativnom Europom EU-a. Program je otvorio nastup prošlogodišnje dobitnice VBZ nagrade Olje Knežević koja je predstavila prijevod svog pobjedničkog romana „Katarina Velika i Mala“ na engleski jezik. Olja je pohvalila projekt i suradnju s britanskom izdavačkom kućom Istros Books i istaknula niz odličnih kritika koje je roman „Catherine the Great and the Small“ dobio na engleskom govornom području. 

U okviru istoga programa gostovale su i dvije dobitnice Nagrade Europske unije za književnost – makedonska književnica sa slovenskom adresom Lidija Dimkovska i bosanskohercegovačka autorica Tanja Stupar-Trifunović.

Makedonska spisateljica Rumena Bužarovska, koja nije mogla osobno prisustvovati Vrisku u ovim pandemijskim okolnostima, promociju svoje knjige elegantno je „odradila“ preko Zooma. Sedam priča pod gotovo programatskim naslovom „Nikamo ne idem“ okupljeno je u njenoj hvaljenoj četvrtoj zbirci. 

U okviru programa „Na margini: glasovi drugih i drugačijih“ prikazani su i Zoom-intervjui s autorima knjiga iz istoimene biblioteke koji ove godine nisu uspjeli doputovati do Rijeke. Video projekcije održane su na terasi kafića „Dnevni boravak“ koji voli književnost i umjetnost, a u opuštenoj atmosferi ljubitelji knjige i stripa mogli su čuti iz prve ruke kako u vrijeme korone žive i preživljavaju pisci i umjetnici diljem Europe: u Genovi, Ateni, Berlinu, Madridu, Helsinkiju.

U petak 19. rujna u „Dnevnom boravku“ prikazan je intervju s karizmatičnim Iljom Leonardom Pfeijfferom, jednim od najcjenjenijih nizozemskih pisaca danas. U intervjuu koji je vodio Pfeijfferov prevoditelj na hrvatski jezik Radovan Lučić Lutz autor je govorio o svojem romanu „La Superba“, posvećenom Genovi, gradu u koji je Pfeijffer imigrirao jer je, kako kaže, shvatio „kako je njegov život u Nizozemskoj bio previše komforan i lak“. 

Intervju s grčkim spisateljicom Kalliom Papadaki vodila je novinarka Petra Miočić. U biblioteci „Na margini“ objavljen je njezin roman „Dendriti“ nagrađen Europskom nagradom za književnost. Kallia je s studirala u SAD-u, a u ovom romanu govori o imigrantima koji su u potrazi za boljim životom pristizali iz ratom osiromašene i iscrpljene Europe u SAD, u osvit velike gospodarske krize dvadesetih godina prošloga stoljeća, o njihovu životu u getu i o tegobnoj i često ponižavajućoj borbi za preživljavanje i mrvicu ljudskog dostojanstva.

U subotu 20. rujna večer u Dnevnom boravku bila je posvećena stripu, a posjetitelji su mogli vidjeti intervjue s tri autorice stripa: Magnhild Winsnes iz Norveške, Anom Penyas iz Španjolske i Barbarom Yelin iz Njemačke. VBZ svojom bibliotekom „Na margini“ želi skrenuti pažnju na strip kao umjetnički izražaj i njegovu sve veću važnost u doba dominacije vizualnih medija, s posebnim naglaskom na stripove ženskih autorica. 

Ovogodišnji se Vrisak održao pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska bili su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Sve programe, intervjue i videorazgovore zainteresirani su mogli pratiti putem YouTube kanala VBZCroatia na kojem su sve snimke još uvijek dostupne.

