Author name: admin

Autor

Vojo Šindolić

     Vojo Šindolić rodio se 14. rujna 1955. u Dubrovniku. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Dubrovniku, a Filološki fakultet (grupa za komparativnu književnost) u Beogradu i Naropa University u Boulderu, Colorado.

U razdoblju od 1975. do 1979. bio je jedan od urednika tada jedinog jugoslavenskog časopisa za rock glazbu Džuboks. Bio je gostujući predavač suvremene američke književnosti na University of California u San Franciscu i Berkeleyju.

Počasni je član Američke akademije umjetnosti i književnosti. Također je počasni član američkog PEN centra. Član je hrvatskog PEN centra, HDP-a i DHKP-a.

Od 1975. naizmjenično je živio u Beogradu, San Franciscu, Veneciji, Trstu i Kopru, a 2008. godine vratio se u rodni Dubrovnik gdje živi kao slobodni umjetnik.

Objavio je knjige pjesama Prelazni prizor (1979.), Svakodnevica (1985., Nagrada Aleksandar Leso Ivanović), Sredozemna medvjedica (1987. bibliofilsko izdanje), nekoliko zbirki izabranih pjesama: Dekompresija (1988.), Poziv na crninu (2002.), Povijest bolesti: rane, neobjavljene i nove pjesme, 1973-2008 (2010.), Smrt i druge ljubavi, Izabrane pjesme 1973-2013, i Više lica jednine, Nove pjesme 2014.‒2019. U Srbiji su mu objavljene izabrane pjesme pod nazivom Nevidljivi bjegunac (2013.), a u Crnoj Gori Točka otpora (2019.).

Izabrane pjesme objavljene su mu na engleskom: Behind the Darkness (Butcher Shop Press, 2005.), japanskom: Yami no Haigade (Blue Jacket Press, 2008.) i talijanskom: Il Punto della Resistenza (Casa della Poesia, 2015.).

Nakladnička kuća Vuković & Runjić objavila je Šindolićeve sabrane pjesme 1973. ‒ 2023. pod nazivom Rezalište uspomena (2025.).

Objavio je prijevode sedamdesetak knjiga iz suvremene američke književnosti: Lawrence Ferlinghetti, Jack Kerouac, William S. Burroughs, Allen Ginsberg, Gary Snyder, Charles Bukowski, Ezra Pound, Sam Shepard, John Fante, Thomas Merton, William Carlos Williams, Tennessee Williams, Patti Smith, Jim Morrison, Nick Cave, Bob Dylan…, a s japanskog jezika preveo je djela pisaca kao što su Yukio Mishima, Haruki Murakami, Ryunosuke Akutagawa, Junichiro Tanizaki, Yoko Ogawa, Mori Ogai, Natsume Soseki, Mieko Kawakami itd.

Autor

Veronica Raimo

Veronica Raimo autorica je četiriju romana. Njezin je zadnji roman „Lažem kad zinem” bio u užem izboru za Nagradu Strega te je osvojio nagrade Strega Giovani, Viareggio Rèpaci i Strega-off te je preveden na nekoliko jezika. Trenutno se radi i filmska adaptacija tog romana. Napisala je zbirku pjesama Le bambinacce zajedno s Marcom Rossarijem. Priče su joj objavljene u antologijama i časopisima u Italiji i inozemstvu, a sada i u knjizi njezinih sabranih priča La vita è breve, eccetera (Einaudi, 2023). Piše o kulturi za brojne talijanske časopise, o glazbi, filmu i književnosti. Prevela je na talijanski djela F. S. Fitzgeralda, Octavie E. Butler, Raya Bradburyja i Ursule K. Le Guin. Živi u Rimu.

