lidija.krvaric

13. vRIsak – uspješan, inovativan i drukčiji

Organizirati festival u pandemijskoj godini nije nimalo lako. Riječki festival Vrisak morao je odustati od svog uobičajenog svibanjskog termina i održati programe u rujnu, a izazov je predstavilo i dovođenje stranih gostiju s obzirom na sve restrikcije i mjere opreza. Unatoč tome, 13. Vrisak se nije dao i uspješno je održan uz niz zanimljivih sadržaja i promocija. A kao bonus za sve gledatelje, čak i one koji nisu mogli biti u zgradi Exportdrva – cijeli je Festival dostupan putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia.

13. Vrisak započeo je u nedjelju, 13. rujna, u Guvernerovoj palači gdje je održana i svečana dodjela VBZ nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Nagradu je dobio pjesnik i prozaik Žarko Jovanovski za roman ceste „Pizzeria Europa“, a Vrisak se nakon toga preselio na novu lokaciju – halu Exportdrva. Exportdrvo je zamišljeno kao novo kulturno okupljalište riječke publike, a Vrisak ga je i više nego uspješno uspio „testirati“. 

13. je Vrisak riječkoj publici osigurao niz raznovrsnog i primamljivog sadržaja. Tako su svi ljubitelji poezijemogli uživati u nastupima Olje Savičević Ivančević čija je zbirka pjesama „Divlje i tvoje“ pravi hit na društvenim mrežama, Monike Herceg koja je predstavila svoju izvanrednu zbirku „Vrijeme prije jezika“, Nade Topić koja je govorila o zbirci „Stope u snijegu“, Mirele Priselac Remi koja je u Rijeku stigla promovirati zbirku „Masarykova“ i energičnom performansu drumskih pjesnika – Zorana Kelave i Vida Jeraja.

Na Vrisku su gostovali i Ivica Prtenjača sa svojim izvrsnim najnovijim romanom „Plivač“, Andrija Škare koji je predstavio obiteljsku priču smještenu u devedesete godine prošloga stoljeća „Dva prsta iznad gležnja“ i Tomislav Čadež koji je u pravome trenutku za hrvatsku javnost objavio svoj „Hrvatski dekameron“. Posebnu pozornost publike privukli su srpski autor Saša Ilić, dobitnik NIN-ove nagrade za roman „Pas i kontrabas“ i Marko Tomaš sa svojim hvaljenim romanom „Nemoj me buditi“. Damir Zlatar Frey je pak u Rijeku stigao predstaviti svoju „Istarsku Lady Macbeth“, a bosanskohercegovački pisac Almin Kaplan svoju zbirku priča „Dubravske priče“. 

U klubu Morski prasac na Kantridi Zlatko Gall predstavio je biografiju „Arsen – Čovjek kao on“ uz live izvedbu nekoliko pjesama Arsena Dedića.

Riječku su publiku posebno oduševili nastupi riječkih autorskih snaga Bojane GuberacAndrea Žic PaskučiZoje Strenja Šolaja koja je predstavila svoj roman „U vrtložini“  i Vlade Simcicha Vave koji je govorio o svom novom djelu „Podudarnosti“.  Festival je završio u znaku Bekima Sejranovića kojem je bio i posvećen, a Drago Glamuzina, Zoran Ferić i Nikica Petković predstavili su Bekimova Sabrana djela nakon čega je uslijedila projekcija Bekima kako čita svoju posljednju objavljenu priču „Miss Misery na otoku Susku“.

Program „Na margini“

Posebna je pozornost na Vrisku posvećan programskoj jedinici „Na margini: glasovi drugih i drugačijih“u okviru istoimene biblioteke i projekta koji VBZ ostvaruje u suradnji s Kreativnom Europom EU-a. Program je otvorio nastup prošlogodišnje dobitnice VBZ nagrade Olje Knežević koja je predstavila prijevod svog pobjedničkog romana „Katarina Velika i Mala“ na engleski jezik. Olja je pohvalila projekt i suradnju s britanskom izdavačkom kućom Istros Books i istaknula niz odličnih kritika koje je roman „Catherine the Great and the Small“ dobio na engleskom govornom području. 

U okviru istoga programa gostovale su i dvije dobitnice Nagrade Europske unije za književnost – makedonska književnica sa slovenskom adresom Lidija Dimkovska i bosanskohercegovačka autorica Tanja Stupar-Trifunović.

Makedonska spisateljica Rumena Bužarovska, koja nije mogla osobno prisustvovati Vrisku u ovim pandemijskim okolnostima, promociju svoje knjige elegantno je „odradila“ preko Zooma. Sedam priča pod gotovo programatskim naslovom „Nikamo ne idem“ okupljeno je u njenoj hvaljenoj četvrtoj zbirci. 

U okviru programa „Na margini: glasovi drugih i drugačijih“ prikazani su i Zoom-intervjui s autorima knjiga iz istoimene biblioteke koji ove godine nisu uspjeli doputovati do Rijeke. Video projekcije održane su na terasi kafića „Dnevni boravak“ koji voli književnost i umjetnost, a u opuštenoj atmosferi ljubitelji knjige i stripa mogli su čuti iz prve ruke kako u vrijeme korone žive i preživljavaju pisci i umjetnici diljem Europe: u Genovi, Ateni, Berlinu, Madridu, Helsinkiju.