Fotogalerija Vriska.
Sve informacije o 13. Vrisku potražite na web stranici Vriska i Facebooku.Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected]

Please follow and like us:

13. vRIsak tradicionalno jak i u pandemijskoj godini

I u ovoj pandemijskoj godini line-up Vriska ostao je tradicionalno jak uz niz značajnih hrvatskih i regionalnih autora pa su tako u utorak, 15. rujna, na festivalskoj pozornici razgovarale čak dvije dobitnice Nagrade Europske unije za književnost – Lidija Dimkovska i Tanja Stupar-Trifunović. Makedonska kozmopolitkinja Dimkovska u Hrvatsku je došla predstaviti prijevod svog romana „Non-Oui“, a Stupar-Trifunović bosanskohercegovačku granicu je prešla kako bi govorila o svom novom djelu „Otkako sam kupila labuda“. Obje su književnice naglasile važnu ulogu koju Nagrada Europske unije može odigrati kada je riječ o autorima koji pišu na takozvanim „malim“, u prijevodnoj literaturi često marginaliziranim, jezicima.

Pjesnikinja Monika Herceg u riječkoj hali Exportdrva usporedila je svoje dvije ljubavi – fiziku i poeziju – i iskonsku ljepotu koju obje nose u sebi. Zbirka pjesama ove mlade nagrađivane autorice „Vrijeme prije jezika“ privukla je veliku pozornost i kritike i publike.

Utorak na Vrisku završio je u klubu Morski prasac uz live izvedbu pjesama Arsena Dedića. Zlatko Gallpredstavio je biografiju „Arsen – Čovjek kao on“ u kojoj se osvrće na cjelokupan opus slavnoga glazbenika. 

Program je u srijedu, 16. rujna, otvorio Andrija Škare s romanom „Dva prsta iznad gležnja“. Govoreći o izazovima pisanja iz ženske perspektive – i to tinejdžerske – Škare je otkrio da nije nužno pokušao proniknuti u psihologiju djevojčice već prikazati situacije koje su dio univerzalnog ljudskog iskustva. „Dva prsta iznad gležnja“ nalazi se tetovaža benda koji je time obilježio odrastanje glavne junakinje u vrijeme sazrijevanja mlade hrvatske demokracije.

Kao što je Boccacciov „Decameron“ inspirirala kuga, tako je „Hrvatski decameron“ Tomislava Čadežainspirirala ova nova pandemija. Stotinu tekstova sabranih u knjizi eruditski su i profinjeni eseji koji pružaju intelektualni uvid u novu pandemijsku normalnost. 

Autor koji uvijek privlači publiku, pa tako i ovaj put, Marko Tomaš predstavio je svoj prvi roman „Nemoj me buditi“. Tomašev (anti)roman sigurno će postati kultan, a njegov prepoznatljiv stil i osobnost nadilaze generacije.

Makedonska književna zvijezda Rumena Bužarovska pridružila se javljanjem uživo kako bi promovirala hrvatski prijevod svoje zbirke priča „Nikamo ne idem“. Naslov knjige pokazao se proročanskim za ovu godinu kada se čini da cijeli svijet zaista trenutno „nikamo ne ide“. 

Vrisak se nastavlja sve do subote, zato ne propustite niz programa koji vas očekuju. U četvrtak, 17. rujna, pridružite se razgovoru s Bojanom Guberac i Andreom Žic Paskuči, a zatim poslušajte Zoju Strenja Šolaja koja će predstaviti svoje djelo „U vrtložini“. U Rijeku stiže i dobitnik NIN-ove nagrade Saša Ilić s romanom „Pas i kontrabas“, a večer će zaokružiti predstavljanje zbirke pjesama „Masarykova“ koju će predvoditi pjesnikinja, glazbenica i aktivistica Mirela Priselac Remi

petak, 18. rujna, čeka nas niz novih odličnih programa – Nada Topić govorit će o zbirci pjesama „Stope u snijegu“Damir Zlatar Frey dolazi predstaviti „Istarsku Lady Macbeth“Vlado Simcich Vava svoje „Podudarnosti“, a u Dnevnom boravku pridružite nam se na videoprojekciji intervjua s dvoje hvaljenih europskih autora: Grkinjom Kalliom Papadaki i Nizozemcem Iljom Leonardom Pfeijfferom.

U festivalskom dijelu Vrisku posjetitelji će moći uživati do 19. rujna, a najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac. Za sve koji ne mogu doći na jednu od tih lokacija važno je napomenuti da će Vrisak moći pratiti i putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia, Facebook stranici Vriska i portalu 24sata!