Autor

Velibor Čolić

Rođen 1964. u BiH. Od 1992. živi i radi u Francuskoj. Kao novinar (rock glazba & jazz) i kao književnik. Od 2008. piše izvorno na francuskom, jeziku svojega egzila, i kao profesionalni književnik objavljuje kod pariškog Gallimarda. Knjige su mu adaptirane za kazalište u Francuskoj, Švicarskoj i Belgiji. Pored izvornog francuskog jezika, knjige su mu prevođene na engleski, njemački, španjolski, talijanski, engleski, bugarski, mađarski, turski, albanski, češki, portugalski, slovenski, bosanski, srpski i hrvatski.
U 2014. godini dobio je Prix du Rayonnement de la langue et de la littérature françaises od Francuske Akademije. 2024. roman Guerre et Pluie dobio je Prix Victor Rossel, Goncourt belge u Bruxellesu, gdje živi od 2021. godine. Za isti je roman u Francuskoj 2024. dobio i prestižnu Prix Joseph Kessel.

Knjige u Francuskoj:
Guerre et Pluie, Gallimard, Paris, roman, 2024.
Prix Victor Rossel 2024.
Prix Joseph Kessel 2024.
Prix Ouest France/ Etonnants Voyageurs 2024.
Prix Maurice Genevoix 2024.
Prix François Mauriac 2024.
Le Livre des Départs, Gallimard, 2020.
Manuel d’Exil (comment réussir son exil en trente-six leçons), Gallimard, 2016.
Ederlezi (comédie pessimiste), Galimard, Paris, 2014.
Prix du rayonnement de la langue et de la littérature française de l’Académie française, 2014
2014 Prix des lecteurs da la ville de Brive.
Sarajevo Omnibus, Gallimard, Paris, 2012.
Prix littéraire européen ADELF 2013.
Jésus et Tito, Gaïa Editions, Arles, 2010.
Prix de Jeunes Lecteurs Européens – Jean Mannet, Cognac, 2012.
Prix Des Lycéens & Apprentis PACA, Marseille, 2012.
Prix Des Jeunes Européens, Lyon 2011.
Archanges (roman a capella), Gaïa Editions, Arles, 2008.
Perdido, Le Serpent à Plumes, Paris, 2005.
Mother Funker, Le Serpent à Plumes, Paris, 2001.
La vie fantasmagoriquement brève et étrange d’Amadeo Modigliani, Le Serpent à Plumes, Paris, 1995.
Chronique des oubliés, Le Serpent à Plumes, Paris, 1994.
Les Bosniaques, Galilée, Paris, 1993.

Knjige u Hrvatskoj:
Madrid, Granada ili bilo koji drugi grad, Quorum, Zagreb, 1987.
Odricanje svetog Petra, Quorum, Zagreb, 1991.
Kod Alberta, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.
Mother Funker, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
Emigrantska mantra, Meandar Media, Zagreb, 2021.
Autoportreti s damama, V.B.Z., Zagreb, 2023.

Autor

Srđan Valjarević

Rođen u Beogradu 1967. godine, pisao za dnevni list Danas od 1997. do 2003. i za Nedeljnik od 2020. do 2025. godine.

1990. List na korici hleba, roman
1992. Džo Frejzer i 49 pesama, poezija
1994. Ljudi za stolom, roman
1995. Zimski dnevnik, knjiga proze
1996. Džo Frejzer i 49+24 pesme
2005. Dnevnik druge zime, roman
2006. Komo, roman
2021. Fric i Dobrila, zbirka tekstova 
2023. Brod koji je zaplovio kroz maglu, zbirka tekstova
2024. Džo Frejzer i 49+24+5 pesama, poezija
2024. Narator je konačno progovorio, zbirka tekstova
2025. Zimski dnevnik ‒ reizdanje
2025. Roman o agoniji i vedrini (oktobar)

Nagrade: „Biljana Jovanović”, „Kulturkontakt Austria”, „Stevan Sremac”, „Narodna biblioteka”, „Gorki List Award 2007”, „Prix des lecteurs du Var – Toulo” 2011.

Prevođen je na više jezika. 

Autor

Ante Tomić

Ante Tomić rođen je 1970. u Splitu. Studij filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radi kao profesionalni novinar u Jutarnjem listu.