U petak 19. rujna u „Dnevnom boravku“ prikazan je intervju s karizmatičnim Iljom Leonardom Pfeijfferom, jednim od najcjenjenijih nizozemskih pisaca danas. U intervjuu koji je vodio Pfeijfferov prevoditelj na hrvatski jezik Radovan Lučić Lutz autor je govorio o svojem romanu „La Superba“, posvećenom Genovi, gradu u koji je Pfeijffer imigrirao jer je, kako kaže, shvatio „kako je njegov život u Nizozemskoj bio previše komforan i lak“. 

Intervju s grčkim spisateljicom Kalliom Papadaki vodila je novinarka Petra Miočić. U biblioteci „Na margini“ objavljen je njezin roman „Dendriti“ nagrađen Europskom nagradom za književnost. Kallia je s studirala u SAD-u, a u ovom romanu govori o imigrantima koji su u potrazi za boljim životom pristizali iz ratom osiromašene i iscrpljene Europe u SAD, u osvit velike gospodarske krize dvadesetih godina prošloga stoljeća, o njihovu životu u getu i o tegobnoj i često ponižavajućoj borbi za preživljavanje i mrvicu ljudskog dostojanstva.

U subotu 20. rujna večer u Dnevnom boravku bila je posvećena stripu, a posjetitelji su mogli vidjeti intervjue s tri autorice stripa: Magnhild Winsnes iz Norveške, Anom Penyas iz Španjolske i Barbarom Yelin iz Njemačke. VBZ svojom bibliotekom „Na margini“ želi skrenuti pažnju na strip kao umjetnički izražaj i njegovu sve veću važnost u doba dominacije vizualnih medija, s posebnim naglaskom na stripove ženskih autorica. 

Ovogodišnji se Vrisak održao pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska bili su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Sve programe, intervjue i videorazgovore zainteresirani su mogli pratiti putem YouTube kanala VBZCroatia na kojem su sve snimke još uvijek dostupne.

Fotogalerija Vriska.
Sve informacije o 13. Vrisku potražite na web stranici Vriska i Facebooku.Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected]

13. vRIsak tradicionalno jak i u pandemijskoj godini

I u ovoj pandemijskoj godini line-up Vriska ostao je tradicionalno jak uz niz značajnih hrvatskih i regionalnih autora pa su tako u utorak, 15. rujna, na festivalskoj pozornici razgovarale čak dvije dobitnice Nagrade Europske unije za književnost – Lidija Dimkovska i Tanja Stupar-Trifunović. Makedonska kozmopolitkinja Dimkovska u Hrvatsku je došla predstaviti prijevod svog romana „Non-Oui“, a Stupar-Trifunović bosanskohercegovačku granicu je prešla kako bi govorila o svom novom djelu „Otkako sam kupila labuda“. Obje su književnice naglasile važnu ulogu koju Nagrada Europske unije može odigrati kada je riječ o autorima koji pišu na takozvanim „malim“, u prijevodnoj literaturi često marginaliziranim, jezicima.

Pjesnikinja Monika Herceg u riječkoj hali Exportdrva usporedila je svoje dvije ljubavi – fiziku i poeziju – i iskonsku ljepotu koju obje nose u sebi. Zbirka pjesama ove mlade nagrađivane autorice „Vrijeme prije jezika“ privukla je veliku pozornost i kritike i publike.

Utorak na Vrisku završio je u klubu Morski prasac uz live izvedbu pjesama Arsena Dedića. Zlatko Gallpredstavio je biografiju „Arsen – Čovjek kao on“ u kojoj se osvrće na cjelokupan opus slavnoga glazbenika. 

Program je u srijedu, 16. rujna, otvorio Andrija Škare s romanom „Dva prsta iznad gležnja“. Govoreći o izazovima pisanja iz ženske perspektive – i to tinejdžerske – Škare je otkrio da nije nužno pokušao proniknuti u psihologiju djevojčice već prikazati situacije koje su dio univerzalnog ljudskog iskustva. „Dva prsta iznad gležnja“ nalazi se tetovaža benda koji je time obilježio odrastanje glavne junakinje u vrijeme sazrijevanja mlade hrvatske demokracije.

Kao što je Boccacciov „Decameron“ inspirirala kuga, tako je „Hrvatski decameron“ Tomislava Čadežainspirirala ova nova pandemija. Stotinu tekstova sabranih u knjizi eruditski su i profinjeni eseji koji pružaju intelektualni uvid u novu pandemijsku normalnost. 

Autor koji uvijek privlači publiku, pa tako i ovaj put, Marko Tomaš predstavio je svoj prvi roman „Nemoj me buditi“. Tomašev (anti)roman sigurno će postati kultan, a njegov prepoznatljiv stil i osobnost nadilaze generacije.

Makedonska književna zvijezda Rumena Bužarovska pridružila se javljanjem uživo kako bi promovirala hrvatski prijevod svoje zbirke priča „Nikamo ne idem“. Naslov knjige pokazao se proročanskim za ovu godinu kada se čini da cijeli svijet zaista trenutno „nikamo ne ide“. 