Ovogodišnji se Vrisak održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Pratite program preko live streama.
Program festivala pogledajte ovdje.
Fotogalerija Vriska.
Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska 

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected]


Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera.

Please follow and like us:

13. Vrisak ide dalje!

Usprkos svim izazovima, ovogodišnji, 13. Vrisak i službeno je otvoren, a V.B.Z.-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman otišla je u ruke pjesnika i romanopisca Žarka Jovanovskog za filmski roman ceste „Pizzeria Europa“

Nakon svečanog otvorenja u prekrasnom Perivoju Guvernerove palače, vrijeme je bilo da se Vrisak vrati svojim punkerskim korijenima i preseli u urbano, industrijsko okruženje zgrade Exportdrva

Tako je prvi „pravi“ dan Festivala započeo promocijom engleskoga prijevoda romana „Catherine the Great and Small“. Prošlogodišnja dobitnica Nagrade Olja Knežević i glavni urednik V.B.Z.-a Drago Glamuzina razgovarali su o važnosti V.B.Z.-ove nagrade, suradnji s britanskom kućom Istros Books i mogućnostima koje dobitnicima pruža projekt „Na margini“ koji se odvija pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije.

Večer se nastavila uz predstavljanje dugo očekivane zbirke poezije Olje Savičević Ivančević „Divlje i tvoje“. Autorica je pročitala niz svojih pjesama, a urednik Seid Serdarević pohvalio je Oljin izvrstan ritam i melodičnost, široki spektar tema koje zbirka obuhvaća, te je naglasio i da se svaka pjesma može iščitati na više načina i zahtijeva pozornog čitatelja.  

Rođeni Riječanin Ivica Prtenjača prvi se puta našao u hali Exportdrva kako bi predstavio svoj najnoviji roman „Plivač“. Drago Glamuzina primijetio je kako je to, po njegovom iskustvu, prvi roman napisan i objavljen u Hrvatskoj koji govori o nevoljkosti i izbjegavanju rata u Hrvatskoj. Prtenjača je ustvrdio kako ga nisu brinule reakcije javnosti kada se odlučio pozabaviti tako provokativnom temom. 

Večer je završila energičnim izvođenjem slam poezije drumskih pjesnikaVida Jeraja i Zorana Kelave.

Vrisak se nastavlja cijeli tjedan, a u utorak, 15. rujna, u Exportdrvu Monika Herceg predstavit će zbirku pjesama „Vrijeme prije jezika“, Lidija Dimkovska („Non-Oui“) i Tanja Stupar Trifunović („Otkako sam kupila labuda“) govorit će o svojim novim romanima i Nagradi za književnost Europske unije, a Zlatko Gall će u klubu Morski prasac održati promociju knjige „Arsen – Čovjek kao on“. U srijedu, 16. rujna, čeka nas niz novih odličnih programa – tako Andrija Škare stiže predstaviti svoja „Dva prsta iznad gležnja“, Tomislav Čadež knjigu „Hrvatski dekameron“, Marko Tomaš svoj hvaljeni roman „Nemoj me buditi“, a makedonska književnica Rumena Bužarovska virtualno će se pridružiti Festivalu kako bi govorila o svojoj zbirci kratkih priča „Nikamo ne idem“.

Please follow and like us:

Jovanovski dobitnik V.B.Z. književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman

U prekrasnom Perivoju Guvernerove palače – Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka danas je i službeno započeo 13. Vrisak. Sad već tradicionalni riječki sajam knjiga i festival autora otvorio je gradonačelnik Vojko Obersnel. Direktor Festivala Drago Glamuzina napomenuo je koliko je specijalan ovogodišnji Vrisak i da mu je, kao i svima nama, drago što se unatoč situaciji ipak održava u ovom obliku.