Objavljeni naslovi: “Zaboravio sam gdje sam parkirao”, priče, Književni krug, Split 1997; Hena com 2001. 2. prošireno izdanje.; “Što je muškarac bez brkova”, roman, Hena com 2000. (adaptirano za kazalište; snimljen film 2005., redatelj Hrvoje Hribar); “Smotra folklora”, feljtoni, Hena com 2001., “Ništa nas ne smije iznenaditi”, roman, Fraktura 2003. (adaptirano za kazalište; snimljen film “Karaula”, režiser Rajko Grlić); “Veliki šoping”, priče, 2004.; “Klasa optimist”, kolumne, Hena com 2004., “Ljubav, struja, voda, telefon”, roman, Jutarnji list 2005.; “Krovna udruga i druge drame (Anđeli pakla)”, drame; s Ivicom Ivaniševićem, Fraktura 2005.; “Građanin pokorni”, roman, VBZ 2006.; “Dečko koji obećava”, kolumne; Europapress holding 2009.; “Čudo u Poskokovoj Dragi”, roman, Naklada Ljevak 2009.; “Nisam pametan”, kolumne, Naklada Ljevak 2010.; “Punoglavci”, roman, Naklada Ljevak 2011.; “Veličanstveni Poskokovi”, roman, Hena com 2015. “Pogledaj što je mačka donijela”, zbirka priča Hena com 2017.

Autor

Tanja Stupar Trifunović

Tanja Stupar Trifunović, rođena u Zadru 1977. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci. Objavila je šest knjiga poezije, knjigu priča, tri romana i grafički roman More je bilo mirno u suradnji s Tatjanom Vidojević (ilustracije). 

Prevođena je na engleski, španjolski, bugarski, mađarski, njemački, poljski, slovenski, makedonski, ruski, češki, danski, talijanski i francuski.
Dobitnica je više nagrada za poeziju i prozu, između ostalih Nagrade Europske unije za književnost (EUPL) 2016. za roman Satovi u majčinoj sobi, nagrade za najbolju knjigu poezije u regiji „Risto Ratković” i „Milica Stojadinović Srpkinja” za najbolju knjigu pjesama ženskog autora na srpskom jeziku za knjigu pjesama Razmnožavanje domaćih životinja. Roman Otkako sam kupila labuda nagrađen je Vitalovom nagradom „Zlatni suncokret” za najbolju knjigu objavljenu u 2019. godini. Zbirka poezije Zmijštak dobila je Nagradu „Vasko Popa” za najbolju knjigu poezije objavljenu u 2022. godini.
Njezin novi roman Duž oštrog noža leti ptica bio je u najužem izboru za NIN-ovu nagradu i nagradu „Beogradski pobednik”. 

Autor

Saša Ilić

Saša Ilić(Jagodina, 1972.). Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je više proznih knjiga. Za roman Pas i kontrabas (Orfelin, Novi Sad, 2019.;  MeandarMedia, Zagreb, 2021.) dobio je NIN-ovu nagradu. Za roman Berlinsko okno (Fabrika knjiga, Beograd, 2005.; 90 stupnjeva, Zagreb, 2005.) – Stipendiju „Borislav Pekić”. Napisao je dramu o Dimitriju Tucoviću Poslednja teza o Feuerbachu  (u pripremi). Jedan je od osnivača književnog podlistka Beton u Danasu (2006. ‒ 2013.). S redakcijom Betona dobitnik je Nagrade „Dušan Bogavac” za novinarsku etiku i hrabrost (NUNS, 2007.). S Jetonom Nezirajem pokrenuo je i uređivao književni festival Polip u Prištini 2010. – 2023. Njegov novi roman Rt bio je finalist V.B.Z.-ova natječaja za najbolji rukopis romana u 2024. Piše kolumne za Peščanik i Radar. Ilićeva proza dostupna je u prijevodu na albanski, engleski, francuski, talijanski, makedonski i njemački jezik. Radnim danima živi u Beogradu, neradnim – na putu.

Autor

Sara Huskić

Sara Huskić (1998.) rođena je i odrasla u Cazinu. U Rijeci je završila Fakultet dentalne medicine, školu dokumentarnog filma i brojne radionice kreativnog pisanja. Kada ne piše, radi na Medicinskom fakultetu u Beču i istražuje tumore mozga i magnetnu rezonancu. Dobitnica je Nagrade Prozak za najbolju zbirku autora/ica do 35 godina starosti u sklopu koje je objavila svoju prvu zbirku kratkih priča Student se vraća kući (Jesenski i Turk, Zagreb, 2025.).