Vrisak se nastavlja sve do subote, zato ne propustite niz programa koji vas očekuju. U četvrtak, 17. rujna, pridružite se razgovoru s Bojanom Guberac i Andreom Žic Paskuči, a zatim poslušajte Zoju Strenja Šolaja koja će predstaviti svoje djelo „U vrtložini“. U Rijeku stiže i dobitnik NIN-ove nagrade Saša Ilić s romanom „Pas i kontrabas“, a večer će zaokružiti predstavljanje zbirke pjesama „Masarykova“ koju će predvoditi pjesnikinja, glazbenica i aktivistica Mirela Priselac Remi

petak, 18. rujna, čeka nas niz novih odličnih programa – Nada Topić govorit će o zbirci pjesama „Stope u snijegu“Damir Zlatar Frey dolazi predstaviti „Istarsku Lady Macbeth“Vlado Simcich Vava svoje „Podudarnosti“, a u Dnevnom boravku pridružite nam se na videoprojekciji intervjua s dvoje hvaljenih europskih autora: Grkinjom Kalliom Papadaki i Nizozemcem Iljom Leonardom Pfeijfferom.

U festivalskom dijelu Vrisku posjetitelji će moći uživati do 19. rujna, a najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac. Za sve koji ne mogu doći na jednu od tih lokacija važno je napomenuti da će Vrisak moći pratiti i putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia, Facebook stranici Vriska i portalu 24sata!

Ovogodišnji se Vrisak održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Pratite program preko live streama.
Program festivala pogledajte ovdje.
Fotogalerija Vriska.
Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska 

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected]


Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera.

13. Vrisak ide dalje!

Usprkos svim izazovima, ovogodišnji, 13. Vrisak i službeno je otvoren, a V.B.Z.-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman otišla je u ruke pjesnika i romanopisca Žarka Jovanovskog za filmski roman ceste „Pizzeria Europa“

Nakon svečanog otvorenja u prekrasnom Perivoju Guvernerove palače, vrijeme je bilo da se Vrisak vrati svojim punkerskim korijenima i preseli u urbano, industrijsko okruženje zgrade Exportdrva

Tako je prvi „pravi“ dan Festivala započeo promocijom engleskoga prijevoda romana „Catherine the Great and Small“. Prošlogodišnja dobitnica Nagrade Olja Knežević i glavni urednik V.B.Z.-a Drago Glamuzina razgovarali su o važnosti V.B.Z.-ove nagrade, suradnji s britanskom kućom Istros Books i mogućnostima koje dobitnicima pruža projekt „Na margini“ koji se odvija pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije.

Večer se nastavila uz predstavljanje dugo očekivane zbirke poezije Olje Savičević Ivančević „Divlje i tvoje“. Autorica je pročitala niz svojih pjesama, a urednik Seid Serdarević pohvalio je Oljin izvrstan ritam i melodičnost, široki spektar tema koje zbirka obuhvaća, te je naglasio i da se svaka pjesma može iščitati na više načina i zahtijeva pozornog čitatelja.  

Rođeni Riječanin Ivica Prtenjača prvi se puta našao u hali Exportdrva kako bi predstavio svoj najnoviji roman „Plivač“. Drago Glamuzina primijetio je kako je to, po njegovom iskustvu, prvi roman napisan i objavljen u Hrvatskoj koji govori o nevoljkosti i izbjegavanju rata u Hrvatskoj. Prtenjača je ustvrdio kako ga nisu brinule reakcije javnosti kada se odlučio pozabaviti tako provokativnom temom. 

Večer je završila energičnim izvođenjem slam poezije drumskih pjesnikaVida Jeraja i Zorana Kelave.

Vrisak se nastavlja cijeli tjedan, a u utorak, 15. rujna, u Exportdrvu Monika Herceg predstavit će zbirku pjesama „Vrijeme prije jezika“, Lidija Dimkovska („Non-Oui“) i Tanja Stupar Trifunović („Otkako sam kupila labuda“) govorit će o svojim novim romanima i Nagradi za književnost Europske unije, a Zlatko Gall će u klubu Morski prasac održati promociju knjige „Arsen – Čovjek kao on“. U srijedu, 16. rujna, čeka nas niz novih odličnih programa – tako Andrija Škare stiže predstaviti svoja „Dva prsta iznad gležnja“, Tomislav Čadež knjigu „Hrvatski dekameron“, Marko Tomaš svoj hvaljeni roman „Nemoj me buditi“, a makedonska književnica Rumena Bužarovska virtualno će se pridružiti Festivalu kako bi govorila o svojoj zbirci kratkih priča „Nikamo ne idem“.

Jovanovski dobitnik V.B.Z. književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman

U prekrasnom Perivoju Guvernerove palače – Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka danas je i službeno započeo 13. Vrisak. Sad već tradicionalni riječki sajam knjiga i festival autora otvorio je gradonačelnik Vojko Obersnel. Direktor Festivala Drago Glamuzina napomenuo je koliko je specijalan ovogodišnji Vrisak i da mu je, kao i svima nama, drago što se unatoč situaciji ipak održava u ovom obliku.

Nakon službenog otvorenja održana je i svečana dodjela V.B.Z. nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2020. godine koju je dobio zagrebački underground pjesnik, slam izvođač, prozaik, kantautor, grafičar i strip-crtač Žarko Jovanovski. Njegova „Pizzeria Europa“ roman je ceste, gotovo film, jer imate dojam da se takav – vizualan, kinetičan, logoreičan – više gleda i sluša nego čita.