Nakon službenog otvorenja održana je i svečana dodjela V.B.Z. nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2020. godine koju je dobio zagrebački underground pjesnik, slam izvođač, prozaik, kantautor, grafičar i strip-crtač Žarko Jovanovski. Njegova „Pizzeria Europa“ roman je ceste, gotovo film, jer imate dojam da se takav – vizualan, kinetičan, logoreičan – više gleda i sluša nego čita.

Žiri u sastavu Zoran Ferić (predsjednik žirija), Vanja Kulaš, Jagna Pogačnik, Drago Glamuzina i Mile Stojić za roman su naglasili da je „vratoloman i drzak, oštrouman i duhovit, a istodobno precizno ustrojen i dobro napisan, poput zločestog je dječaka s finim manirama – lako ga je voljeti“.

Osim novčane nagrade od čak sto tisuća kuna (što je čini najizdašnijom nagradom te vrste u regiji!), autora će sigurno razveseliti što će se roman distribuirati u širokoj knjižarskoj mreži i time sigurno ponoviti uspjeh dosadašnjih dobitnika.

U festivalskom dijelu Vrisku posjetitelji će moći uživati do 19. rujna, a najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac. Za sve koji ne mogu doći na jednu od tih lokacija važno je napomenuti da će Vrisak moći pratiti i putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia i portalu 24sata!

O pobjedničkom romanu

ŽARKO JOVANOVSKI
PIZZERIA EUROPA

„PIZZERIA EUROPA“ ROMAN JE CESTE, GOTOVO FILM, JER IMATE DOJAM DA SE TAKAV – VIZUALAN, KINETIČAN, LOGOREIČAN – VIŠE GLEDA I SLUŠA NEGO ČITA.

            Trojica underground performera kreću na miniturneju. Epicentar zbivanja je Beč. No, urbano  prostranstvo koje će trojac mapirati bizarnim susretima, usput ukradenim obrocima i jeftinim pivom nije upicanjena metropola iz bedekera, nego multikulti mrga s pedeset i pet groblja i bezbroj turskih imbissa. Osim toga, marginama nekoć carskog grada u naše doba jezde duhovi, aveti i utvare, pa dok Karl Marx juri svom kumu Engelsu okrečiti kuhinju, a Thatcherica se bori sa štapićima u kineskoj zalogajnici, Stevo Žigon naše junake savjetuje, a Satan Panonski positno ih financira. 

Od Zagreba preko Beča do slovačke Trnave tri drumska pjesnika improviziraju, izlažu se užicima, a još više pogibeljima, vrludaju između ludila i smrti, ali ostaju srčani i svoji. Na njihovoj putešestviji ima snomorica i stranputica, ima bijelih zečeva, a bome ima i glazbe. Soundtrack: grozan rumunjski etno i sjajan jazz. U eksplozivnom grand finalu, kao nepredviđeni bonus za skitalačku družinu i za nas čitatelje – pizzeria Europa, značenjski nabijeno mjesto na kojem su se nekoć doista palile krušne peći, da bi se u međuvremenu prometnulo u metaforu otpora neoliberalnom ugnjetavanju. 

„Pizzeria Europa“ priča je o predanosti umjetnosti, pa i onda kad je ta predanost ravna samoubilačkom poduhvatu. Roman vratoloman i drzak, oštrouman i duhovit, a istodobno precizno ustrojen i dobro napisan, poput zločestog je dječaka s finim manirama – lako ga je voljeti.

O autoru

Žarko Jovanovski rođen je 1. srpnja 1966. godine u Zagrebu. U rodnom je gradu diplomirao  umjetničku grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti. Boravio je 1995./96. u Njemačkoj kao gost-student njemačke zaklade za razmjenu studenata DAAD na Kunstakademie u Düsseldorfu u klasi profesora Tonyja Cragga. Izlagao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama. Dobitnik je specijalne nagrade na natječaju za spomenik košarkašu Draženu Petroviću 1994. godine. Izdao je desetak albuma s glazbenim grupama Electric Žare, Geler Feler, AbnorMalan i Duo List te CD poezije na improvizatorsku glazbu s Andrejem Boštjančičem Rudom. Izdao je deset knjiga poezije (HrvatskaJebo mu pas mater i životuBesparicaVoliš li ti mene uopće?Viškovi; Jebite se svi!; Pjesme o tebi, o njoj, svejedno je, ionako sam bio pijan dok sam ih pisao; Od poraza do poraza; Mislim da se tu više ništa ne da učiniti i Egzaltirane karijatide), zbirku kratkih pripovijesti Priče o Lenjinu i Staljinu te strip-album Mrakci (s tim je stripom sudjelovao na beogradskom Salonu stripa 2017. godine). Objavljivao je literarne radove u više zbornika i časopisa u Hrvatskoj i inozemstvu.