Autor

Robert Međurečan

Robert Međurečan (Zagreb, 1969.) romanom Prodajem odličja, prvi vlasnik (2008., Konzor) ušao je u literarnu javnost. Taj antiratni manifest zaslužio je nominacije u svim natječajima za knjigu godine. Drugi roman Kad jaganjci utihnu u Zdihovu (2011., Konzor/Jesenski i Turk) literarno nastavlja obračun s devijacijama iz bliske prošlosti. Krletka za glinenog goluba (2019., Sandorf) svojevrsni je završetak trilogije, roman koji kosture u ormarima iz nedavne mračne prošlosti napokon nastoji pokopati.

Domovina to go (2022., Sandorf) bavi se sudbinama naših ljudi koji su otišli u ekonomsku emigraciju u posljednjih desetak godina, novim identitetom Europe i pribojava se rata – koji je u međuvremenu počeo.

Dobio je 2023. Nagradu HAZU za najbolje književno djelo.

Novi roman Tako neka bude otvara nova pitanja: taj triler smješten u rimsku Judeju u Kristovo vrijeme pun je duhovnih preispitivanja o tome tko smo zapravo mi ‒ što nas određuje? Povijest (nevažno je li lažna – povijest ionako pišu pobjednici), mitološki obrasci koji se prepliću s religijom ili naš napor da učinimo nešto u svom kratkom životu?

Autor

Rajko Grlić 

Rajko Grlić rođen je 1947. u Zagrebu. Režiju igranog filma magistrirao 1971. na FAMU u Pragu. Kao režiser i scenarist radio je dvanaest dugometražnih igranih filmova.

2024. Svemu dođe kraj
2016. Ustav Republike Hrvatske
2010. Neka ostane među nama 
2006. Karaula
2002. Josephine   
1991. Čaruga
1989. That Summer of White Roses
1986. Za sreću je potrebno troje  
1984. U raljama života    
1981. Samo jednom se ljubi     
1978. Bravo Maestro
1974.   Kud puklo da puklo   

Ti filmovi bili su na redovnom kino repertoaru svih pet kontinenata, prikazivani su u natjecateljskim programima najvećih svjetskih festivala, uključujući i Cannes, te su dobili brojne međunarodne nagrade. 

Kao scenarist radio je na pet dugometražnih igranih filmova drugih režisera kao i televizijskoj seriji Srđana Karanovića Grlom u jagode. Bio je i producent pet dugometražnih filmova i korežiser dugometražnog dokumentarnog filma Novo novo vrijeme. Uz to je napisao i režirao šesnaest kratkometražnih filmova te četrnaest dokumentarnih za televiziju.

Napisao je, režirao i producirao interaktivnu filmsku školuHow to Make Your Movie; An Interactive Film School koja je ’98. u New Yorku proglašena za najbolju svjetsku multimediju.

Dobitnik je Nagrade grada Zagreba, Godišnje nagrade Vladimir Nazor, Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, Nagrade grada Denvera za doprinos svjetskom filmu, Nagrade beogradske kinoteke za doprinos europskom filmu, Plakete Kinoteke Sjeverne Makedonije, Nagrade Aleksandar Lifka za izuzetan doprinos europskom filmu, Nagrade Erhard Busek Sveučilišta u Rijeci, Nagrade čeških kino klubova, proglašen je Prijateljem slovenskog filma, dobitnik je Nagrade za životno djelo hrvatskih filmskih kritičara Oktavijan Miletić, bugarske Nagrade Sofia za doprinos svjetskom filmu,  počasni je građanin Montpelliera, Eminent Scholar in Film na Ohio Universityju, počasni je doctor na Univerzi u Novoj Gorici kao i u Sveučilištu u Rijeci.

Njegova knjiga Neispričane priče objavljena je u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, SAD-u, Engleskoj, Sloveniji, Češkoj, a uskoro izlazi i u Bugarskoj.

Više na: www.rajkogrlic.com