Žiri u sastavu Zoran Ferić (predsjednik žirija), Vanja Kulaš, Jagna Pogačnik, Drago Glamuzina i Mile Stojić za roman su naglasili da je „vratoloman i drzak, oštrouman i duhovit, a istodobno precizno ustrojen i dobro napisan, poput zločestog je dječaka s finim manirama – lako ga je voljeti“.

Osim novčane nagrade od čak sto tisuća kuna (što je čini najizdašnijom nagradom te vrste u regiji!), autora će sigurno razveseliti što će se roman distribuirati u širokoj knjižarskoj mreži i time sigurno ponoviti uspjeh dosadašnjih dobitnika.

U festivalskom dijelu Vrisku posjetitelji će moći uživati do 19. rujna, a najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac. Za sve koji ne mogu doći na jednu od tih lokacija važno je napomenuti da će Vrisak moći pratiti i putem live streama na YouTube kanalu VBZCroatia i portalu 24sata!

O pobjedničkom romanu

ŽARKO JOVANOVSKI
PIZZERIA EUROPA

„PIZZERIA EUROPA“ ROMAN JE CESTE, GOTOVO FILM, JER IMATE DOJAM DA SE TAKAV – VIZUALAN, KINETIČAN, LOGOREIČAN – VIŠE GLEDA I SLUŠA NEGO ČITA.

            Trojica underground performera kreću na miniturneju. Epicentar zbivanja je Beč. No, urbano  prostranstvo koje će trojac mapirati bizarnim susretima, usput ukradenim obrocima i jeftinim pivom nije upicanjena metropola iz bedekera, nego multikulti mrga s pedeset i pet groblja i bezbroj turskih imbissa. Osim toga, marginama nekoć carskog grada u naše doba jezde duhovi, aveti i utvare, pa dok Karl Marx juri svom kumu Engelsu okrečiti kuhinju, a Thatcherica se bori sa štapićima u kineskoj zalogajnici, Stevo Žigon naše junake savjetuje, a Satan Panonski positno ih financira. 

Od Zagreba preko Beča do slovačke Trnave tri drumska pjesnika improviziraju, izlažu se užicima, a još više pogibeljima, vrludaju između ludila i smrti, ali ostaju srčani i svoji. Na njihovoj putešestviji ima snomorica i stranputica, ima bijelih zečeva, a bome ima i glazbe. Soundtrack: grozan rumunjski etno i sjajan jazz. U eksplozivnom grand finalu, kao nepredviđeni bonus za skitalačku družinu i za nas čitatelje – pizzeria Europa, značenjski nabijeno mjesto na kojem su se nekoć doista palile krušne peći, da bi se u međuvremenu prometnulo u metaforu otpora neoliberalnom ugnjetavanju. 

„Pizzeria Europa“ priča je o predanosti umjetnosti, pa i onda kad je ta predanost ravna samoubilačkom poduhvatu. Roman vratoloman i drzak, oštrouman i duhovit, a istodobno precizno ustrojen i dobro napisan, poput zločestog je dječaka s finim manirama – lako ga je voljeti.

O autoru

Žarko Jovanovski rođen je 1. srpnja 1966. godine u Zagrebu. U rodnom je gradu diplomirao  umjetničku grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti. Boravio je 1995./96. u Njemačkoj kao gost-student njemačke zaklade za razmjenu studenata DAAD na Kunstakademie u Düsseldorfu u klasi profesora Tonyja Cragga. Izlagao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama. Dobitnik je specijalne nagrade na natječaju za spomenik košarkašu Draženu Petroviću 1994. godine. Izdao je desetak albuma s glazbenim grupama Electric Žare, Geler Feler, AbnorMalan i Duo List te CD poezije na improvizatorsku glazbu s Andrejem Boštjančičem Rudom. Izdao je deset knjiga poezije (HrvatskaJebo mu pas mater i životuBesparicaVoliš li ti mene uopće?Viškovi; Jebite se svi!; Pjesme o tebi, o njoj, svejedno je, ionako sam bio pijan dok sam ih pisao; Od poraza do poraza; Mislim da se tu više ništa ne da učiniti i Egzaltirane karijatide), zbirku kratkih pripovijesti Priče o Lenjinu i Staljinu te strip-album Mrakci (s tim je stripom sudjelovao na beogradskom Salonu stripa 2017. godine). Objavljivao je literarne radove u više zbornika i časopisa u Hrvatskoj i inozemstvu.

Dobitnik je nagrade za najbolju erotsku pjesmu na međunarodnom natječaju u Mariboru, Slovenija, 2017. godine (pjesma „Svirepost 2016.“). Iste godine dobio je nagradu za najbolju knjigu poezije Hrvatskog književnog društva u kategoriji izdanja izvan okrilja HKD-a (zbirka Jebite se svi!). Pjesme su mu objavljene u Antologiji hrvatske huliganske poezije izdanoj u Ukrajini 2018. godine (urednik Jurij Lisenko). Zamjenik je glavnog urednika časopisa za kulturu Alternator. Dobitnik je VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2020. godine, Pizzeria Europa.