Dobitnik je nagrade za najbolju erotsku pjesmu na međunarodnom natječaju u Mariboru, Slovenija, 2017. godine (pjesma „Svirepost 2016.“). Iste godine dobio je nagradu za najbolju knjigu poezije Hrvatskog književnog društva u kategoriji izdanja izvan okrilja HKD-a (zbirka Jebite se svi!). Pjesme su mu objavljene u Antologiji hrvatske huliganske poezije izdanoj u Ukrajini 2018. godine (urednik Jurij Lisenko). Zamjenik je glavnog urednika časopisa za kulturu Alternator. Dobitnik je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2020. godine, Pizzeria Europa.

Bavi se grafičkim dizajnom (i grafički dizajn se bavi njime) od 1994. godine.
Član je Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika.
Nije član nijedne strukovne udruge.
Živi i radi u Zagrebu.

Ovogodišnji se Vrisak održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska

Pratite 13. VRISAK i online na https://youtu.be/a3ZEoywnEiY

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected]

Please follow and like us:

Izvještaj za medije: Najavljen 13. VRISAK u zgradi EXPORTDRVA u Rijeci

Image

Utorak 8. rujna 2020.

Riječku kulturnu ponudu u rujnu obilježit će 13. Vrisak – riječki sajam knjiga i festival autora, koji se prebacio s tradicionalnog svibanjskog termina u rujan. Središnji festivalski dio Vriska održati će se od 13. do 19. rujna 2020. godine u prostorima zgrade Exportdrva i Guvernerove palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Na press konferenciji održanoj u zgradi Exportdrva ovogodišnji Vrisak najavili su Ivan Šarar, pročelnik odjela za kulturu Grada Rijeke, Drago Glamuzina, direktor Festivala, Damir Čardonja, i Marija Bošnjak, izvršna organizatorica Vriska. 

Festival će ove godine otvoriti dodjela V.B.Z.-ove Nagrade za najbolji neobjavljeni roman u Perivoju Guvernerove palače – Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, ali najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac.

Pročelnik Šarar napomenuo je da ga veseli što će se, sad već tradicionalni Vrisak, ipak održati u suradnji s EPK-om, unatoč izrazito izazovnoj godini, a k tomu, većina programa odvijati će se u novom riječkom kulturnom središtu – hali Exportdrva.

Damir Čargonja predstavio je program Apstraktna monarhija koji je dio šireg nezavisnog programa Kantrida – Europski kvart kulture. S ovim programima Kantrida će zaključiti sezonu koja je trebala biti i raznolikija, ali su okolnosti na to nažalost negativno utjecale.

Direktor Vriska, Drago Glamuzina, naglasio je da je ovogodišnji festival posvećen uspomeni na Bekima Sejranovića, jednog od najvažnijih hrvatskih pisaca u zadnja dva desetljeća. Uoči službenog otvorenja festivala, u svojevrsnoj uvertiri, u subotu 12. rujna u Morskom prascu, Bekima će se u neformalnoj atmosferi prisjetiti njegovi prijatelji, a festival će se zatvoriti predstavljanjem upravo objavljenih Sabranih djela Bekima Sejranovića. U sklopu tog programa bit će ekskluzivno prikazan i video koji je Bekim Sejranović snimio neposredno prije smrti, a na kojem čita svoju zadnju objavljenu priču „Miss Misery na otoku Susku“.