Bavi se grafičkim dizajnom (i grafički dizajn se bavi njime) od 1994. godine.
Član je Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika.
Nije član nijedne strukovne udruge.
Živi i radi u Zagrebu.

Ovogodišnji se Vrisak održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske unije, projekta Rijeka 2020., Tradukija i Hrvatske gospodarske komore-Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su Novi list, Večernji list, HINA, Express, HRT, Hrvatski radio – Radio Rijeka, Kanal RI, Moja Rijeka, Radio Korzo, Tportal, Moderna vremena Info, Radio Istra i Regional Express.

Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska

Pratite 13. VRISAK i online na https://youtu.be/a3ZEoywnEiY

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected]

Izvještaj za medije: Najavljen 13. VRISAK u zgradi EXPORTDRVA u Rijeci

Image

Utorak 8. rujna 2020.

Riječku kulturnu ponudu u rujnu obilježit će 13. Vrisak – riječki sajam knjiga i festival autora, koji se prebacio s tradicionalnog svibanjskog termina u rujan. Središnji festivalski dio Vriska održati će se od 13. do 19. rujna 2020. godine u prostorima zgrade Exportdrva i Guvernerove palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Na press konferenciji održanoj u zgradi Exportdrva ovogodišnji Vrisak najavili su Ivan Šarar, pročelnik odjela za kulturu Grada Rijeke, Drago Glamuzina, direktor Festivala, Damir Čardonja, i Marija Bošnjak, izvršna organizatorica Vriska. 

Festival će ove godine otvoriti dodjela V.B.Z.-ove Nagrade za najbolji neobjavljeni roman u Perivoju Guvernerove palače – Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, ali najveći dio programa održat će se u hali Exportdrva, te u klubovima Dnevni boravak i Morski prasac.

Pročelnik Šarar napomenuo je da ga veseli što će se, sad već tradicionalni Vrisak, ipak održati u suradnji s EPK-om, unatoč izrazito izazovnoj godini, a k tomu, većina programa odvijati će se u novom riječkom kulturnom središtu – hali Exportdrva.

Damir Čargonja predstavio je program Apstraktna monarhija koji je dio šireg nezavisnog programa Kantrida – Europski kvart kulture. S ovim programima Kantrida će zaključiti sezonu koja je trebala biti i raznolikija, ali su okolnosti na to nažalost negativno utjecale.

Direktor Vriska, Drago Glamuzina, naglasio je da je ovogodišnji festival posvećen uspomeni na Bekima Sejranovića, jednog od najvažnijih hrvatskih pisaca u zadnja dva desetljeća. Uoči službenog otvorenja festivala, u svojevrsnoj uvertiri, u subotu 12. rujna u Morskom prascu, Bekima će se u neformalnoj atmosferi prisjetiti njegovi prijatelji, a festival će se zatvoriti predstavljanjem upravo objavljenih Sabranih djela Bekima Sejranovića. U sklopu tog programa bit će ekskluzivno prikazan i video koji je Bekim Sejranović snimio neposredno prije smrti, a na kojem čita svoju zadnju objavljenu priču „Miss Misery na otoku Susku“.

Mnogi europski autori koji, kako organizatori kažu, unatoč dobroj volji nisu mogli doći u Rijeku, prisustvovat će promocijama putem snimljenih video intervjua koji će se emitirati u posebnom programu u Book caffeu Dnevni boravak. Tako će na Vrisku virtualno prisustvovati grčka spisateljica i dobitnica Nagrade Europske unije za književnost Kallia Papadaki, nizozemska književna zvijezda Ilja Leonard Pfeijffer i tri strip-umjetnice: Norvežanka Magnhild Winsnes, Španjolka Ana Penyas i Njemica Barbara Yelin. 

Vrisak će obogatiti i brojni domaći autori poput Marka Tomaša, Ivice Prtenjače, Olje Savičević Ivančević, Monike Herceg, Marine Šur Puhlovski, Olje Knežević, Tomislava Čadeža, Damira Zlatara Freya, Mirele Priselec Remi, Andrije Škare, Zlatka Galla, Zoje Strenja Šolaja, Nade Topić i Vlade Simcicha Vave. Iz Makedonije na Festival pak dolaze Rumena Bužarovska i Lidija Dimkovska, iz Srbije Saša Ilić, a iz Bosne i Hercegovine Almin Kaplan i Tanja Stupar Trifunović. U večeri slam poezije sudjelovat će drumski pjesnici Žarko Jovanovski, Vid Jeraj, Siniša Matasović i Zoran Kelava.

Svečano zatvaranje Vriska održat će se uz koncert Damira Urbana u hali Exportdrva u suorganizaciji programa EPK-a Rijeka 2020.

Sve koji neće moći prisustvovati programskom dijelu ovogodišnjeg Vriska sigurno će razveseliti vijest da će cjelokupni program Vriska moći pratiti i putem prijenosa uživo (tzv. live streama) na službenoj mrežnoj stranici Vriska (https://vrisak.vbz.hr/), V.B.Z.-ovom YouTube kanala i portalu 24sata.

Vrisak se održava pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, programa Kreativna Europa Europske komisije, programa Rijeka 2020., Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Tradukija i Hrvatske gospodarske komore – Zajednice nakladnika i knjižara.

Medijski pokrovitelji Vriska su HRT, HINA, Novi list, 24sata, Express, Večernji list, Kanal Ri, Radio Rijeka, Radio Korzo, Moderna vremena, Tportal, Moja Rijeka, Radio Istra i Regional Express.

Organizatori podsjećaju da će se tijekom svih festivalskih događanja pridržavati propisanih epidemioloških mjera. 

Za sve detalje pratite web stranicu Vriska i Facebook stranicu Vriska 

Za više informacija slobodno se javite.
Lidija Krvarić
m: 091 3110 440
e: [email protected] 

Maria Stoian

Autor

Maria Stoian

Maria Stoian ilustratorica je i stripašica. Rođena je u Rumunjskoj, a živi u Škotskoj i predaje na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Edinburghu. Stalo joj je do feminizma, stanja u svijetu i do toga da nam svima bude bolje. Stripove objavljuje u New Yorkeru i u antologijama stripa kao što su Drawing Power i We Shall Fight Until We Win, a njezini stripovi redovito se pojavljuju u digitalnoj publikaciji The Nib, koja je fokusirana na političku karikaturu, grafičko novinarstvo i strip-eseje o aktualnim društvenim pitanjima. Također, voli izrađivati fanzine i trenutačno vjerojatno negdje provjerava svjetske vijesti.
Strip „Shvati to kao kompliment“ objavila je 2015. i za njega je dobila nagradu nezavisnih izdavača „Independent Spirit“ za najbolju knjigu 2016. godine. Strip je nagrađen i britanskom nagradom za najbolji grafički dizajn knjiga, British Book Design Award, te nagradom SICBA (Škotskog nezavisnog udruženja stripa) za najbolji strip.

★★★★★

Shvati to kao kompliment

Shvati to kao kompliment” višestruko je nagrađivan strip – zbirka dvadeset priča koje slikom i tekstom progovaraju o seksualnom nasilju i uznemiravanju, seksualnom nasilju u bliskim odnosima i zlostavljanju djece. Priče su prikupljene od uglavnom anonimnih ljudi, putem interneta i online-intervjua, a autorica ih je prepričala i ilustrirala. Svaka je priča oblikovana u drugačijem narativnom i ilustrativnom stilu, kako bi se naglasili jedinstven glas i iskustvo svake žrtve nasilja, a autorica uspijeva u svakoj priči, na svega nekoliko stranica, iskazati kompleksne emocije koje su doživjele žrtve nasilja.

Važno je naglasiti da priče ne govore samo o zlostavljanju žena; u njima se problematizira i seksualno uznemiravanje muškaraca, djece te istospolno seksualno nasilje.

Ova knjiga podsjeća žrtve zlostavljanja da nisu same, kao i sve nas da nešto poduzmemo jer seksualno uznemiravanje, fizičko ili verbalno, baš nikada ne treba shvatiti kao kompliment. Ona nije samo društveni komentar i apel, već i iznimno umjetničko djelo koje daje glas onima koji su zlostavljani i utišani i koje može doprinijeti što otvorenijem razgovoru o seksualnom zlostavljanju te time, što je najvažnije, zaštiti žrtava.

DOBITNIK ZLATNE MEDALJE NEZAVISNIH IZDAVAČA “INDEPENDENT SPIRIT” ZA NAJBOLJU KNJIGU 2016.

Magnhild Winsnes

Autor

Magnhild Winsnes

Magnhild Winsnes (1980.) nagrađivana je i poznata norveška animatorica i ilustratorica. Radila je kao animatorica, redateljica i producentica na nekoliko animiranih filmova, među kojima je „Danski pjesnik“ u režiji Torilla Kovea, nagrađen Oscarom za najbolji kratkometražni animirani film. Godine 2017. objavila je svoj prvi grafički roman za djecu i mlade „Pssst“ i za njega je dobila niz značajnih nagrada u Norveškoj i regiji. Knjiga je osvojila norvešku Nagradu kritičara za najbolju knjigu za djecu i mlade u 2017. godini. U 2019. ilustrirala je knjigu za mlade „Jenteboka. Nina og Ellens guide til puberteten“ (Knjiga za djevojke. Ninin i Ellenin vodič za pubertet) za koju je dobila nagradu Ministarstva kulture Kraljevine Norveške za najbolju publicističku knjigu 2019.

★★★★★

Pssst
DOBA TAJNI

Hanna provodi svako ljeto na moru kod ujaka s rođakinjama Siv, koja je njezinih godina, i nešto starijom Mette. No, Siv se promijenila od prošle godine. Više je ne zanima brojenje rakova ili kukaca koje uhvate, već su joj interesantnije dogodovštine njezine velike sestre Mette: dečki, izlasci i zabave. Hanna je još uvijek zaigrana i nije vična suptilnom umijeću čuvanja adolescentskih tajni. Ali ovo ljeto mijenja sve…

„Pssst“ je grafički roman nagrađivane norveške ilustratorice Magnhild Winsnes koji je osvojio gotove sve važne norveške nagrade za knjige za djecu i mlade. Ocrtavajući različita Hannina iskustva i ljetne dogodovštine, autorica s puno humora, ali i ozbiljnosti, prikazuje Hannin proces odrastanja, ono krhko i nesigurno vrijeme između djetinjstva i puberteta te sve burne emocije koje ga prate. U knjizi je malo teksta i ona pripovijeda priču ilustracijama. Na taj se način mladi čitatelji usredotočuju na vizualni aspekt, a prekrasne ilustracije pružaju im mnogo mogućnosti za interpretaciju. Oni sami otkrivaju detalje, promjene osjećaja likova, donose zaključke te grade svoje rukavce priče. Nježne, pastelne ilustracije kao da nam donose miris ljeta i pozivaju mlade da uživaju u prirodi i svemu što nas okružuje, a u onih starijih bude sjećanja na ljeta iz djetinjstva i prve ljubavi.