Mnogi europski autori koji, kako organizatori kažu, unatoč dobroj volji nisu mogli doći u Rijeku, prisustvovat će promocijama putem snimljenih video intervjua koji će se emitirati u posebnom programu u Book caffeu Dnevni boravak. Tako će na Vrisku virtualno prisustvovati grčka spisateljica i dobitnica Nagrade Europske unije za književnost Kallia Papadaki, nizozemska književna zvijezda Ilja Leonard Pfeijffer i tri strip-umjetnice: Norvežanka Magnhild Winsnes, Španjolka Ana Penyas i Njemica Barbara Yelin. 

Vrisak će obogatiti i brojni domaći autori poput Marka Tomaša, Ivice Prtenjače, Olje Savičević Ivančević, Monike Herceg, Marine Šur Puhlovski, Olje Knežević, Tomislava Čadeža, Damira Zlatara Freya, Mirele Priselec Remi, Andrije Škare, Zlatka Galla, Zoje Strenja Šolaja, Nade Topić i Vlade Simcicha Vave. Iz Makedonije na Festival pak dolaze Rumena Bužarovska i Lidija Dimkovska, iz Srbije Saša Ilić, a iz Bosne i Hercegovine Almin Kaplan i Tanja Stupar Trifunović. U večeri slam poezije sudjelovat će drumski pjesnici Žarko Jovanovski, Vid Jeraj, Siniša Matasović i Zoran Kelava.

Svečano zatvaranje Vriska održat će se uz koncert Damira Urbana u hali Exportdrva u suorganizaciji programa EPK-a Rijeka 2020.

Sve koji neće moći prisustvovati programskom dijelu ovogodišnjeg Vriska sigurno će razveseliti vijest da će cjelokupni program Vriska moći pratiti i putem prijenosa uživo (tzv. live streama) na službenoj mrežnoj stranici Vriska (https://vrisak.vbz.hr/), V.B.Z.-ovom YouTube kanala i portalu 24sata.

Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, programa Rijeka 2020., Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Hrvatske gospodarske komore – Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Moja Rijeka, Radio Istra i Regional Express.

Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera. 

Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska 

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected] 

Please follow and like us:

Maria Stoian

Autor

Maria Stoian

Maria Stoian ilustratorica je i stripašica. Rođena je u Rumunjskoj, a živi u Škotskoj i predaje na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Edinburghu. Stalo joj je do feminizma, stanja u svijetu i do toga da nam svima bude bolje. Stripove objavljuje u New Yorkeru i u antologijama stripa kao što su Drawing Power i We Shall Fight Until We Win, a njezini stripovi redovito se pojavljuju u digitalnoj publikaciji The Nib, koja je fokusirana na političku karikaturu, grafičko novinarstvo i strip-eseje o aktualnim društvenim pitanjima. Također, voli izrađivati fanzine i trenutačno vjerojatno negdje provjerava svjetske vijesti.
Strip „Shvati to kao kompliment“ objavila je 2015. i za njega je dobila nagradu nezavisnih izdavača „Independent Spirit“ za najbolju knjigu 2016. godine. Strip je nagrađen i britanskom nagradom za najbolji grafički dizajn knjiga, British Book Design Award, te nagradom SICBA (Škotskog nezavisnog udruženja stripa) za najbolji strip.

★★★★★

Shvati to kao kompliment

Shvati to kao kompliment” višestruko je nagrađivan strip – zbirka dvadeset priča koje slikom i tekstom progovaraju o seksualnom nasilju i uznemiravanju, seksualnom nasilju u bliskim odnosima i zlostavljanju djece. Priče su prikupljene od uglavnom anonimnih ljudi, putem interneta i online-intervjua, a autorica ih je prepričala i ilustrirala. Svaka je priča oblikovana u drugačijem narativnom i ilustrativnom stilu, kako bi se naglasili jedinstven glas i iskustvo svake žrtve nasilja, a autorica uspijeva u svakoj priči, na svega nekoliko stranica, iskazati kompleksne emocije koje su doživjele žrtve nasilja.