NAGRADA MINISTARSTVA KULTURE KRALJEVINE NORVEŠKE 2017.

NAGRADA NORVEŠKIH  KRITIČARA ZA NAJBOLJU KNJIGU ZA DJECU I MLADE 2017.

NAGRADA NORVEŠKIH PISACA ZA NAJBOLJU PRVU DJEČJU KNJIGU 2017.

NAGRADA DRUŠTVA NORVEŠKIH DIZAJNERA ZA NAJBOLJE ILUSTRIRANU DJEČJU KNJIGU 2018.

Lidija Dimkovska

Autor

Lidija Dimkovska

Lidija Dimkovska rođena je u Skoplju 11. kolovoza 1971. godine. Na Filološkom fakultetu u Skoplju diplomirala je opću i komparativnu književnost, a na Filološkom fakultetu u Bukureštu doktorirala je rumunjsku književnost te bila lektorica za makedonski jezik i književnost. Na Sveučilištu u Novoj Gorici (Slovenija) predavala je svjetsku književnost. Urednica je poezije makedonskog književnog e-časopisa Blesok. Njezin prvi roman Skrivena kamera (2004.) Društvo pisaca Makedonije proglasilo je najboljom proznom knjigom 2005. godine.
Dobitnica je brojnih međunarodnih književnih nagrada za poeziju i prozu, a za roman Rezervni život (2012.) dobila je prestižnu Nagradu Europske unije za književnost 2013. Njezine zbirke pjesama i proza prevedene su na više od dvadeset jezika.
Trenutačno živi u Ljubljani, piše te prevodi s makedonskoga, rumunjskoga i slovenskoga jezika.

★★★★★

Non-oui

Nagrada Europske unije za književnost.

Biografsko putovanje dviju generacija u kojem se isprepliću prošlost i sadašnjost jedne obitelji razdvojene morem.

Kraj je Drugoga svjetskog rata. Nedjeljka, mlada Splićanka, zaljubljuje se u talijanskog vojnika Carla. Ne znajući što je očekuje, odlučuje poći za njim na Siciliju i ostaviti sve – obitelj, prijatelje, posao, svoj grad i domovinu. Vrlo brzo spoznaje da će u novoj sredini zauvijek ostati tuđinka, bez svoga jezika i kulture, a ni njezina nova obitelj nikada je neće potpuno razumjeti.

      Non-Oui roman je u formi dnevničkog zapisa u kojem se izmjenjuju slike prošlosti i sadašnjosti, Splita i Sicilije, s mislima i životnim iskustvima bake i unuke identičnog i simboličnog imena – Neda. Njihov imaginarni razgovor prikazuje živote dviju različitih žena i njihovu duboku međugeneracijsku povezanost. Odgajane u drukčijoj kulturi i različitom povijesnom kontekstu, često imaju različit pristup gotovo svemu. Ipak, kad govore o ljubavi, obiteljskom životu, ratu i migracijama – granice se brišu i neke vrijednosti postaju univerzalne, bez obzira na dobne, kulturološke i društvene razlike.      Ugledna makedonska književnica Lidija Dimkovska ispripovijedala je u ovom romanu dirljivu i toplu priču o ljubavi, prijateljstvu, obitelji, identitetu, problemima s prilagodbom na novu sredinu, o fašizmu koji se vraća u Europu. Ljudska drama o usamljenosti, (ne)pripadanju i otuđenosti u kojoj se isprepliću splitske ulice, Drugi svjetski rat, jedan sicilijanski gradić, velika ljubav i pogubna mržnja.

Kallia Papadaki

Autor

Kallia Papadaki

Kallia Papadaki (1978.) rođena je u Didymoteichu, a odrasla u Solunu.

U Sjedinjenim Američkim Državama na koledžu Bard i Sveučilištu Brandeis studirala je ekonomiju, a potom se vratila u rodnu Grčku i na Filmskoj akademiji u Ateni završila studij filma. Nagrađivana je pjesnikinja, romansijerka i scenaristica. Godine 2010. za film September osvojila je nagradu za najbolji scenarij Balkanskog fonda za razvoj scenarija u Solunu. Za roman Dendriti (2015.) dobila je Nagradu Clepsydra za najboljeg mladog autora, a 2017. godine i prestižnu Nagradu Europske unije za književnost. Objavila je i zbirku kratkih priča Zvuk nepokrivenog prostora te zbirku pjesama Lavanda u prosincu. Uz hrvatski jezik, Dendriti su prevedeni i na francuski, srpski, slovenski, poljski i španjolski.

★★★★★

Dendriti

Nagrada Europske unije za književnost.

U Camdenu, u državi New Jersey, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme nove gospodarske krize, živi obitelj Kampanis: muž i očuh Basil, pripadnik druge generacije američkih Grka, njegova žena, bivša hipijevka Susan, i Leto, Susanina izvanbračna kći. Kada u njihovu obitelj stigne djevojčica Minnie, školska kolegica dvanaestogodišnje Leto, koja je nakon smrti majke, Portorikanke Luise, ostala siroče, počinju izvirati skriveni obiteljski ožiljci. Flashbackovima Papadaki u roman uvodi prvu generaciju Kampanisovih, Basilova oca Antonisa, koji je davne 1919. stigao u Ameriku brodom, slijedeći svoj američki san. I baš poput dendrita, isprepliću se i stapaju svjetovi i sudbine triju generacija siromašnih grčkih imigranata i njihovih potomaka. Kallia Papadaki vješto je ispripovjedila potresnu priču o imigrantima koji su u potrazi za nadom i boljim životom pristizali iz ratom osiromašene i iscrpljene Europe u obećanu zemlju, u osvit velike gospodarske krize koja je dvadesetih godina prošloga stoljeća potresala Ameriku i svijet, o njihovu životu u getu i problemima integracije u novo društvo, o tegobnoj, mukotrpnoj i često ponižavajućoj borbi za preživljavanje i mrvicu ljudskog dostojanstva. Roman je to o potrazi za životnim smislom pod ruševinama izgubljenih prilika, propalih brakova i poslova, a koji ponajprije tematizira pitanja osobnog i kolektivnog identiteta.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.

Ilja Leonard Pfeijffer

Autor

Ilja Leonard Pfeijffer

Nizozemski romanopisac, dramaturg i pjesnik Ilja Leonard Pfeijffer rođen je 1968. u Rijswijku (Južna Holandija). Do 2008. godine živio je u Leidenu i predavao klasičnu filologiju na Leidenskom sveučilištu, a nakon toga trajno se naseljava u Genovi (Italija).

Svoju prvu pjesničku zbirku Van de vierkante man objavio je 1998. i ona mu je osigurala pjesničku nagradu „C. Buddingh“. Objavio je još šest pjesničkih zbirki, najviše pod utjecajem antičkih pjesnika poput Horacija i Pindara, ali i suvremenih poput Ezre Pounda i Dereka Walcotta. Za knjigu pjesama Idyllen (2015.) iste su mu godine dodijeljena dva najvažnija nizozemska pjesnička priznanja: nagrade „Jan Campert“ i „VSB Poëzieprijs“.

Osim poezije, Pfeijffer je objavio i desetak dramskih i proznih djela; svojim prvim romanom Rupert (2002.) zabilježio je velik uspjeh u domovini te su mu za njega dodijeljene i dvije nizozemske književne nagrade („Anton Wachterprijs“ i „Seghers-Literatuurprijs Gerard Walschap-Londerzeel“). S romanom La Superba (2013.) ostvario je velik međunarodni uspjeh; roman je preveden na više od deset stranih jezika i nagrađen s nekoliko važnih književnih nagrada, među njima i najprestižnijim nizozemskim književnim priznanjem, nagradom „Libris“ (2014.). Njegov zadnji roman, Grand Hotel Europa, objavljen u prosincu 2018., trenutačno je najprodavaniji roman u Nizozemskoj (150 000 prodanih primjeraka).

★★★★★

La Superba

Višestruko nagrađivan i hvaljen roman nove europske književne zvijezde.

Napisan u obliku serije pisama i bilješki upućenih neimenovanom čitatelju kojega pripovjedač izvještava o svome životu u Genovi, gdje se trajno nastanio u „želji da ovdje, u ovome srednjovjekovnom labirintu, ostvari svoj vječni san o zavidno bogatom i bezbrižnom mediteranskom životu među pravim, autentičnim ljudima“, roman La Superba nizozemskog autora Ilje Leonarda Pfeijffera na duhovit i domišljat način istražuje, pripovijeda i raščlanjuje fantaziju o boljem životu negdje drugdje.

Okarakteriziravši sam sebe kao „luksuznog imigranta“, želeći se na taj način razlikovati od „svih onih jadnika iz Maroka i Senegala koji su zalutali u te iste uličice maštajući o boljem životu i zajamčenom bogatstvu u Europi“, a koje vlasti „proganjaju kao štakore“, pripovjedač romana svakodnevno luta labirintom srednjovjekovnih đenoveških uličica tragajući za „najljepšom djevojkom Genove”. Pritom se susreće i upoznaje s cijelom galerijom pitoresknih likova – od doseljenih intelektualaca sa Zapada i vremešne domaće gospode do senegalskih i marokanskih imigranata te prostitutki i transvestita – a svima njima zajedničko je da na različite načine „lutaju u svojim fantazijama“… Tematski i stilski višeslojan, roman La Superba postmoderna je oda imaginaciji te posveta gradu kakav može biti samo Genova – La Superba, „uzvišena i ohola, lijepa i ponosna, zavodljiva i nedostupna… poput kakve kurve koja te izazovno gleda, ali koja nikad neće biti tvoja“.

Više o knjizi, autoru te provoditelju možete saznati na sljedećem linku.