Važno je naglasiti da priče ne govore samo o zlostavljanju žena; u njima se problematizira i seksualno uznemiravanje muškaraca, djece te istospolno seksualno nasilje.

Ova knjiga podsjeća žrtve zlostavljanja da nisu same, kao i sve nas da nešto poduzmemo jer seksualno uznemiravanje, fizičko ili verbalno, baš nikada ne treba shvatiti kao kompliment. Ona nije samo društveni komentar i apel, već i iznimno umjetničko djelo koje daje glas onima koji su zlostavljani i utišani i koje može doprinijeti što otvorenijem razgovoru o seksualnom zlostavljanju te time, što je najvažnije, zaštiti žrtava.

DOBITNIK ZLATNE MEDALJE NEZAVISNIH IZDAVAČA “INDEPENDENT SPIRIT” ZA NAJBOLJU KNJIGU 2016.

Please follow and like us:

Magnhild Winsnes

Autor

Magnhild Winsnes

Magnhild Winsnes (1980.) nagrađivana je i poznata norveška animatorica i ilustratorica. Radila je kao animatorica, redateljica i producentica na nekoliko animiranih filmova, među kojima je „Danski pjesnik“ u režiji Torilla Kovea, nagrađen Oscarom za najbolji kratkometražni animirani film. Godine 2017. objavila je svoj prvi grafički roman za djecu i mlade „Pssst“ i za njega je dobila niz značajnih nagrada u Norveškoj i regiji. Knjiga je osvojila norvešku Nagradu kritičara za najbolju knjigu za djecu i mlade u 2017. godini. U 2019. ilustrirala je knjigu za mlade „Jenteboka. Nina og Ellens guide til puberteten“ (Knjiga za djevojke. Ninin i Ellenin vodič za pubertet) za koju je dobila nagradu Ministarstva kulture Kraljevine Norveške za najbolju publicističku knjigu 2019.

★★★★★

Pssst
DOBA TAJNI

Hanna provodi svako ljeto na moru kod ujaka s rođakinjama Siv, koja je njezinih godina, i nešto starijom Mette. No, Siv se promijenila od prošle godine. Više je ne zanima brojenje rakova ili kukaca koje uhvate, već su joj interesantnije dogodovštine njezine velike sestre Mette: dečki, izlasci i zabave. Hanna je još uvijek zaigrana i nije vična suptilnom umijeću čuvanja adolescentskih tajni. Ali ovo ljeto mijenja sve…

„Pssst“ je grafički roman nagrađivane norveške ilustratorice Magnhild Winsnes koji je osvojio gotove sve važne norveške nagrade za knjige za djecu i mlade. Ocrtavajući različita Hannina iskustva i ljetne dogodovštine, autorica s puno humora, ali i ozbiljnosti, prikazuje Hannin proces odrastanja, ono krhko i nesigurno vrijeme između djetinjstva i puberteta te sve burne emocije koje ga prate. U knjizi je malo teksta i ona pripovijeda priču ilustracijama. Na taj se način mladi čitatelji usredotočuju na vizualni aspekt, a prekrasne ilustracije pružaju im mnogo mogućnosti za interpretaciju. Oni sami otkrivaju detalje, promjene osjećaja likova, donose zaključke te grade svoje rukavce priče. Nježne, pastelne ilustracije kao da nam donose miris ljeta i pozivaju mlade da uživaju u prirodi i svemu što nas okružuje, a u onih starijih bude sjećanja na ljeta iz djetinjstva i prve ljubavi.

NAGRADA MINISTARSTVA KULTURE KRALJEVINE NORVEŠKE 2017.

NAGRADA NORVEŠKIH  KRITIČARA ZA NAJBOLJU KNJIGU ZA DJECU I MLADE 2017.

NAGRADA NORVEŠKIH PISACA ZA NAJBOLJU PRVU DJEČJU KNJIGU 2017.

NAGRADA DRUŠTVA NORVEŠKIH DIZAJNERA ZA NAJBOLJE ILUSTRIRANU DJEČJU KNJIGU 2018.

Please follow and like us: